Vodena stihija ne zna za etničke podjele

Piše: Nedim Jahić

Selo Lonjin kod Bratunca, na mjestu gdje se potok Slapašnica ulijeva u Drinu. Voda je odnijela štalu, dok se Samir, otac četvero djece, do posljednjeg trenutka borio da spasi krave. Danas radi na čišćenju onoga što je ostalo poslije poplave i odrona, strahujući za preživjelu stoku koja se nalazi u improviziranim objektima, čekajući najavljena zatopljenja.

Njegova porodica je samo jedna od hiljada po povratničkim zajednicama u okolini Srebrenice, Bratunca, Vlasenice i Zvornika koje žive od zemljoradnje i stočarstva. Kao takva, inače potpuno samoodrživa domaćinstva, sa strepnjom čekaju ono što slijedi u mjesecima nakon katastrofe.

Usjevi su propali, a upoznati s odnosom prema ovim selima u ranijem periodu, mnogi sumnjaju da će dobiti pripadajuću naknadu štete od organa lokalne samouprave kada priča o poplavama utihne. Pored fotografija iz Cerske, koje su obišle regiju, na ovim prostorima se sa najvećim problemima suočavaju odsječena sela u dolini rijeka Kravica i Jadar, gdje su mostovi ili potpuno uništeni ili značajno oštećeni. U Srebrenici, civilna zaštita probija blokirane puteve prema izoliranim mjesnim zajednicama u okolini jezera Perućac.
       
Put prema Sarajevu i Tuzli je otvoren, premda mnoga oštećenja na cesti te odroni nisu adekvatno obilježeni. Pomoć pristiže iz glavnog grada, ne od vlasti već od običnih građana. Putem preko Romanije, prognani koji žive veći dio vremena u kućama u Federaciji među prvima su se probili do svojih sela. Nekima su, kao raseljenim koji danas žive u Doglodima kod Sarajeva, poplave oštetile imovinu sa obje strane entitetske linije razgraničenja.

‘Otišle’ godine ulaganja

Uništeni dalekovodi, prekinute telekomunikacije, nedostajuća oprema, manjak kolica i gumenih čizmama, nedovoljan broj higijensko-sanitarnih potrepština – samo su neki od trenutnih problema sa kojima se suočavaju sela u Podrinju. Dugoročni problemi tek će se prepoznati.

Godine ulaganja kroz programe izgradnje infrastrukture za održivi povratak – otišle su za svega nekoliko dana. Malo ko ima iluzije da će ovi krajevi biti prioritet obnove Vlade RS-a. Takvu poruku vlasti šalju i na drugom kraju entiteta, u Hambarinama i Bišćanima kod Prijedora, gdje su povratnici otvoreno optužili nadležne institucije za nemar. Tamo je lokalna civilna zaštita, prema riječima Mirsada Duratovića, zaobišla ova područja, te se pomoć posljednjih dana ostvarila isključivo zahvaljujući samoorganizaciji zajednice.

Vodena stihija ne zna za etničke podjele. Mulj je došao i do srpskih i bošnjačkih kuća. Istočna Bosna na margini vijesti, a novi problemi dolaze. Strah od zaraza slijedi, a dugoročno i velike nestašice. Malo šta drugo će biti tema u mjesecima koji pristižu, dok drugi put u manje od pola godine realnost života u Bosni i Hercegovini remeti planske poruke političkih elita za izbore koji slijede. Jedno je sigurno, dok su elite otkazale, obični ljudi sigurno nisu. Stvarnost ove zemlje se promijenila, a utabane staze političkih kampanja jednostavno više nisu dovoljne.

Izvor: Al Jazeera