Zašto je Amerika obustavila slanje 3.500 bombi u Izrael

Sjedinjene Američke Države obustavile su slanje pošiljke oružja Izraelu koja uključuje teške bombe koje koristi u svom ratu protiv stanovnika Gaze i u vojnoj kampanji protiv boraca Islamskog pokreta otpora Hamas u Pojasu, što je rezultiralo smrću više od 34.800 Palestinaca do sada.

Obustava dolazi u trenutku kada izraelski premijer Benjamin Netanyahu nastavlja vojni napad na palestinski grad Rafah, uprkos prigovoru američkog predsjednika Joea Bidena.

Reutersov izvještaj pokušava ponuditi odgovore na uobičajena pitanja o ovom problemu u granicama dostupnih podataka i informacija.

Koje bombe su obuhvaćene obustavom ove pošiljke?

Američki zvaničnici saopćili su da je Washington obustavio slanje pošiljke od 1.800 bombi, od kojih je svaka teška 907 kilograma, i 1.700 bombi, od kojih je svaka teška oko 227 kilograma.

Četiri izvora su objavila da ove isporuke, koje su odgođene za najmanje dvije sedmice, uključuju i municiju koju proizvodi Boeing koja pretvara “glupe” bombe u precizno navođene bombe, pored bombi malog prečnika (SDP-1).

SDP-1 bomba je precizno vođena klizna bomba koja u sebi sadrži oko 113 kilograma eksploziva.

Ova municija je bila dio pošiljke koja je ranije odobrena i nije dio dodatnog paketa pomoći vrijednog 95 milijardi dolara koji je američki Kongres odobrio prošlog aprila.

Zašto SAD sprečava slanje ovih bombi?

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je jučer (u srijedu) na saslušanju u Senatu da Sjedinjene Američke Države razmišljaju da li ili ne poslati “kratkoročnu sigurnosnu pomoć Izraelu u svjetlu trenutnih događaja u Rafahu”.

Još je dodao: “Od početka smo bili vrlo jasni da Izrael ne bi trebao pokretati veliki napad na Rafah, bez uzimanja u obzir civila na bojnom polju i pružanja zaštite istim.”

Više od milion palestinskih civila potražilo je sklonište u Rafahu, od kojih su mnogi ranije već raseljeni iz drugih dijelova Pojasa Gaze nakon što im je Izrael naredio da se evakuiraju.

Američki zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da je američka odluka donijeta iz straha od “eventualne upotrebe bombi od 907 kilograma i posljedica koje bi one mogle izazvati u gusto naseljenim urbanim područjima, kao što smo to imali priliku vidjeti u drugim dijelovima Pojasa Gaze”, dodajući da su Sjedinjene Američke Države pažljivo prostudirale isporuku oružja koje bi se moglo koristiti u Rafahu.

Kada je odluka donesena? Da li je Biden u njoj učestvovao?

Američki zvaničnici rekli su da je odluka donesena prošle sedmice. Predsjednik Joe Biden je direktno učestvovao u njenom donošenju. On je to i sam potvrdio tokom jučerašnjeg intervjua za CNN.

Na pitanje o bombama od 907 kilograma poslanim u Izrael, rekao je: “Civili su u Gazi ubijani ovim bombama i drugom municijom kojim su se gađala naseljena područja”.

Kakvu štetu bi mogle izazvati ove ogromne bombe?

Velike bombe, poput onih od 907 kilograma, imaju veliku površinu udara. Ujedinjeni narodi kažu da je “pritisak njihove eksplozije sposoban pokidati pluća, rasprsnuti sinusne šupljine i otkinuti udove na udaljenosti od nekoliko stotina metara od mjesta eksplozije”.

Upotreba eksplozivnih sredstava velikih razmjera u gusto naseljenim područjima “vjerovatno će se koristiti i neselektivno čime bi se kršio princip proporcionalnosti”, navodi se u izvještaju Međunarodnog komiteta Crvenog križa iz 2022. godine.

Kakva je reakcija Izraela?

Izrael poriče da je ciljao palestinske civile i kaže da je njegov interes eliminacija Hamasa, te da poduzima sve potrebne mjere predostrožnosti kako bi izbjegao nepotrebno ubijanje.

Nakon što je vijest objavljena dan prije utorka u Washingtonu, visoki izraelski zvaničnik odbio je potvrditi izvještaj. “Makar se morali boriti zubima i noktima, uradit ćemo ono što moramo”, rekao je izvor. Portparol vojske je rekao da se sve nesuglasice rješavaju na sjednicama iza zatvorenih vrata.

Da li je izraelska upotreba ovih bombi u Gazi bila legalna?

Ovo je pitanje predmet žučnih rasprava. Međunarodno humanitarno pravo izričito ne zabranjuje zračno bombardiranje gusto naseljenih područja, ali civili ne mogu biti mete, a specifični vojni ciljevi moraju biti proporcionalni potencijalnim civilnim gubicima ili šteti.

Šta kaže Međunarodni krivični sud?

Statut Međunarodnog krivičnog suda koji istražuje izraelski rat u Gazi klasificira namjerni napad kao ratni zločin kada se zna da će smrt ili gubici među civilima biti “prekomjerni” u odnosu na bilo kakvu direktnu vojnu korist.

Da li je Washington i ranije prakticirao blokiranje vojne pomoći Izraelu?

Da, desilo se to 1982. godine. Tadašnji predsjednik Ronald Reagan uveo je šestogodišnju zabranu prodaje kasetnog oružja Izraelu nakon što je istraga Kongresa pokazala da je on to oružje koristio u naseljenim područjima tokom svoje invazije na Liban 1982. godine.

Izraelsko korištenje kasetnih bombi američke proizvodnje također je bilo predmet revizije tokom vladavine bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha usljed zabrinutosti za njihovo korištenje tokom rata 2006. s borcima Hezbollaha u Libanu.