SAD bezdušno razdvaja porodice imigranata

Piše: Lauren Carasik

Tokom proteklog mjeseca, milioni imigranata bez dokumenata ostavljeni su u ilegalnom brisanom prostoru, zahvaljujući sudskom sporu između Bijele kuće i 26 država.

Sudija američkog Okružnog suda Andrew Hanen je 16. februara izdao zabranu u odgovoru na tužbu koju su podnijele savezne države, presudivši da su predsjedničke direktive Baracka Obame o imigraciji nezakonite.

Ta presuda obustavlja privremeno izuzimanje od deportacije i daje druge benefite za više od četiri miliona imigranata. Prema Obaminom planu, imigracionim vlastima je naređeno da deportuju prijestupnike, a ne porodice. Također, dozvoljeno je roditeljima američkih državljana i osobama sa stalnim boravkom te stotinama hiljada mladih koji su došli u SAD kao djeca da rade legalno, bez stalne prijetnje deportacijom.

Obamina administracija je 23. februara zatražila od Hanena da ograniči tu zabranu i dozvoli nastavak provođenja imigracionog plana bez odgađanja, navodeći sigurnosne i humanitarne razloge. Ali 26 država koje su podnijele tužbu tvrde da bi im troškovi izdržavanja imigranata bez dokumenata izazvali nenadoknadivu štetu.

Ako Kongres nešto ne poduzme u vezi s reformom imigracione politike, milioni migranata koji se pridržavaju zakona i koji su naporno radili u sjeni godinama i dalje će živjeti u strahu da će deportacija podijeliti njihove porodice.

Saslušanje o problemu blizu 100.000 ljudi kojima je, kako kaže Vlada, već data trogodišnja odgoda i prije Hanenove naredbe, održano je 19. marta. Ministarstvo pravde je 12. marta zatražilo od Petog okružnog žalbenog suda ostanak Hanenove zabrane.

Dvanaest država se, u međuvremenu, navodno priprema da podrži žalbu Ministarstva pravde, uz argument da tim državama migranti ne predstavljaju ekonomski teret već donose ekonomsku korist.

Dok bi administracija u konačnici trebala pobijediti, jer je predsjednik djelovao u okviru svojih ovlasti, proces žalbi će vjerovatno trajati mjesecima ili godinama.

U međuvremenu, osim ako Kongres nešto ne poduzme u vezi s reformom imigracione politike, milioni migranata koji se pridržavaju zakona i koji su naporno radili u sjeni godinama – i dalje će živjeti u strahu da će deportacija podijeliti njihove porodice.

Stranačka politika

Obama je najavio predsjedničke direktive 20. novembra 2014, nakon što su stranačke nesuglasice godinama blokirale bilo kakav progres sveobuhvatne imigracione reforme.

Zastupnički dom je 2013. godine odbio glasati o dvostranačkom prijedlogu zakona Senata koji bi najzad okončao zastoj i donio olakšice nekima od 11 miliona migranata bez dokumenata.

To pitanje je ostalo uzrok oštrih podjela i za Republikansku stranku ulozi su porasli kada su im propali posljednji napori da ometu plan djelomičnim obustavljanjem rada Vlade 3. marta, nakon što je Kongres usvojio prijedlog zakona o finansiranju bez restrikcija. Republikanski guverneri predvodili su 24 od 26 država koje su podnijele tužbu.

Činjenica da Hanen prihvata argumente tužilaca nije slučajnost. Države tužioci su odabrale njegovu sudnicu zbog jasne predispozicije da on stane na njihovu stranu. Antipatija sudije prema migrantima bez dokumenata vidljiva je u njegovim ranijim odlukama.

Hanen, čija je sudnica u Brownvilleu udaljena manje od dva kilometra od rijeke Rio Grande, jasno je pokazao svoje stavove 2013. godine u slučaju vezanom za krijumčarenje jedne djevojčice.

Predsjedavao je u slučaju tužbe protiv Mirthe Veronice Nave-Martinez za krijumčarenje desetogodišnje djevojčice iz El Salvadora do njene majke, koja je migrantica bez dokumenata u SAD-u.

Nava-Martinez je uhapšena na kontrolnom punktu, ali vlasti su spojile majku i kćerku, kako nalaže zakon.

Iako je tvrdio da njegov Sud “nema stav o reformi imigracionog zakona niti bi se ovo mišljenje trebalo čitati kao komentar na to”, Hanen je izrazio nezadovoljstvo vlastima jer nisu tužile ni deportovale majku.

“Umjesto da provodi zakone SAD-a”, smatra on, “Vlada je poduzela direktne korake da pomogne pojedincima koji su ih prekršili.” Iako se trenutna tužba tiče izvršne vlasti, sudija je opet raspravljao o naporima administracije u vezi s provođenjem plana o imigraciji, što je, kako kaže, pogoršalo situaciju s ilegalnom imigracijom i iscrpilo državnu blagajnu.

