New York Times: Kineski špijuni se iznenada pojavljuju širom Evrope

Američki list The New York Times navodi da je prošle sedmice došlo do vala hapšenja osumnjičenih za špijuniranje u korist Kine u Evropi, ukazujući na nedavni oštar odgovor kontinenta na špijunske aktivnosti i političko uplitanje Pekinga.

Jedna od uhapšenih osoba je mladi Britanac poznat po svojim radikalnim stavovima protiv Kine, koji je radio kao pomoćnik istaknutog člana Britanskog parlamenta. Druga osoba, njemački državljanin kineskog porijekla, bio je pomoćnik člana Evropskog parlamenta koji je predstavljao njemačku ekstremnu desnicu.

Ukupno je šest osoba u tri odvojena slučaja optuženo ove sedmice u Evropi za špijuniranje u korist Kine; dvije osobe u Velikoj Britaniji i četiri u Njemačkoj.

Indikativni podaci

Slučajevi špijunaže u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, prvi te vrste u dvjema zemljama koje su imale prijateljske odnose s Pekingom, bili su indikativni slučajevi.

Ubrzo nakon što su britanski i njemački zvaničnici objavili da je šest njihovih državljana optuženo za špijunažu, nizozemske i poljske vlasti su u srijedu izvršile pretres u uredima kineskog dobavljača sigurnosne opreme u okviru kampanje koju je pokrenula Evropska unija protiv onoga što smatra nepoštenim trgovinskim praksama.

Evropska komisija je prvi put upotrijebila i novi zakon protiv stranih subvencija kako bi naredila pretres kineske kompanije.

Novine su ova hapšenja opisale kao sve veći otpor u Evropi protiv “malignog” kineskog utjecaja na politiku i trgovinu.

Švedska je početkom aprila protjerala kineskog novinara koji je u toj zemlji boravio dva desetljeća, navodeći da novinar predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Evropa je izgubila strpljenje

Češka istraživačica Ivana Karaskova rekla je da je nakon godina redovnih sukoba zbog trgovine, nakon kojih bi uslijedilo pomirenje, ”Evropa izgubila strpljenje s Kinom”.

Dodala je da Kina još ima čvrste prijatelje u Evropskoj uniji, posebno u Mađarskoj, u “višedimenzionalnoj šahovskoj igri” između dvije najveće svjetske ekonomije nakon Sjedinjenih Američkih Država.

Karaskova je rekla da se Evropa pomjerila s pozicije “potpunog poricanja” opasnosti koju predstavlja kineska špijunaža i operacija utjecaja te da je zauzela ”manje naivno gledište i želi braniti evropske interese u odnosu s Kinom”.

Ovosedmične optužbe da Kina koristi špijune kako bi se uvukla u demokratske procese u Njemačkoj i Britaniji i utjecala na njih izazvale su posebnu zabrinutost, budući da signaliziraju ekspanziju Pekinga izvan njegovih već dobro poznatih poslovnih smicalica u tajno političko uplitanje, nešto što se prije uglavnom smatralo ruskom specijalnošću. No, prema kineskim stručnjacima, te optužbe ne ukazuju na to da Peking pojačava špijunažu, već da su evropske zemlje pojačale svoj odgovor.

‘Oluja i klimatske promjene’

Njemačka sigurnosna služba javno upozorava na opasnost od pružanja povjerenja Kini još od 2022. godine, kada je šef domaće obavještajne agencije Thomas Haldenwang rekao u parlamentu: ”Rusija je oluja, a Kina klimatske promjene.” Uprkos tome, njemačko političko vodstvo se do ove sedmice ponašalo daleko dvosmislenije.

Kancelar Olaf Scholz nedavno je bio u državnoj posjeti Kini, koja je najveći njemački trgovinski partner, kako bi razgovarao o trgovini i pristupu tržištu.

Međutim, njemačka ministrica unutrašnjih poslova je prošle sedmice dala iskrenu procjenu kineskih aktivnosti.

”Svjesni smo značajnog rizika koji kineska špijunaža predstavlja za poslovanje, industriju i nauku. Pomno pratimo te rizike i prijetnje i izdali smo jasna upozorenja za podizanje svijesti kako bi se posvuda povećale preventivne mjere”, izjavila je ministrica Nancy Faeser.

Zlonamjerna kampanja

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je odbacujući optužbe, nazvavši ih “neutemeljenim klevetama i klevetama protiv Kine”.

Ministarstvo je pozivalo Njemačku da “zaustavi zlonamjernu kampanju i antikineske političke drame”.

Novine navode da će kineski predsjednik, kada sljedeći mjesec bude putovao u Evropu, preskočiti Njemačku i Veliku Britaniju i umjesto toga posjetiti Mađarsku, Srbiju i Francusku.