Rep i radikalizam: Da li hip hop proizvodi ekstremiste?

Hip hop muzika u Francuskoj i zapadnoj Evropi našla se pod lupom u posljednjih nekoliko sedmica (Getty Images)

Piše: Hisham Aidi

Francuski reper Medine 1. januara je postavio na internet svoju najnoviju pjesmu „Don't Laik“. Okružen mladima iz predgrađa, on glasno govori protiv sekularizma, osuvši paljbu po Nietszcheu i neokonzervativnoj novinarki Caroline Fouret, koja je ranije radila za list Charlie Hebdo. Najoštrije riječi uputio je francuskom sistemu laicizma, koji zabranjuje nošenje hidžaba u javnim institucijama i burke na svim javnim mjestima.

Otprilike sedam dana kasnije, neposredno nakon što se desio napad na list Charlie Hebdo, Medine je ponovo bio na vijestima, ovaj put objašnjavajući tekstove svojih pjesama, naglašavajući da, kada je on repao o razapinjanju „sekularista“ i posijecanju „stabla njihovog sekularizma“  – da je on zapravo predstavljao „karikaturu“ sekularizma; onu verziju sekularizma koja s visine gleda na religiozne. Njegova kritika laicizma, kazao je, po mnogo čemu je u duhu lista Charlie Hebdo.

Hip hop muzika u Francuskoj – i šire, u zapadnoj Evropi – našla se pod lupom u posljednjih nekoliko sedmica. Istaknuti francuski umjetnici –  Youssoupha, Diam's, Kool Shen, Maitre Gims, Oxmo Puccino – nedvojbeno su osudili napade, a neki su čak napisali pjesme u čast žrtava.

Traže se objašnjenja

Međutim, hip hop umjetnike su također prozivali da objasne razloge otuđenosti mladih i vezu između hip hopa i ekstremizma. Zbog činjenice da je Cherif Kouachi, mlađi od dvojice braće ranije bio ambiciozan reper, koji se pojavljuje u jednom dokumentarnom filmu, gdje je prikazan na bini, kako sa kačketom stavljenim naopačke, repa i pleše, stručnjaci za borbu protiv terorizma pitaju da li mladi postaju radikalizovani kroz rep muziku.

Evropski „hip hop ratovi“ historijski gledano imaju malo zajedničkog sa teologijom ili religijskim ekstremizmom. 

U svjetlu Kouachijevih sfera interesovanja, jedan novinar je nedavno pitao Bushida, poznatog njemačkog repera, da objasni zašto „se rep i džihadisti očigledno dobro slažu“.

Evropski „hip hop ratovi“ historijski gledano imaju malo zajedničkog sa teologijom ili religijskim ekstremizmom. Igra mačke i miša između rep umjetnika i državnih zvaničnika u vezi granica slobode govora obično je bila u vezi tekstova koji govore o brutalnom ponašanju policije i rasizmu.

Jedan od najranijih uspješnih pokušaja da se kazni rep grupa zbog rima desio se 1995, kada je pariška grupa Supreme NTM izvela svoju pjesmu o policiji na koncertu i navodno podstakla publiku da uzvikuje „Nique la Police!“ („J***š policiju!“) obraćajući se policajcima zaduženim za sigurnost u dvorani.

Ova grupa je proglašena krivom za „verbalno zlostavljanje“ policije. Uslijedili su drugi incidenti, a rep umjetnici su dobijali tužbe i njihovi tekstovi o policiji su cenzurisani.

Rasna i društvena nepravda

Rep umjetnici su ispitivali pitanja rasne i društvene nepravde, istovremeno otkrivajući zamršenost i nedosljednosti francuskih zakona o govoru mržnje. Reperi već dugo problematiziraju način na koji list Charlie Hebdo predstavlja crnce i muslimane, i često su namjerno poredili sebe sa ovim listom, postavljajući pitanje zašto francuska vlada ne maltretira ovaj list kao što maltretira repere.

U novembru 2013, grupa umjetnika među kojima su bili Akhenaton, Soprano i Disiz la Peste snimila je rep pjesmu pod nazivom „Marš“ da obilježe 30. godišnjicu marša protiv rasizma. Jedan od mlađih repera na snimanju, Nekfeu, osudio je „pse iz Charlie Hebdoa“.

