Šta se krije iza odluke turskih općina da uklone natpise na arapskom jeziku sa trgovina

Piše: Zaid Isleem

Turske općine, predvođene opozicijom koja je pobijedila na nedavnim općinskim izborima protiv vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP), počele su uklanjati natpise i menije ispisane na arapskom jeziku iz trgovina. Ovakve odluke su obrazložili time da natpisi krše standarde koje je postavio Turski institut za standarde.

Odluka je izazvala brojne polemike u turskim krugovima, dovodeći do podjela u mišljenjima. Dok pojedini podržavaju ovakve poteze, smatrajući da se time jača nacionalni identitet, drugi iskazuju svoje protivljenje jer se time, kako kažu, ograničava kulturna i jezička raznolikost u zemlji.

Načelnik općine Nevsehir, koji dolazi iz stranke IYI, prvi je najavio pokretanje kampanje uklanjanja arapskih natpisa sa gradskih ulica, što je i prva odluka koju je donio nakon preuzimanja dužnosti. Potom su uslijedile odluke načelnika u općinama Kilis, Usak i Yalova, gdje je AKP poražen od Republikanske narodne partije (CHP) na općinskim izborima 31. marta.

Dvostruki standardi

Policijski službenici dali su vlasnicima radnji rok od 30 dana za uklanjanje arapskih natpisa. Također su jasno stavili do znanja da će doći do izricanja kazni ukoliko se odluka ne ispoštuje, pa čak i do zatvaranja radnji.

Protivnici ovakvih poteza kritizirali su ovu kampanju koja se ograničila samo na natpise ispisane na arapskom jeziku, optužujući načelnike općina za dvostruke standarde prilikom primjene pravila. Skrenuli su pažnju i na natpise na engleskom i francuskom jeziku, koji su česti u svim većim tržnim centrima, kao i na reklame i jelovnike na ruskom i ukrajinskom jeziku u gradovima poput Antalije i Alanije, a sve s ciljem privlačenja turista.

Prema riječima turskog kolumniste Fuata Ugura, ova mjera može imati različite motive, navodeći da je glavni razlog u mentalitetu nekih načelnika koji “ne žele ni vidjeti slova iz Časnog Kur’ana”.

Pojedini smatraju da se ove kampanje mogu svrstati u kategoriju političkih prepucavanja, s ciljem da se udovolji određenim grupama u društvu koje se protive arapskom prisustvu u Turskoj.

Prema mišljenju političkog analitičara Ahmeda Ibrahimoglua, kampanje za uklanjanje arapskih natpisa sa ulica mogle bi potaknuti pitanja o motivima koji stoje iza njih, pogotovo jer su one među prvim odlukama nekih novih načelnika čiji mandat nije duži od mjesec dana.

Ibrahimoglu je istakao, govoreći za Al Jazeeru, da bi općina Yalova, koja se smatra destinacijom za arapske turiste, mogla suočiti s negativnim posljedicama zbog ovakvih mjera. Naime, načelnik ima široke ovlasti koje mu omogućuju da  da ograniči poslovne aktivnosti arapskih trgovina, što utječe na iskustvo turista u gradu.

Protivljenje uklanjanju natpisa

U Odjelu za komunikacije općine Yelova za Al Jazeeru su pojasnili da nove odluke o jeziku koji se koristi na banerima i reklamama dolaze unutar zakonskog okvira koji zahtijeva da 75 posto korištenih riječi i izraza bude na turskom jeziku.

Dodali su da se ove odluke ne odnose samo na trgovine u vlasništvu Sirijaca, već se odnose i na sve trgovce koji imaju natpise na jezicima koji nisu turski. Odjel je odbilo komentirati da li se na meti kampanje nalaze isključivo natpisi na arapskom jeziku, mimo drugih jezika.

S druge strane, Gokan Zeybek, potpredsjednik CHP-a za općinska pitanja, saopćio je da je obavijestio načelnike općina da se stranka protivi uklanjanju arapskih natpisa. Kao obrazloženje je naveo da se u zemlji nalaze milioni turskih građana kojima je arapski maternji jezik, a to je i jezik Kur'ana i treba se poštivati.

Turska je tokom prošle godine svjedočila brojnim kampanjama protiv arapskog jezika, od kojih se posebno ističe kampanja ”Za očuvanje turskog jezika”, koja se posebno fokusirala na arapski jezik. Uporedo s ovom kampanjom, opozicija je pokrenula i kampanje protiv sirijskih izbjeglica uoči predsjedničkih izbora.

Ove kampanje se poduzimaju iako podaci koje je objavio zavod za statistiku Turske ukazuju na značajan porast prihoda od turizma u Turskoj tokom prošle godine, uz povećanje od 16,9 posto u odnosu na 2022.

Time je ukupan prihod od turizma iznosio 54,3 milijarde dolara, uz povećanje turističkih troškova za 65,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši oko 7,68 milijardi dolara.

Uticaj na prihode

Dok je broj turista koji su posjetili Tursku tokom protekle godine porastao za 11,82 posto u odnosu na 2022. godinu, jer je njihov broj dostigao 52 miliona 742 hiljade i 526 posjetilaca, broj arapskih turista je iznosio četiri miliona i 22 hiljade, što je više od 15 posto od ukupnog broja turista u zemlji u 2023.

Turska ima cilj da primi 90 miliona turista 2028. godine i poveća prihode od turizma na 100 milijardi dolara. Međutim, analitičari smatraju da će se posljednje kampanje u značajnoj mjeri odraziti na turizam i ekonomiju, s obzirom na to da arapske trgovine predstavljaju destinaciju za arapske turiste u Turskoj. Prema tome, ne mogu se zanemariti posljedice koje će ostaviti bilo kakve promjene koje se poduzimaju.

Sa svoje strane, ekonomski analitičar Mohammad Abu Alyan objasnio je za Al Jazeeru da prakse poput “rasističkih kampanja” protiv Arapa i uklanjanje natpisa ispisanih na arapskom tjeraju arapske turiste da idu na druge turističke destinacije, što se negativno odražava na glavna turistička odredišta u Turskoj, kao što je Crno more.

Naglašava da ovakva situacija ne utječe samo na prihode od turizma i broj posjetilaca, već i na pad broja arapskih investitora u Turskoj i tjera ih da traže druge destinacije za ulaganje.

Abu Alyan kao argument za to navodi pad prodaje nekretnina u Turskoj Arapima, što smatra jasnim primjerom štete koja bi mogla biti nanesena ekonomiji kao rezultat ovih “valova rasizma”.

Prodaja nekretnina investitorima u Turskoj opala je za 48,1 posto tokom 2023. godine u odnosu na 2022. godinu, što je najniži nivo od 2018. Udio prodaje strancima na ukupnom tržištu nekretnina u Turskoj također je opao na 2,9 posto u 2023. godini, u poređenju sa 4,5 posto godinu dana ranije.

Ekonomski analitičar je govorio o kupovnoj moći arapskih turista, posebno turista iz Zaljeva, u odnosu na ostale turiste, s obzirom na to da je saudijska potrošnja prošle godine porasla za 298 posto u odnosu na 2022. godinu, dok su kuvajtske kartice imale najveću potrošnji s prosječnim iznosom od 1.280 dolara po kartici.