SIPRI: Zbog ratova zabilježeni rekordni vojni izdaci u svijetu

Globalna vojna potrošnja porasla je u 2023. za sedam posto na 2,43 hiljade milijardi dolara, što je najveći iznos kojeg je Međunarodni institut za istraživanje mira iz Stockholma (SIPRI) zabilježio do sada.

SIPRI je saopćio da su Sjedinjene Američke Države ostale najveći potrošač s 916 milijardi dolara, što predstavlja 37 posto svjetskih vojnih izdataka. Kina je druga s procijenjenih 296 milijardi dolara.

Rusija je bila treća sa 109 milijardi dolara, a na četvrtom mjestu je Indija sa 83,6 milijardi dolara.

Rusija i Ukrajina

Prema izračunima SIPRI-ja, ruska vojna izdvajanja porasla su za 24 posto na procijenjenih 109 milijardi dolara. Ukrajina je povećala potrošnju za 51 posto na 65 milijardi dolara i primila najmanje 35 milijardi dolara vojne pomoći od drugih zemalja.

SIPRI navodi i da su vojni izdaci Rusije kao postotak bruto domaćeg proizvoda dostigli najviši nivo od raspada Sovjetskog saveza, i iznose 5,9 posto. U isto vrijeme, ti su izdaci u Ukrajini dosegli čak 37 posto bruto domaćeg proizvoda.

Ukrajina, prema njihovim izračunima, plaća veći danak.

Na temelju golih brojki, to je neravnopravan sukob, ali Ukrajina je to uspjela prebroditi zahvaljujući zapadnoj podršci.

“Kombinirano, ta pomoć i vlastita vojna izdvajanja Ukrajine bili su ekvivalent oko 91 posto ruske potrošnje”, navodi SIPRI.

Pojačavanje naoružanja na Bliskom istoku

Porast vojnih izdataka zabilježen je i na Bliskom istoku. Napadi Hamasa na južni Izrael 7. oktobra i izraelski rat u Gazi doveli su do povećanja budžeta za odbranu u Izraelu za 24 posto, dostižući 27,5 milijardi dolara, ili 5,3 posto njegovog BDP-a.

I Saudijska Arabija je značajno povećala potrošnju.

Time su vojni izdaci na Bliskom istoku porasli za devet posto, što je najveće godišnje povećanje u protekloj deceniji.

Transformacija u Evropi

Zbog sveobuhvatnog ruskog rata u Ukrajini, evropske članice NATO-a povećale su svoje vojne budžete za 16 posto, čime su oni porasli na 588 milijardi dolara.

To znači da su u prosjeku trošili 2,8 posto BDP-a na odbranu, naveo je SIPRI, čime su premašili prag od dva posto kojeg je NATO postavio 2014. godine, iako se to ne odnosi na sve članice.

“Povećanje je djelimično rezultat pomaganja Ukrajini, ali i povećanja njihovih zaliha”, rekao je direktor SIPRI-ja Dan Smith za Al Jazeeru.

Evropski donosioci odluka “u ovom trenutku imaju trostruki pritisak”, rekao je Smith. “Oni smatraju da su njihove vojne zalihe nedovoljne pred izazovom koji predstavlja Rusija”, rekao je. To znači da moraju povećati zalihe, uz opremanje Ukrajine.”

To je dovelo do nekih ogromnih povećanja na kontinentu.

Promjena sigurnosne perspektive

Poljska je zabilježila najveći porast vojnih izdataka u jednoj evropskoj zemlji, od 75 posto u odnosu na prethodnu godinu, dostižući 31,6 milijardi dolara.

Finska, koja dijeli najdužu granicu članice NATO-a s Rusijom, također je značajno povećala troškove odbrane za 54 posto, na 2,4 posto svog BDP-a.

I druge zemlje sjeverne Evrope i Baltičkog mora znatno su povećale potrošnju u prošloj godini, a Ujedinjeno Kraljevstvo predvodi regiju s povećanjem od 7,9 posto.

Istraživač SIPRI-ja Lorenzo Scarazzato kaže da su za evropske članice NATO-a posljednje dvije godine rata u Ukrajini temeljito promijenile sigurnosnu perspektivu.

“Taj pomak u percepcijama prijetnji odražava se u rastućim udjelima BDP-a koji se usmjeravaju na vojnu potrošnju, pri čemu se cilj NATO-a od dva posto sve više smatra temeljnom vrijednošću, a ne pragom koji treba dosegnuti”, rekao je.