Iran i osveta Izraelu: opcije koje nose rizike

Iran se suočava s dilemom nakon izraelskog napada na njegov konzulat u Siriji, jer razmišlja kako da odgovori bez da izazove sukob širih razmjera. Analitičari dešavanja na Bliskom istoku kažu da Teheran po svemu sudeći ne želi takav sukob.

Napad od ponedjeljka, u kojem su ubijena dva iranska komandanta i pet vojnih savjetnika u kompleksu iranskog konzulata u četvrti Mezzeh u Damasku, dolazi u trenutku kada Izrael ubrzava dugotrajnu kampanju protiv Irana i oružanih grupa koje ova zemlja podržava, dok je iranski vrhovni vođa Ali Khamenei obećao osvetu.

Iran ima više opcija za uzvraćanje na napad, a neke od njih su: da ostavi odriješene ruke savezničkim grupama da započnu operacije protiv američkih snaga, da iskoristi ove grupe za izvođenje direktnih napada na Izrael ili da ubrza svoj nuklearni program, koji Sjedinjene Američke Države (SAD) i njihovi saveznici pokušavaju obuzdati već duže vrijeme.

Američki zvaničnici, koji su razgovarali s Reutersom pod uvjetom da ostanu anonimni, rekli su da pomno prate situaciju kako bi vidjeli hoće li iranski opunomoćenici napasti američke trupe stacionirane u Iraku i Siriji, po uzoru na ranija dešavanja, kao odgovor na izraelski napad koji se dogodio u ponedjeljak.

Takvi iranski napadi prestali su u februaru nakon što je Washington odgovorio na ubistvo tri američka vojnika u Jordanu desecima zračnih napada na ciljeve u Siriji i Iraku povezane s Iranskom revolucionarnom gardom i frakcijama koje ona podržava.

Američki zvaničnici kažu da još uvijek nisu dobili obavještajne podatke koji ukazuju na to da grupe koje podržava Iran žele napasti američke snage nakon napada u ponedjeljak. Prema iranskim medijima, u napadima su ubijeni pripadnici Revolucionarne garde, uključujući brigadnog generala Mohammada Rezu Zahedija.

SAD je u utorak otvoreno upozorio Teheran da ne napada na američke snage. Robert Wood, zamjenik američkog ambasadora u Ujedinjenim narodima, rekao je: “Nećemo oklijevati da branimo svoje snage i ponavljamo naša ranija upozorenja Iranu i njegovim opunomoćenicima da ne koriste ovu situaciju za nastavak napada na američko vojno osoblje”.

Izbjegavanje totalnog rata

Izvor koji pomno prati ovo pitanje i koji je govorio za Reuters pod uvjetom anonimnosti, rekao je da se Iran još jednom suočava s problemom zbog želje da odgovori kako bi odvratio Izrael od pokretanja sličnih napada, a istovremeno želi izbjeći totalni rat.

“Oni se suočavaju s ovom stvarnom dilemom. Ako odgovore, to može izazvati konfrontaciju koju očigledno ne žele. Pokušavaju prilagoditi i kontrolirati svoje akcije na način koji pokazuje njihovu spremnost da odgovore, ali da ne dođe do eskalacije”, nastavio je.

“Ako ne odgovore u ovom slučaju, to će zaista biti znak da je njihovo odvraćanje tigar od papira”, dodao je. Rekao je da bi Iran mogao napasti Izrael, izraelske ambasade ili jevrejske objekte u inostranstvu.

Američki zvaničnik je potvrdio da bi, s obzirom na razmjere izraelskog napada, Iran mogao biti primoran da odgovori napadom na izraelske interese, umjesto toga da krene na američke snage.

Elliot Abrams, stručnjak za Bliski istok u Vijeću za vanjske odnose, američkoj istraživačkoj instituciji, također je rekao kako vjeruje da Iran ne želi totalni rat s Izraelom, ali bi mogao ciljati izraelske interese.

“Vjerujem da Iran trenutno ne želi veliki rat između Izraela i Hezbollaha, tako da bilo kakav odgovor neće doći u vidu velike Hezbollahove akcije. Oni imaju mnogo drugih načina da odgovore, na primjer, da pokušaju dići u zrak izraelsku ambasadu”, dodao je Abrams.

Iran bi, također, mogao odgovoriti ubrzavanjem razvoja svog nuklearnog programa, na kojem je radio ubrzano nakon je bivši američki predsjednik  Donald Trump 2018. godine napustio nuklearni sporazum s Iranom iz 2015. godine. Cilj ovog sporazuma bio je da ograniči nuklearne sposobnosti Teherana u zamjenu za ekonomske koristi.

Ali dva najdramatičnija koraka, povećanje čistoće obogaćenog uranija na 90 posto, što je postotak pogodan za pravljenje bombi, i oživljavanje rada na dizajniranju stvarnog oružja, mogli bi se obiti o glavu Teheranu i potaknuti izraelske ili američke napade.

Izvor, koji pomno prati ovo pitanje, kaže: “Izrael i SAD smatrat će ta dva rješenja kao odluku o nabavci bombe. To će biti veliki rizik. Jesu li spremni za to? Ne mislim tako”.

John Alterman, direktor programa za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu, rekao je da ne očekuje veliki odgovor Irana na napad na njegovu ambasadu.

“Interes Irana da nauči Izrael lekciji manji je od njegovog interesa da pokaže svojim saveznicima na Bliskom istoku da nije slab”, kako je rekao.