Tužitelji tvrde da države koje plaćaju troškove za imigrante bez dokumenata imaju pravo na tužbu. Državna administracija smatra da izvršna grana vlasti ima jasno tužiteljsko diskreciono pravo da postavi prioritete za deportaciju.

“Zakon je na našoj strani i historija je na našoj strani”, kazao je Obama prošli mjesec nakon što je Hanen izdao zabranu.

Grupa od 136 pravnih stručnjaka pisala je u znak podrške Obaminim pravnim ovlastima, iznoseći argumente da je upotreba diskrecionog prava tužitelja uobičajena i “neizbježna kad god određeni resursi ne dozvoljavaju stopostotno provođenje”.

Trošak deportacije blizu miliona imigranata iznosio bi 50 milijardi dolara, a ta cifra ne uključuje razorni lični i porodični danak nedjelovanju.

Obamina administracija deportuje blizu 400.000 imigranata bez dokumenata svake godine. Stoga je neophodno odrediti prioritete kada je riječ o ciljnim grupama deportacijskih napora.

Vrhovni sud je podržao diskreciono pravo tužitelja u provođenju imigracionih zakona. U slučaju iz 2012. godine ”Arizona protiv SAD-a” Sud je ustanovio da deportacijski proces dozvoljava imigracionim vlastima da djeluju sa širokim diskrecionim pravom, uključujući i odluku da li “da uopće traže deportaciju”.

Uprkos Hanenovoj zabrani, još su na snazi prioriteti tog plana, koji nalažu graničnim patrolama da se fokusiraju na prijestupnike, opasne kriminalce i one koji su nedavno prešli granicu.

Obamin plan je od početka narušen pogrešnim informacijama o njegovoj zakonitosti i obimu.

Prema tom planu, procjenjuje se da bi se četiri miliona imigranata – roditelja američkih državljana ili legalnih građana sa stalnim boravištem koji u državi borave najmanje pet godina – kvalificiralo za olakšice prema tom planu.

Taj plan bi proširio mogućnost kvalifikacije za blizu 300.000 ljudi u okviru programa DACA, koji je inicijalno obuhvatio 1,2 miliona ljudi.

Ne bi obuhvatio imigrante koji su nedavno prešli granicu, kao ni centralnoameričku djecu čiji je problem dospio na svjetske naslovnice prošlog ljeta, a koji ne zadovoljavaju kriterije.

Zapravo, većina ljudi koji bi mogli biti obuhvaćeni ovim planom već su više od 10 godina u SAD-u. Štaviše, njihov status bio bi privremen: ne osigurava im ni put ka dobijanju državljanstva a ni stalni legalni status. Osim toga, sljedeći predsjednik ga može opozvati.

Administracija je u međuvremenu poduzela korake da pokaže kako se zakoni o imigraciji zaista provode. Primjera radi, u petodnevnoj akciji provedenoj ranije ovog mjeseca, vlasti kažu da su pronašle 2000 imigranata koji su osuđivani.

Naši izabrani predstavnici bi trebali da se iskreno potrude i nađu zajednički jezik da za sva vremena riješe državnu imigracionu krizu na human način.

Obamine agresivne politike deportacije već su suočene sa tužbama na drugim saveznim sudovima. Savezni sud u Washingtonu je 20. februara zaustavio administraciju i nije dozvolio da u pritvoru automatski zadrže odraslu žensku osobu i maloljetnu osobu, tražitelje azila, u okviru taktike da se pokolebaju drugi ljudi koji bi tražili azil.

Sedmicu kasnije, sud u Kaliforniji je naredio administraciji da ljudima deportovanim prisilnim taktikama da šansu da se vrate u SAD da traže legalan status.

U raskoraku

Hanenova odluka predstavlja privremenu pobjedu za protivnike Obaminog plana, ali naišla je na protivljenje javnosti. U anketi koju je prošli mjesec objavio Javni vjerski istraživački institut blizu tri četvrtine anketiranih je reklo da bi “Kongres trebao dati prioritet usvajanju zakona o sveobuhvatnoj imigracionoj reformi nad zakonima koji bi srušili Obamine imigracione politike”. 

Osim toga, blizu 60 posto ispitanika podržava put do državljanstva za imigrante bez dokumenata, uključujući većinu u svakoj državi. Podrška reformi imigracionog zakona opala je kada su politike povezivane sa Obamom, podcrtavajući stranačku politiku diskursa.

Tužitelji mogu uživati u pobjedi, ali oni samo odgađaju neizbježno: SAD se mora suočiti s imigracionom reformom prije ili kasnije, a to neće biti masovna deportacija 11 miliona ljudi koji borave u državi bez legalnog statusa.

Većina njih su produktivni ljudi koji poštuju zakon i imaju duboke korijene i porodične veze u toj naciji imigranata. Cijepanje porodica zbog političkih razloga je bezdušno i kontraproduktivno.

Umjesto toga, naši izabrani predstavnici bi trebali da se iskreno potrude i nađu zajednički jezik da za sva vremena riješe državnu imigracionu krizu na human način.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera