Šta stoji iza Macronovog ‘čvršćeg stava’ o rusko-ukrajinskom ratu?

Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022 francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao je pomoći u diplomatskom rješavanju sukoba.

Tokom prvog ljeta rata, Macron je rekao kako je važno da Moskva ne bude ponižena i da treba uspostaviti evropski sigurnosni poredak koji uključuje Rusiju.

Ali od prošle godine Macron se drastično okreće ratobornijoj vanjskoj politici.

Na prošlomjesečnoj konferenciji u Parizu francuski predsjednik je rekao da ne bi trebalo isključiti raspoređivanje zapadnih trupa za borbu protiv Rusije na terenu u Ukrajini, što je prijedlog koji je razljutio ruskog predsjednika Vladimira Putina, a odbacili su ga glavni podržavatelji Ukrajine.

Govoreći u Pragu 5. marta, Macron je izjavio da Evropljani ne mogu biti “kukavice” kada se suprotstavljaju Moskvi.

Šta objašnjava Macronovu promjenu stava?

Macronovi potezi dolaze u trenutku kada se Ukrajina suočava s ozbiljnim problemima na vojnom polju i dok vojna podrška Sjedinjenih Američkih Država kasni.

Dok je glavni cilj Ukrajine da se čvrsto drži u ratu, kijevskoj strani nedostaje ljudstva, u borbi protiv zemlje s tri puta većom populacijom.

Nedostatak municije još je jedan značajan izazov, a u pozadini prošlogodišnje kontraofanzive koja nije ispunila očekivanja, Ukrajina se bori povećati svoju vojsku.

Postoji zabrinutost da će ovi uslovi ohrabriti Moskvu da djeluje s više samopouzdanja, ne samo u Ukrajini, već i u Moldaviji, Južnom Kavkazu i Sahelu.

U međuvremenu, Pariz je sve zabrinutiji zbog ruskog hibridnog rata, koji se navodno intenzivirao protiv Francuske i drugih članica Evropske unije.

“Francuska je nedavno bila posebna meta hibridnih napada – cyber napada, te napada dezinformacijama. To je vjerovatno pomoglo Macronu da se pomiri s realnošću agresivnije Rusije”, rekao je Mathieu Droin, gostujući predavač na programu za Evropu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije i bivši dužnosnik Francuskog ministarstva za evropske i vanjske poslove.

U međuvremenu, Macron želi unaprijediti svoju viziju evropske strateške autonomije od Washingtona i pokazati sposobnost Evrope da podrži Kijev bez računanja na SAD – posebno s obzirom na mogućnost drugog mandata Donalda Trumpa.

“Bez sumnje, zabrinutost zbog drugog Trumpovog predsjedničkog mandata uputila je Evropljane na činjenicu da moraju učiniti više za vlastitu odbranu”, rekao je Artin DerSimonian, istraživač na programu Euroazija na Institutu “Quincy” za odgovorno državništvo. “Takva spoznaja diljem kontinenta ide u prilog Macronovoj težnji za strateškom autonomijom.”

Rastuća evropska autonomija od Washingtona

Dio Trumpove retorike tokom prošlomjesečne kampanje zabrinuo je evropske kreatore politika.

Na događaju u Južnoj Karolini rekao je svojoj publici da će ohrabriti Ruse da “rade šta god žele” bilo kojoj članici NATO-a koja ne ispuni smjernice o potrošnji.

Macron je dosljedno upozoravao francuske evropske partnere da se pozicija SAD-a o Ukrajini promijenila i da bi administracija predsjednika Joea Bidena “mogla biti samo izuzetak, a ne povratak u normalu, u američkoj politici”, rekao je Droin.

„Naravno, dobrodošli su (Amerikanci) u bilo koje vrijeme. Znamo koliko zavisimo od sigurnosne garancije (Washingtona). Ali činjenica je da na to više ne možemo računati beskonačno. To je ono što mnogi Evropljani shvataju.”

“Ovo je definitivno uvijek u pozadini (Macronovih) misli.”

Dok je Macronovu priču o slanju zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu uglavnom odbacila većina francuskih saveznika u NATO-u, baltičke zemlje – Estonija, Latvija i Litvanija – podržale su je, kao i neke druge zemlje u geografskoj blizini Rusije.

Tokom rusko-ukrajinskog rata, i mnogo godina prije njega, neke zemlje istočne i centralne Evrope uvjerene su da su zvaničnici u zapadnoevropskim članicama NATO-a, uključujući Francusku, bili previše željni da umire Kremlj i nisu uspjeli osvijestiti egzistencijalnu prijetnju.

“Makronov čvršći stav – barem retorički – prema Ukrajini mogao bi biti dodatni pokušaj ublažavanja zabrinutosti na istoku kontinenta”, rekao je DerSimonian za Al Jazeeru. “Bez obzira da li Macron slijedi svoju retoriku ili ne, on je sigurno stekao naklonost na istočnom dijelu kontinenta, što bi se vjerovatno moglo pokazati korisnim u budućim francuskim strateškim planovima.”

To je “svakako pomoglo u zbijanju redova”, rekao je Droin.

Ako isključimo izuzetke kao što su Mađarska i Slovačka, zemlje istočne i centralne Evrope su “najglasnije u podršci Ukrajini” i “toplo su pozdravile” Macronovu promjenu, dodao je Droin.

Čini se da je Macronova promjena počela krajem maja prošle godine, kada je govorio na sigurnosnoj konferenciji koju je organizirao GLOBSEC, istraživački centar sa sjedištem u Bratislavi.

U govoru je priznao da Pariz nije dovoljno slušao zabrinutost članica NATO-a u blizini Rusije i Ukrajine.

“Svakako je shvatio da, ako želi graditi jaču Evropu i stratešku autonomniju Evrope, kako obično kaže, trebaju mu te zemlje i to je svakako način da se pomire dvije hemisfere Evrope”, rekao je Droin.