Iako je to dovelo do komešanja, Nekfeu se nije htio izviniti. Disiz, poznatija zvijezda, stao je u odbranu mladog umjetnika: „Svaki put kada im se uputi kritika Charlie Hebdo potegne kartu karikatura, dopustite i nama da se branimo svojom profesijom. I mi imamo pravo na pretjerivanje i humor.“

Iako je objasnio da je jednostavno reklamirao svoj novi album koji uskoro treba izaći (CCN3), Bushida su policajci ispitivali o džamiji u koju ide i o stvarima koja se tiču „nacionalne sigurnosti“.

Ali sat nakon što se desio napad 7. januara, Nekfeu je izrazio svoje saučešće, rekavši da je njegova „poenta“ iz 2013. namijenjena kao odbrana slobode izražavanja i u istom „provokativnom“ tonu kao u listu Charlie Hebdou. Ali, dodao je on: „Smatram da je nedavni stav lista Charlie Hebdo oportunistički i degradirajući spram muslimanske zajednice…ne pripadam nijednoj vjerskoj zajednici i nemam političkih aspiracija.“

U Njemačkoj se reper Bushido, još jedan kritičar lista Charlie Hebdo, i sam našao a meti kritike. Dan nakon napada objavio je selfie u Nike dukserici sa pariškim logom i na Twitteru je napisao: „Stvari će se uskoro ponovo pokrenuti! #ccn3“. Iako je objasnio da je jednostavno reklamirao svoj novi album koji uskoro treba izaći (CCN3), Bushida su policajci ispitivali o džamiji u koju ide i o stvarima koja se tiču „nacionalne sigurnosti“.

U odbrani svog rada

U nedavnom intervjuu, Bushido je osudio napade kao „odvratne“, ali kaže da slogan „Je Suis Charlie“ smatra problematičnim, da je postao kao neki trend – „kao izazov polijevanja hladnom vodom“. Bushido je također rekao da je njegov prijatelj Prinz Pi, bijeli umjetnik, postavio svoju sliku u dukserici na kojoj piše Pariz, ali nije bilo reakcije, čime je implicirao da se on našao na meti kritike zbog svog tunižanskog porijekla. – “Hoćete reći da bi, da ste Šveđanin ovo bila hipsterska brada, a sada je talibanska?“ upitao je novinar pokazujući na Bushidovu bradu.

Napori da se cenzurišu hip hop umjetnici također će se nastaviti. Reperu Saidou iz grupe ZEP  20. januara je suđeno zbog pjesme u kojoj kaže „J***š Francusku i njenu kolonijalnu prošlost.“ 

Nije najjasnije kako će tragedija u vezi lista Charlie Hebdo i novi sigurnosni zakoni oblikovati hip hop kulturu u Evropi. Izgleda, međutim, da će rep umjetnike sigurno i dalje posmatrati sa dozom sumnjičavosti, dok oni nastavljaju ukazivati na nerasvijetljene dijelove u različitim zakonima o govoru mržnje. Kada je prošle sedmice časopis Tele Loisirs objavio članak sa grafikonom koji predstavlja odnos rase i koeficijenta inteligencije, tvrdeći da ljudi iz sjeverne Afrike imaju najniži IQ, mladi hip hop aktivisti su na društvenim mrežama podizali svijest o ovom slučaju.

Napori da se cenzurišu hip hop umjetnici također će se nastaviti. Reperu Saidou iz grupe ZEP  20. januara je suđeno zbog pjesme u kojoj kaže „J***š Francusku i njenu kolonijalnu prošlost.“ Tužila ga je grupa Generalni savez za poštivanje Francuske i kršćanstva (Agrif) jer je „podsticao mržnju“.

Predsjednik grupe Agrif Bernard Antony na sudu se žalio na „obrnuti rasizam“ prema bijelcima i na skori građanski rat dok mu sudac nije naredio da prestane govoriti. „Nismo na Fox Newsu.“

Saidou će se ponovo pojaviti na sudu u martu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera