William Stephenson, špijun koji je promijenio tok Drugog svjetskog rata

Rat u Ukrajini i diplomatski sporovi koje on pokreće otkrivaju važnost ljudi na rukovodećim pozicijama, jer osoba koja je na čelu države određuje tok događaja. Za razumijevanje ovoga, dovoljno je da zamislimo proces geopolitičke reorganizacije koja može proizaći iz izbora Donalda Trumpa.

Ovim uvodom Arthur Chevallier započeo je svoj članak u francuskom časopisu Le Point u kojem predstavlja film „Sjedinjene Države protiv Hitlera“ (emitovan na TV kanalu Arte) i otkriva tajne nepoznate, ali odlučujuće operacije, koja je bila ključna za ishod Drugog svjetskog rata, koji je bio suprotan onome što se moglo zamisliti, a koji je na kraju zavisio od tri ili četiri osobe, ako ne i od jedne, a to je Franklin Roosevelt.

Autor članka je napisao da bi bivši američki predsjednik Franklin Roosevelt pobijedio u svakoj kategoriji ako bi se održalo takmičenje za najvećeg čovjeka dvadesetog vijeka, jer mu je rođenje u uglednoj njujorškoj porodici dalo ljepotu, bogatstvo, inteligenciju i književnost, što je kombinacija koju i nije baš najviše privlačio rat. Njegovi stavovi bili su nestabilni, ponekad oportunistički i vođeni neobičnom političkom intuicijom. Bio je protiv uplitanja države u ekonomiju dok nije uveo ekonomski program pod nazivom New Deal (novo poslovanje) s ciljem savladavanja Velike ekonomske krize. Bio je izolacionista pre nego što je postao prvi koji je intervenisao u određenim pitanjima.

Zasluge za Rooseveltovo prihvatanje ulaska u rat pripadaju prvenstveno Williamu Stephensonu, čovjeku kanadskog porijekla. Zato tadašnji britanski premijer Winston Churchill nije trebao ulagati mnogo truda da uvjeri Roosevelta da uđe u rat na strani Engleske, iako je američko javno mnijenje bilo protiv toga, a republikanci u Kongresu često su bili izolacionisti.

Rooseveltova misija je bila jednostavna i složena, a to je bilo ubjeđivanje svoje zemlje da prihvati rat, bez plaćanja političke cijene za to.

Misteriozni Stephenson

Stephenson je bio pilot u Prvom svjetskom ratu. Zarobljen je te je pobjegao 1918. godine. Promijenio je tok historije tako što je sam učio i postao milioner, šef Britanske obavještajne službe u Sjedinjenim Državama od 1940. godine.  Njegova misija je bila da ubijedi Amerikance da uđu u rat, uvjeravajući ih da nisu sigurni od ambicija nacističkog vođe Adolfa Hitlera.

Roosevelta je uvjerio da uđe u rat protiv Njemačke ne samo zbog svoje mržnje prema njenom kancelaru, već i zbog straha da bi poraz Engleske omogućio nacistima da preuzmu monopol nad Kraljevskom mornaricom, a time i da vladaju Njemačkom mornaricom u Atlantskom okeanu, koji je bio kraljevski put za Ameriku.

Stephenson je otišao toliko daleko da je izmislio dokaze da su Nijemci namjeravali ohrabriti državne udare u Južnoj Americi, pa je poslao Rooseveltu tajno pismo i mapu koju su, navodno, pripremili njemački tajni agenti.

Predsjednik je tada odlučio da prihvati ove dokaze, o kojima je govorio u nekim svojim govorima, iako nije bilo naznaka da će se ovaj demokrata pretvoriti u prvog vojskovođu svog vijeka, spremnog na sve, pa i na laži, da oslobodi svijet od „hulja i ubica“.