Ko je Julian Assange i hoće li biti izručen SAD-u?

Osnivač WikiLeaksa Julian Assange pokušava posljednji put spriječiti svoje izručenje Sjedinjenim Američkim Državama gdje se suočava s krivičnim optužbama za špijunažu i objavljivanje povjerljivih podataka.

WikiLeaks je izazvao diplomatsku buru nakon što je 2010. i 2011. objavio ogroman broj tajnih vojnih dosjea. Washington mu želi suditi za curenje informacija za koje kaže da je naštetilo njegovoj nacionalnoj sigurnosti.

Evo šta znamo o Assangeu i njegovoj pravnoj borbi:

O čemu je suđenje?

Dvojica viših sudija saslušat će argumente Assangeova pravnog tima tokom dva dana počevši od utorka.

Visoki sud Ujedinjenog Kraljevstva 2021. naložio je Assangeovo izručenje, što je godinu dana kasnije potvrdio i Vrhovni sud. Bivša ministrica unutarnjih poslova Priti Patel odobrila je nalog za Assangeovo izručenje u aprilu 2022.

Assangea je u aprilu 2019. godine uhapsila britanska policija iz ambasade Ekvadora u Londonu, gdje mu je bio pružen azil od 2012. godine.

Assange rođen u Australiji, koji je u zatvoru od 2019, želi reviziju naloga za izručenje i nastoji osporiti sudski nalog iz 2021. u dvodnevnom ročištu.

Ko je Julian Assange?

Assange je australski kompjuterski programer i osnivač WikiLeaksa – međunarodne, neprofitne, zviždačke organizacije, koja je nastala na Islandu 2006. godine.

Ovaj 48-godišnjak je WikiLeaksov izdavač i bivši glavni urednik.

Islandski novinar Kristinn Hrafnsson je 2018. godine preuzeo poziciju urednika.

Assange je postao poznat sredinom 2010. godine, nakon što je WikiLeaks objavio američke vojne dnevnike iz Afganistana i Iraka te američke telegrame u novembru te godine.

Bivša američka vojna analitičarka Chelsea Manning poslala je ove informacije Assangeu.

Manning je optužena i osuđena na 35 godina zatvora 2013. godine, zbog kršenja Zakona o špijunaži iz 1917. godine i drugih prekršaja.

Zakon o špijunaži je usvojen da bi se odvratilo bilo kakvo miješanje u američke vojne operacije.

Šta je WikiLeaks otkrio?

WikiLeaks je postao slavan u aprilu 2010. godine, nakon što je ova web stranica objavila 39-minutni video na kojem američki vojnici iz helikoptera Apache gađaju i ubijaju više od deset Iračana, uključujući dvojicu Reutersovih novinara.

Ovaj snimak, koji je procurio od Manning, izazvao je globalno negodovanje i ponovo je raspirio debatu u vezi američke okupacije Iraka i šireg prisustva na Bliskom istoku.

U julu te godine je WikiLeaks, zajedno s nekoliko medijskih ispostava, kao što je New York Times, objavio više od 90.000 američkih vojnih dokumenata vezanih za rat u Afganistanu.

Među njima su bili ranije neprijavljeni detalji o smrti civila, o žrtvama prijateljske vatre, o američkim zračnim napadima, o ulozi mreže Al-Kaida u ovoj državi te o nacijama koje su pružale podršku afganistanskim liderima i talibanima.

Mjesecima kasnije WikiLeaks je objavio 391.832 dokumenata vezanih za rat u Iraku.

Ovi izvještaji, poznati i kao dnevnici iračkog rata, pružali su detalje s terena o kojima su izvještavale američke čete, a koji datiraju od januara 2014. do decembra 2019. godine.

Ove procurjele vijesti su najveće u američkoj vojnoj historiji i objelodanile su ogromne civilne žrtve.

U novembru 2010. godine WikiLeaks je objavio stotine hiljada američkih diplomatskih telegrama, u događaju koji je poznatiji kao skandal Cablegate.

Objavljno je oko 250.000 izvještaja, koji datiraju od 1996. do februara 2010. godine.

Ovi telegrami su pružili analize i uvide iz više od 270 ambasada i konzulata iz cijelog svijeta.

Za šta je Assange optužen?

Nakon što je Assange uhapšen, velika porota u državi Virginiji optužila ga je po jednoj tački za hakiranje, jer je navodno pomogao vojnikinji Manning da pristupi povjerljivim dokumentima.

U maju 2019. godine Assange je dodatno optužen, po američkom Zakonu o špijunaži iz 1917. godine – po 17 tačaka za traženje, prikupljanje i objavljivanje američkih vojnih i diplomatskih dokumenata u 2010. godini, koje je sve obezbijedila Manning.

Assange je prvi izdavač koji je optužen na osnovu ovog zakona.

Procurjele vijesti koje su istaknute u optužnici uključuju američke diplomatske telegrame, informacije o zatvorenicima iz zatvora Guantanamo Bay i izvještaje o aktivnostima u Iraku i u Afganistanu.

Šta bi se moglo dogoditi Assangeu?

Ako Assange bude izručen SAD-u i optužen na osnovu Zakona o špijunaži, mogao bi dobiti do 175 godina zatvora.

Na osnovu manje teške optužnice za upadanje u računar, osnivač WikiLeaksa bi mogao dobiti maksimalno pet godina zatvora.

Izručenja između Velike Britanije i SAD-a su rijetka.