Amnesty: Svijet suočen s kolapsom međunarodnog poretka

Svijet se suočava s kolapsom međunarodnog poretka iz 1948. uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata, usred brutalnih ratova u Gazi i Ukrajini, dok se autoritarna politika nastavlja širiti, upozorio je Amnesty International.

U izvještaju grupe za ljudska prava optužuju se najmoćnije svjetske vlade, uključujući Kinu, Rusiju i SAD, da vode globalno nepoštivanje međunarodnih pravila i vrijednosti sadržanih u Opštoj deklaraciji o ljudskim pravima iz decembra 1948.

Rat u Gazi, koji je počeo 7. oktobra, bio je “silazak u pakao”, napisala je glavna tajnica Agnes Callamard u predgovoru izvještaja, „gdje su moralne i pravne lekcije [iz 1948] iscijepane u milion komada, kao nikad više“.

Napominjući da je Hamas počinio “užasne zločine” u svom napadu na zajednice u južnom Izraelu 7. oktobra, Callamard je rekla da je izraelska “kampanja odmazde” postala “kampanja kolektivnog kažnjavanja”.

Ruski i kineski ‘zločini’

Amnesty je rekao da, dok Izrael nastavlja zanemarivati međunarodni zakon o ljudskim pravima, njegov najveći saveznik SAD i druge zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku, krivi su za “groteskne dvostruke standarde” s obzirom na njihovu spremnost da podrže izraelske i američke vlasti u vezi s Gazom dok osuđuju ratne zločine Rusije u Ukrajini.

“Izraelsko flagrantno nepoštivanje međunarodnog prava pojačano je neuspjesima njegovih saveznika da zaustave neopisivo krvoproliće civila u Gazi. Mnogi od tih saveznika bili su sami arhitekti tog pravnog sistema nakon Drugog svjetskog rata“, tvrdi Callamard.

“Uz stalnu agresiju Rusije protiv Ukrajine i sve veći broj oružanih sukoba te ogromna kršenja ljudskih prava viđena, naprimjer, u Sudanu, Etiopiji i Mijanmaru – globalni poredak temeljen na pravilima je u opasnosti od srozavanja.”

Najmanje 34.183 Palestinca su ubijena, a 77.143 ranjena u izraelskim napadima na Gazu u proteklih šest mjeseci, dok je Hamas 7. oktobra ubio više od 1.100 ljudi u Izralu, a zarobio desetine.

Moskva, stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s pravom veta, poslala je vojsku u Ukrajinu u februaru 2022. u invaziji punog obima, a Amnesty tvrdi da nastavlja kršiti međunarodno pravo “namjernim napadima na civile” i “mučenjem ili drugim zlostavljanjem ratnih zarobljenika”.

Kina, još jedna članica s pravom veta u Vijeću sigurnosti UN-u, u međuvremenu se nastavila “štititi od međunarodnog nadzora zbog zločina protiv čovječnosti koje nastavlja činiti, uključujući one protiv ujgurske manjine” u krajnjoj zapadnoj regiji Xinjiang.

UN je prvi put otkrio postojanje mreže pritvorskih centara 2018, rekavši da je tamo zatvoreno najmanje milion Ujgura i drugih etničkih manjina. Kina je kasnije priznala da postoje kampovi u regiji, ali je rekla da su to centri za obuku stručnih vještina potrebnih za borbu protiv “ekstremizma”.

U oktobru 2022. Vijeće za ljudska prava UN-a izglasalo je da se ne raspravlja o tom pitanju iako je UN-ov ured za ljudska prava zaključio da bi razmjere navodnih zlostavljanja mogle predstavljati “zločine protiv čovječnosti”.

‘Mržnja i strah’

Kina i Rusija su, također, kritizirane zbog kontinuirane uloge u Mijanmaru nakon što je vojska preuzela vlast u državnom udaru u februaru 2021.

Najmanje 1.000 civila ubijeno je samo prošle godine, rekao je Amnesty, usred eskalacije građanskog rata u zemlji. Vojska je optužena za rašireno zlostavljanje, uključujući gađanje civila u zračnim napadima i paljenje sela. Više od 2,7 miliona ljudi je raseljeno, a gotovo 19 miliona treba humanitarnu pomoć.

“Ni mijanmarska vojska ni ruske vlasti nisu se obavezale istražiti izvještaje o očiglednim zločinima”, kaže Amnesty.

“Oboje su dobili finansijsku i vojnu podršku Kine.”

Amnestyjev izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu objavljuje se svake godine.

U ovogodišnjem izvještaju se, također, naglašava kako su se autoritarne ideje nastavile širiti svijetom, s narativima “temeljenima na mržnji i ukorijenjenima u strahu”.

Ženska prava i ravnopravnost spolova su, također, ugroženi u proteklih 20 godina pod prijetnjom” usred gušenja mirnih protesta žena u Iranu i pokušaja talibana u Afganistanu da uklone žene iz javnog života.

Amnesty je, također, upozorio na rizike za vladavinu prava, koje uzrokuju umjetna inteligencija (AI) i visoke tehnologije.