Šanse za iransku vojnu akciju u Jemenu

Piše: Dr. Massoumeh Torfeh 

Najnovije izjave iranskog duhovnog vođe ajatolaha Alija Khamneija ne bi se trebale posmatrati kao napori da se naruši privremeni nuklearni sporazum između Irana i grupe P5+1.

„Nisam ni za, ni protiv,“ kazao je Khamnei, pojasnivši, „Nikada nisam bio optimističan u vezi pregovora sa SAD-om.“

U istom govoru se okomio na Saudijsku Arabiju, optuživši ih da su „počinili genocid“ u Jemenu. Upozorio je da je miješanje greška i da će izazvati suprotan učinak na Rijad.

Njegove riječi treba posmatrati u svjetlu tri mjere opreza: prvo da sve sankcije trebaju smjesta biti ukinute – poenta koju naglašava sve vrijeme; drugo, da inspektorima IAEA-e „uopšte ne bi trebalo biti dozvoljeno da prelaze sigurnosne i odbrambene granice države pod izgovorom nadziranja.“

Postoji, međutim, treći aspekt s kojeg se može posmatrati činjenica da Khamnei prekida šutnju nakon sedmicu dana, a on je povezan sa razvojem situacije u Jemenu, a posebno sa prijetećim tonom američkog državnog sekretara Johna Kerryja u vezi Irana.

Kerry je upozorio da SAD neće „stajati sa strane“ i dopustiti da Teheran destabilizuje regiju, dodajući da će Washington podržati države koje se osjećaju ugroženim od Irana i da neće „zaboraviti svoje saveze i prijateljstva.“

Iako ovo nije prvi put da Kerry javno iznosi svoj stav o Jemenu u vezi Irana, u ovome je sadržana poruka Khamneiju da diplomatija u pogledu nuklearnog programa nije promijenila stav SAD-a prema Iranu.

Iran je odlučan da i dalje bude prisutan u strateškim vodenim putevima u regiji i da se drži svog historijskog utjecaja.

Eskalacija iranske ratne retorike o Jemenu našla se u sjeni pomame diplomatske aktivnosti u Lozani.

„Napad na Jemen naredio je SAD, a izvršile su ga američke marionete u regiji,“ kazao je zamjenik šefa iranskih oružanih snaga, general Massoud Jazayeri u intervjuu za novinsku agenciju Tasnim.

Zapovjednik iranske jedinice Basij, general Mohammad Reza Naqdi, također je osudio „napad koji je predvodila Saudijska Arabija“ kazavši da Saudijska Arabija „vodi rat koji je osmislio i kojim upravlja SAD“. Šef iranskog pravosuđa Sadeq Larijani zaprijetio je da vojna akcija u Jemenu „neće ostati bez odgovora“.

Iako je retorika usijana, a saudijsko-iransko rivalstvo u pogledu dominacije u regiji dobro poznato, i premda Iran možda daje podršku pripadnicima pokreta Husi, nema indicija da Vlada Irana posmatra Jemen kao strateški prioritet. Također je poznato i da su primarni pokretači napetosti i konflikta u Jemenu lokalni.

Rutinska operacija

Pokret Husi je obnovljeni pokret zejdijskog izdanka šiitskog islama, koji je karakterističan za sjeverni Jemen. Oni mogu prihvatiti podršku Irana, ali male su šanse da će primati naredbe od Irana.

Povrh toga, zanimanje Irana za Jemen datira iz perioda prije Islamske Republike. Razlika je bila u tome da je iranski šah usko sarađivao sa Rijadom kao i sa britanskom administracijom, koja je nadzirala veći dio juga države.

Socijalistička država koja je došla nakon britanske vladavine na jugu države uspostavila je dobre odnose sa Islamskom Republikom, zahvaljujući svom protivljenju kolonijalizmu Zapada.

Pa ipak, Iran je duboko zabrinut da bi uz punu podršku SAD-a ova ofanziva u drastičnoj mjeri okrenula situaciju u korist Saudijske Arabije.

Saudijske zračne napade podržavaju Turska, Egipat, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati. Prema tome, postoji opasnost regionalizacije ovog konflikta.

Husiji stežu obruč oko Adena, koji kontroliše ulaz u Crveno more, moreuz Bab el-Mandeb, kroz koji godišnje prođe blizu 20.000 brodova.

Iranska mornarica je poslala dva broda u Adenski zaljev i Crveno more blizu južne obale Jemena. Njihova misija će trajati tri mjeseca u Adenskom zaljevu i Crvenom moru i mogla bi biti posmatrana kao vid podrške napretku pokreta Husi, ali ovo je, zapravo, rutinska operacija.

Iran je odlučan da i dalje bude prisutan u strateškim vodenim putevima u regiji i da se drži svog historijskog utjecaja. Iz tog razloga ne gleda s odobravanjem na činjenicu da SAD staje na stranu jednih, podržavajući Saudijce koji pokušavaju suzbiti pobunjenike i na vlast vratiti predsjednika Abd-Rabbua Mansoura Hadija, koji je pobjegao iz države prošli mjesec.

To je i razlog zbog kojeg iranske diplomate putuju po regiji tražeći podršku za svoja nastojanja da pokušaju odvratiti države regije od pridruživanja akciji koju predvode Saudijci.

Regionalna diplomatija

Iran je iskoristio posjetu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da ga pokuša nagovoriti da promijeni mišljenje u vezi regionalne dinamike.

„Detaljno smo razgovarali o Jemenu,“ kazao je predsjednik Hassan Rouhani o svom sastanku sa Erdoganom. „Obojica smatramo da se rat i krvoproliće u Jemenu trebaju okončati što je prije moguće.“

Male su šanse da se ovom pitanju da veći značaj od sporazuma o nuklearnom programu sa grupom  P5+1.

Kada se Khamnei susreo s Erdoganom, rekao mu je da se Iran protivi stranoj vojnoj intervenciji na Bliskom istoku, posebno u Jemenu.

Što se tiče ostalih pokušaja dobijanja podrške za Jemen, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Hossein Amir Abdollahian, susreo se sa omanskim ministrom vanjskih poslova Yusufom bin Alawijem u Muscatu, katarskim ministrom vanjskih poslova  Khalidom bin Muhammadom al-Atiyahom, kao i sa specijalnim kineskim izaslanikom za bliskoistočna pitanja,  Gongom Xiaoshengom. On ih je pozvao da podrže „trenutno zaustavljanje vojnog napada Saudijske Arabije na Jemen“.

Iako će Jemen ostati važno vanjskopolitičko pitanje za Iran i važna sfera utjecaja, on ne predstavlja prioritet zbog kojeg bi Iran ušao u vojnu akciju pružanja podrške članovima pokreta Husi.

Također su male šanse da se ovom pitanju da veći značaj od sporazuma o nuklearnom programu sa grupom  P5+1.

Sve su prilike da će se Iran držati svoje zvanične priče o potrazi za diplomatskim lokalnim rješenjem za Jemen koje bi garantovalo pokretu Husi vodeću poziciju na jugu države.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera