Rusija izdala potjernicu za estonskom premijerkom

Ruska policija izdala je potjernicu za estonskom premijerkom Kajom Kallas, estonskim državnim sekretarom Taimarom Peterkopom i litvanskim ministrom kulture Simonasom Kairysom, navodi Rusko ministarstvo unutrašnjih poslova, prenosi Reuters.

U bazi podataka nije navedeno za koje krivično djelo ili prekršaje su traženi.

Ruska novinska agencija TASS citirala je izvor koji je rekao da su optuženi za “uništavanje spomenika sovjetskim vojnicima”.

Kallas je ranije Rusiju nazivala ”stalnom prijetnjom po sigurnost zapadnih zemalja” i pozivala na “izolaciju” Rusije od “slobodnog svijeta”, tako što bi sve zemlje Evrope prestale izdavati vize Rusima, prenosi Tanjug.

Ona je, osim toga, izjavila da je “spremna promijeniti estonski ustav” kako bi Rusima i Bjelorusima bilo oduzeto pravo glasa na lokalnim izborima u Estoniji, navode RIA Novosti.

Nešto ranije u utorak Estonska vanjska obavještajna služba objavila je da se Rusija sprema za vojni konflikt sa Zapadom u narednoj deceniji, ali bi se mogla odvratiti od tog plana akumulacijom zapadnih oružanih snaga.

Vojne pripreme

Šef Obavještajne službe Kaupo Rosin rekao je da je ta procjena zasnovana na ruskim planovima da udvostruči broj snaga stacioniranih duž svoje granice s članicama NATO-a, odnosno Finskom, Estonijom, Litvanijom i Latvijom, prenose agencije.

U bližoj budućnosti se, ipak, ne očekuje vojni napad Rusije, dijelom zato što Moska mora zadržati trupe u Ukrajini, tvrdi Rosin.

“Ako ne budemo spremni, vjerovatnoća (ruskog vojnog napada) bit će mnogo veća od one ako budemo spremni”, dodao je Rosin.

Estonija i druge baltičke države povećale su svoju vojnu potrošnju na više od dva posto vrijednosti svojih ekonomija nakon što je Rusija anektirala Krim 2014, a NATO saveznici su povećali svoju prisutnost u tim zemljama.

Njemačka planira pripremiti 4.800 vojnika za borbu u regiji do 2027. godine, u prvom stalnom inozemnom rasporedu nakon Drugoga svjetskog rata, a Rosin je rekao da se NATO i njegovi saveznici kreću u pravom smjeru da se suprotstave ruskoj prijetnji.

Rosin ne očekuje ruski proboj u Ukrajini prije predsjedničkih izbora u martu, jer bi za postizanje tog cilja trebalo mobilizirati znatno više snaga.

Govoreći o komentarima američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa da ne bi branio saveznike koji ne troše dovoljno na odbranu, Rosin je rekao kako “takve izjave nikad nisu od pomoći”.

Sposobnost Rusije da opskrbi svoje snage municijom i dalje nadmašuje sposobnost Ukrajine, pa ako se zapadna podrška ne održi ili poveća, Ukrajina vjerovatno neće moći promijeniti situaciju na vojnom polju, dodao je.