Pitanja o bizarnom nestanku Boeinga 777

Piše: Tom Ballantyne

Kakav god bude krajnji rezultat bizarnog nestanka aviona Malaysia Airlinesa, leta MH370 sa svojih 239 putnika i posadom, istraga ove misterije bit će zabilježena kao značajan period u historiji sigurnosti avijacije.

Niko nije mislio da je moguće da veliki putnički mlaznjak Boeing B777 nestane u vrijeme izuzetno kompjuteriziranih pilotskih kabina, napredne satelitske komunikacije i sistema za praćenje 21. stoljeća.

Činjenica da se upravo to desilo otvorila je čitav niz pitanja, na koja će neko morati dati odgovore.

Iako avion još nije lociran, uz vjerovatnoću da sada leži negdje na dnu Indijskog okeana, bez prestanka se nižu nagađanja i teorije o tome šta se desilo na letu od Kuala Lumpura do Pekinga. Samoubistvo pilota, otmica, katastrofalni kvar na avionu u zraku na visini od preko 10.000 metara. Sve se to već dešavalo.

Politički fanatik

Sada se, međutim, sigurnim čini da let MN370 jeste skrenuo s kursa, letio nazad preko otočnog dijela Malezije i zaputio se prema zapadu ili sjeverozapadu, leteći do sedam sati prije nego je kontakt s avionom izgubljen.

Umiješani su ljudski prsti i to oni kojima je način funkcionisanja aviona dobro poznat.

Čini se da je, također, potvrđeno kako se ništa od ovoga nije desilo slučajno. Umiješani su ljudski prsti i to oni kojima je način funkcionisanja aviona dobro poznat. Da li je to bio pilot, ili piloti, ili posada pod prisilom, ostaje da se vidi.

Sve je više dokaza da je kapetan leta, čovjek sa dugogodišnjim iskustvom, bio politički fanatik, pristalica malezijskog lidera opozicije Anwara Ibrahima. Sve više ga je ljutio način postupanja malezijske vlade prema Ibrahimu, uključujući i to što je Ibrahim završio u zatvoru na osnovu, kako su mnogi vjerovali, „namještenih“ optužbi.

Razlozi njegovog bijesa su nevažni. Da je mogao povesti 238 duša sa sobom, ukoliko je samoubistvo, zaista, bilo njegov cilj, uistinu je teško razumjeti. Pravo pitanje je zašto je ovo otkriveno tek sedmicu dana nakon nestanka. Zašto niko nije digao uzbunu ranije i kakve redovne psihološke provjere provodi Malaysia Airlines nad posadom u čijim su rukama životi hiljada ljudi godišnje?

Ukoliko je pilot, zaista, umiješan, a ovo je još stvar o kojojo se nagađa, to za sobom povlači još jedno pitanje. Transponder u avionu, koji ga identificira kontroli zračnog saobraćaja i šalje informacije tipa visine i lokacije je bio isključen.

Isključena su bila i dva obična sistema za komunikaciju, izgleda u 14 minuta razlike. Sve ovo je u suštini avion učinilo nevidljivim svima osim primarnom radaru, koji ga je mogao vidjeti samo kao prisustvo, bez ikakve identifikacije.

Čak i bez transpordera, malezijski vojni radar je jasno vidio, iako ne i identificirao avion.

Insistiranje pilota na tome da imaju konačnu ručnu komandu nad letjelicom dobro je poznato. Ne žele da im se kaže „ne dirajte“. Međutim, trebaju li imati mogućnost da isključe ključni uređaj za identificiranje lokacije kao što je transponder? Trebaju li imati mogućnosti da isključe sisteme za komunikaciju?

Približava se neidentificirana letjelica

Ovaj aspekt leta povlači za sobom druga pitanja. Čak i bez transpordera, malezijski vojni radar je jasno vidio, iako ne i identificirao avion. Pa ipak, ništa nisu poduzeli o tom pitanju. Ništa nisu učinili da saznaju koji je to misteriozni objekt.

Da li ga je, u dugim satima leta aviona prema zapadu Malezije, vidio neki drugi vojni radar, poput indijskog ili, ako je letio prema sjeverozapadu, tajlandski ili, čak, kineski. Teško je povjerovati da se bilo koja od ovih država ne bi potrudila da sazna o čemu je riječ, vidjevši neidentificiranu letjelicu koja ulazi u njihov zračni prostor.

Još jedna stvar koju će avionska industrija morati prekontrolisati je pitanje kako su podaci iz letjelice odašiljani na kopno za vrijeme leta. Detalji o radu motora odašiljaju se u ravnomjernim intervalima od moderne letjelice do proizvođača motora, da bi mogli pratiti šta se dešava i obavijestiti zračnu liniju ukoliko se pojave problemi.

Uz današnju satelitsku mrežu, podaci o svima aspektima avionskih sistema mogli bi se odašiljati na sličan način. S obzirom na to da hiljade aviona svakodnevno lete, to očigledno uključuje ogromnu količinu informacija, ali industrija i regulatori će morati naći način da to organizuju, pa da avioni ne mogu tek tako nestati u zračnom prostoru.

Isto tako, zastarjeli su crna kutija i sistemi za snimanje glasa u pilotskoj kabini koji se trenutno koriste. Zašto bi istražitelji trošili milione dolara dolazeći do ovih predmeta, posebno ako oni završe duboko u moru. U današnjem svijetu informacije koje ovi uređaji prikupe je moguće istovremeno isporučivati zemaljskim satelitskim stanicama.

Da se razgovor iz pilotske kabine šalje na Zemlju u vrijeme kada se dešava, sada bismo imali više informacija o tome šta se desilo u pilotskoj kabini leta MH370.

Kada se situacija razriješi i kada avion Malaysia Airlinesa konačno bude pronađen – a većina stručnjaka smatra da je pitanje vremena kada će avion biti pronađen, a ne pitanje da li će uopšte biti pronađen – u sklopu misterije koja će sasvim sigurno ući u historiju kao jedna od najvećih misterija u historiji avijacije, bez sumnje će uslijediti čitav niz zvaničnih istraga, kako u Maleziji tako i u avionskoj industriji, tražeći odgovore na pitanja ne samo kako, već i zašto se desilo to što se desilo.

Igra okrivljavanja tek treba početi, no nadamo se da će ishod biti to da nevjerovatno siguran vid transporta postane još sigurniji. U međuvremenu se nastavlja duga potraga za ostacima leta MH370, ukoliko je to ono što tragači, zaista, traže.

S obzirom na to da je posljednja lokacija aviona udaljena nekih 2.200 nautičkih milja od njegove posljednje poznate lokacije i da je veći dio područja koje se pretražuje baziran na nagađanju, pronalazak aviona i dalje je glavni prioritet. Istraga će početi kasnije.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera