Borba za evropske fotelje u Hrvatskoj
Piše: Merita Arslani
Na 28 lista koje su se prijavile za izbore za Europski parlament koji će se u Hrvatskoj održati 14. travnja našlo se jako šaroliko političko društvo. Ono što je iznenadilo većinu analitičara i komentatora su pojedina imena koja nemaju neko posebno političko iskustvo, naročito ne europsko, a da apsurd bude veći, među njima su se našli čak i kandidati koji su do prije dvije godine bili oštro protiv uključivanja Hrvatske u Europsku Uniju.
Mjesečna plaća europskog parlamentarca je čak osam tisuća eura, uz koje dobivaju i četiri tisuće eura za pokrivanje troškova života u Bruxellesu.
Razlog za borbu bez milosti za europske fotelje, koje će na kraju dobiti dvanaest Hrvata možda ne treba uvijek tražiti u novcu, ali ovaj put on je čini se bio presudan.
Dnevnica od 304 eura
Mjesečna plaća europskog parlamentarca je čak osam tisuća eura, uz koje dobivaju i četiri tisuće eura za pokrivanje troškova života u Bruxellesu. Dodaju li se tome još i dnevnice od 304 eura i troškovi za službena putovanja nije ni čudo da se ovaj posao naziva poslom iz snova, a nije ni čudo da ga žele svi. Što zbog novca, a što zbog nepripremljenosti hrvatske političke elite ovi izbori su se tako pretvorili u pravu komediju u kojoj su hrvatski građani ostali potpuno neinformirani oko toga koga biraju i što će hrvatski predstavnici točno raditi u Europskom parlamentu.
Obzirom da su se kandidati birali očito po lojalnosti, prva stranka kojoj se to obilo o glavu bio je SDP.
“Cirkus oko izbora kandidata za EU parlament bio je zagarantiran od samog početka, i to iz nekoliko razloga. Kao prvo, od starta nisu bili jasni kriteriji prema kojima su stranke birale svoje kandidate. Naravno da se radi o odluci stranke, no ni njihovo članstvo nije znalo kriterije, a kamoli javnost. Zahvaljujući tome, dobili smo mješavinu podobnih kandidata, odnosno lojalnih vrhu stranke i predsjedniku”, kaže komentatorica Nataša Zečević.
Obzirom da su se kandidati birali očito po lojalnosti, prva stranka kojoj se to obilo o glavu bio je SDP. Prije dvadesetak dana saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović (SDP) u Europskom parlamentu održala je govor na engleskom jeziku. U tom je trenutku bila siguran kandidat za Europarlament, ali razinom njezinog poznavanja engleskog jezika hrvatska javnost je ostala zgrožena, što ju je na kraju stajalo kandidature i vrh stranke ju je nakon par dana makno s liste. Međutim, nakon velikog gafa s njom SDP je nastavio s čudnim izborima, pa je na listi završila supruga ministra poljoprivrede, Sandra Petrović Jakovina, koja ima tek tromjesečni staž u Europskom parlamentu, za razliku od nekih drugih koji nisu na listi, poput Daniela Mondekara, koji je pravi ekspert za Europsku Uniju.
Jagma za mjestom u Europi proširila se poput zaraze kojoj nije mogao odoljeti ni istarski župan Ivan Jakovčić (IDS)
“Nisu ni u HDZ-u bili nešto bolji. Neobjašnjivo je na primjer, kako je ‘kontroverzna’ bivša dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica uspjela zauzeti prvo mjesto na listi te stranke za EU parlament. Pomalo ‘ponižavajuće’, iza nje su se našli Andrej Plenković, karijerni diplomat sa vrhunskim poznavanjem EU institucija i propisa. Na listi je i pravašica Ruža Tomašić koja je godinama bila euroskeptik, pa je prije godinu dana u Saboru postavila pitanje: “Zašto srljamo u EU?” Moglo bi joj se sada odgovoriti i protupitanjem: “Zašto srljate zastupnice Tomašić u EU kao sluga?”, navodi Nataša Zečević.
Jagma za mjestom u Europi proširila se poput zaraze kojoj nije mogao odoljeti ni istarski župan Ivan Jakovčić (IDS). Uvjeren u pobjedu, ali i europsku plaću, Jakovčić je pretprošli tjedan čak odbio funkciju ministra turizma, te je odlučio sve karte staviti na izbore za Europu. U utrci za dobrim pozicijama i laganim administrativnim životom u Bruxellesu gdje će im plaće biti veće od one koju prima Angela Merkel najviše su ostali zakinuti građani. Većina čak ni ne zna proceduru glasanja, kamoli za što točno glasaju, a izbori su za nešto više od tri tjedna.
Jake ovlasti o proračunu
“Informiranje građana o Europskom parlamentu trebalo je puno ranije početi, tako da se bojim da dobar dio birača neće biti upoznat s time što i koga zapravo biraju. Također, niti političke stranke nisu adekvatno pripremljene za ove izbore. S druge strane, budući da se radi o prijevremenim izborima za Europski parlament, jer će oni redovni biti na razini cijele Europske unije u lipnju 2014., možemo govoriti o stanovitoj “generalnoj probi” u kojoj će se i građani i stranke pripremati i podučavati ovom aspektu članstva naše zemlje u EU”, ističe politički analitičar Višeslav Raos.
Obzirom da Europski parlament ima jake ovlasti u donošenju europskog proračuna, ali i kreiranja vanjske politike jako je važno tko Hrvatsku tamo predstavlja. Na žalost, kriteriji po kojima će Hrvatska odabrati svoje predstavnike daleko su od europske prakse.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera