Biden na zajedničkoj sjednici Zastupničkog doma i Senata napao Trumpa

Američki predsjednik Joe Biden u četvrtak je proglasio demokratiju ugroženom i nazvao neprihvatljivim stajalište bivšeg predsjednika Donalda Trumpa o NATO-u, osmišljenom da suprotstavi njegovu viziju Amerike i svijeta onoj koju podržava njegov prethodnik i najvjerovatniji protivnik na predsjedničkim izborima u novembru, piše Reuters, prenosi Hina.

Biden (81) je, govoreći na zajedničkoj sjednici Zastupničkog doma i Senata, započeo svoje obraćanje izravnom kritikom Trumpa zbog njegovog poziva ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da napadne zemlje NATO-a koje ne budu dovoljno izdvajale za odbranu.

“Sada moj prethodnik, bivši republikanski predsjednik, govori ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, citiram, ‘Radi šta god želiš”, rekao je Biden. “Mislim da je to nečuveno, opasno i neprihvatljivo.”

Biden je istakao prijetnje demokratiji koje predstavlja Trump dok bivši predsjednik ponavlja lažne tvrdnje o svom izbornom gubitku 2020. Donald Trump je obećao da će se “osvetiti” za svoj poraz iz 2020., koji nikada nije priznao, a pravni postupci protiv njega se gomilaju.

Bivši predsjednik najavio je da će uživo ispravljati Bidenove riječi.

Joe Biden je rekao da su “sloboda i demokratija ugroženi”. “Nikada naša sloboda i demokratija nisu bili tako u opasnosti u našoj zemlji kao što su danas”, rekao je.

Biden i Trump su odnijeli pobjedu na predizborima svojih stranaka za predsjedničke kandidate pa je izgledan historijski revanš na izborima 5. novembra uprkos niskoj stopi podrške za oba kandidata.

Ankete javnog mnijenja pokazuju da su Biden (81) i Trump (77) u vrlo tijesnoj utrci.

Američki vojnici neće ići u Ukrajinu

Biden je u govoru ponovno zatražio od Kongresa da podrži Ukrajinu kako bi se “zaustavio Putin” u njegovoj invaziji, optuživši Trumpa da mu se “pokorava”.

“Uvjeravam vas da se Putin neće zaustaviti na Ukrajini. Ali Ukrajina može zaustaviti Putina, ako je podržimo i osiguramo joj oružje koje joj je potrebno da se obrani”, rekao je, pozivajući Kongres da dopusti pomoć Kijevu, koja je mjesecima zamrznuta zbog stranačkih svađa između demokrata i republikanaca.

“To je sve što Ukrajina traži. Ona ne traži američke vojnike”, naglasio je, referirajući se na nedavne riječi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o eventualnom raspoređivanju trupa.

Naglasio je da nema američkih vojnika u Ukrajini i “uvjeravam vas da će tako ostati”.

Macron je nedavno rekao da zapadni saveznici ne bi trebali isključiti nijednu opciju kako bi spriječili pobjedu Rusije u Ukrajini, iako je naglasio da zasad o tome nema usaglašenosti.

“Historija nas gleda”, rekao je Biden više puta.

Službeno obraćanje pred oba doma američkog Kongresa tradicionalno daje američkom predsjedniku priliku da govori o stanju države i prioritetima za budućnost.

Biden je istakao ono što ga razlikuje od Trumpa oko demokratije, prava na pobačaj, migranata i ekonomije tokom govora koji demokrati vide kao veliku priliku za predsjednika da dobije potporu za drugi mandat ispred televizijske publike od miliona Amerikanaca.

Pitanje humanitarne pomoći Gazi nije sekundarna stvar

Govoreći o ratu koji se vodi u Gazi, Biden se založio za hitni šestosedmični prekid vatre i upozorio Izrael da pitanje humanitarne pomoći Gazi “ne može biti sekundarna stvar ili adut za pregovaranje”.

Obznanio je Kongresu i da je naredio američkoj vojsci da uspostavi umjetnu luku u Gazi za dostavu više humanitarne pomoći opkoljenom palestinskom teritoriju.

Biden pozdravio pristupanje Švedske NATO-u

Biden je pozdravio i pristupanje Švedske NATO-u, “najjačoj vojnoj alijansi koju je svijet ikada vidio”.

Švedska se pridružila NATO-u u Washingtonu u četvrtak, dvije godine nakon što ju je ruska invazija na Ukrajinu natjerala da preispita svoju politiku nacionalne sigurnosti i zaključi da je pridruženje NATO-u bolji jamac sigurnosti od tradicionalne politike neutralnosti.

Švedski premijer Ulf Kristersson, koji je bio prisutan na Bidenovom govoru, predao je u četvrtak završnu dokumentaciju američkoj vladi, što je bio posljednji korak u dugotrajnom procesu priključenja NATO-u koji su morale odobriti sve članice vojnog saveza.

Pobačaj, migranti, ekonomija

Predsjednik Biden je takođe osudio ukidanje saveznog zagarantovanog prava na pobačaj, obećavši da će vratiti tu zaštitu ako Amerikanci izaberu Kongres koji podržava “pravo na izbor”.

Rekao je i da “neće demonizirati” migrante kao što je učinio Trump, pozivajući Kongres da usvoji prijedlog zakona o graničnoj kontroli.

“Neću demonizirati migrante govoreći da ‘truju krv naše zemlje'”, naglasio je, referirajući se na nedavne izjave Donalda Trumpa, ali ne imenujući ga.

“Možemo raspravljati o granici ili možemo riješiti problem”, rekao je.

Odgovarajući na kritike glasača zbog njegovih godina, Biden je kazao: “U mojim godinama neke stvari postaju jasnije nego ikada”.

Joe Biden u govoru koji je trajao nešto više od sat vremena rekao je da je pod njegovim vodstvom Amerika doživjela “najveći oporavak”, nakon pandemije COVID-a 19 koja je bacila najveću svjetsku ekonomiju na koljena.

“Naslijedio sam ekonomiju koja je bila na rubu kolapsa. Sada našoj ekonomiji doslovno zavidi cijeli svijet. Otvoreno je 15 miliona radnih mjesta u tri godine, to je rekord. A stopa nezaposlenosti je najniža u 50 godina.”

To ocrtava “budućnost punu obećanja”.