AFP: Balkan i EU – vjeridba koja dugo traje

Gotovo sigurno otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom (EU) izazvalo je val entuzijazma u Bosni i Hercegovini, međutim već 30 godina, EU je na Balkanu puhala toplim ali i hladnim vjetrom, što je do dovodilo do zamora i ohrabrilo utjecaj na to područje, ocijenila je u petak agencija France Presse (AFP).

“Otvorili smo glavna vrata u EU i nema povratka”, rekao je ove sedmice premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, nakon što je Evropska komisija zvanično preporučila početak pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, prenosi Beta.

Izvršna direktorica Evropskog fonda za Balkan Aleksandra Tomanić rekla je da se pregovori sastoje u tome da EU kaže šta treba da se uradi i koji zakoni treba da budu usvojeni.

Prema njenim riječima, postoji čitav niz političkih, institucionalnih i ekonomskih kriterija. “Izazovi su višestruki, zbog čega će put biti veoma dug”, dodala je ona.

To dobro znaju Crna Gora, koja je zvanično počela pregovore 2012. godine, a i Srbija od 2014. godine.

Albanija, uvjerljivo najviše naklonjena EU-u u regiji, čekala je 13 godina između svog statusa kandidata i otvaranja pregovora u julu 2022. Ti pregovori su započeti nekoliko mjeseci poslije početka ruske invazije na Ukrajinu.

‘Odugovlačenje procesa’

“U posljednje vrijeme vidimo da je EU mnogo aktivnija na djelima, a ne samo na riječima i svjesnija je strateškog značaja koji Zapadni Balkan ima za nju. Tužno je što je bio potreban Vladimir Putin da se to dogodi”, rekao je sredinom februara u Briselu albanski premijer Edi Rama.

Albanski ministar za evropske i vanjske poslove Igli Hasani smatra da se “proces odugovlači” i dodao da je Evropska unija “toliko oklijevala da su ljudi umorni od toga”.

Prema njegovim riječima, zbog toga je opala podrška procesu integracije i zabilježen je pad povjerenja u EU.

“To je, naravno, otvorilo mogućnost neprijateljskih utjecaja, prije svega Rusije”, rekao je nedavno Hasani.

“Balkan je prije nekoliko godina ponovo postao geopolitičko igralište” i za Tursku i SAD, rekla je Aleksandra Tomanić.

France Presse podsjeća i da je Srbija u oktobru potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom, koja je postala njen drugi najveći trgovinski partner.

Za borbu protiv tih utjecaja, Evropska unija je nedavno stavila šest milijardi eura na sto, u vidu plana rasta čiji je cilj približavanje Balkana Briselu.

“Komisija želi da se kreće brzo jer je važno da damo znak naše želje da idemo naprijed sa Balkanom”, rekao je za AFP šef misije EU-a u Srbiji Emanuele Giauffret.

Uvjeti sporazuma

Plan je strukturiran oko četiri stuba – integracija u jedinstveno tržište, regionalno zajedničko tržište, ubrzanje temeljnih reformi i povećana finansijska pomoć.

Međutim, “plaćanja će biti pod strogim uvjetima u pogledu ostvarivanja reformi”, upozorili su ambasadori zemalja članica EU-a, i to sa akcentom “na usklađivanju partnera na zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici”.

Da li je to način da se prekinu veze Balkana sa Rusijom, upitao je France Presse.

Srbija od februara 2022. godine, koja u velikoj mjeri zavisi od Moskve za uvoz plina, odbija da primjeni sankcije protiv Rusije.

“Sa ekonomske tačke gledišta, ruski interesi u energetskom sektoru postoje, čak i ako smo otvorili alternativu sa interkonekcijom sa Bugarskom, finansiranom iz evropskih fondova”, rekao je Giauffret.

Trgovina sa EU

Šef misije EU-a je dodao da se ne smije zaboraviti da 60 posto stranih investicija u Srbiju dolazi iz Evropske unije i a da je više od 60 posto trgovine sa EU. “Mi smo prvi ekonomski akter”, dodao je Giauffret.

“Vlada Srbije pokazuje interesiranje za plan rasta i njegovu filozofiju. Srbija je shvatila značaj inicijative”, rekao je šef misije EU-a.

Agencija France Presse je podsjetila da se krajem februara, u dugačkom postu na Instagramu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, čiji su “antievropski ispadi česti kao i sastanci sa ruskim ambasadorom” čak založio za veću integraciju.

“Ponovio sam opredijeljenost Srbije da nastavi proces reformi i evropskih integracija”, napisao je tada Vučić.

Prema posljednjim anketama, samo 32 posto Srbijanaca vjeruje u Evropsku uniju, u Albaniji ih je 77 posto, u Crnoj Gori 54 posto, i 57 posto u BiH.