Posjeta emira Katara Zapadnoj Africi – vrijeme i značaj

Posljednja posjeta katarskog emira šeika Tamima bin Hamada Al Thanija zapadnoafričkim državama je veoma važan gest Katara s ciljem ostvarivanja jačeg prisustva ove države u ovom politički i diplomatski vitalnom regionu koji se smatra i ekonomskom žilom kucavicom Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS).

Doha je saopćila kako je cilj ove posjete proširivanje kruga prijateljskih država, jačanje postojećih veza i diverzificiranje partnerstva u različitim oblastima. Međutim, jasno je da Katar ima još jedan cilj, a to je poboljšati svoj imidž i odnose s pojedinim državama koje su bile stanica ove posjete, a koje su se zaklonile iza tabora Saudijske Arabije nakon izbijanja zaljevske krize.

Značaj posjete Senegalu

Iznenađujući stavovi pojedinih afričkih država, koje su se svrstale na stranu Saudijske Arabije u njenom nastojanju da uspostavi blokadu Katara, poslali su Dohi poruku koja zavrjeđuje pažnju i razmišljanje. Pa čak i ako su ove države bile ”prisiljene” na svoje diplomatske i eskalirajuće stavove prema Dohi, iz takve poruke se dalo zaključiti da Doha treba raditi na izgradnji snažnih i čvrstih odnosa s ovim državama.   

Senagal je jedina stanica ove posjete koja je na početku krize zauzela neprijateljske stavove prema Kataru, kada je pokrenula opoziv svog ambasadora u Dohi. Međutim, ova država je ubrzo potom saopćila da zauzima neutralnu poziciju i podržala je kuvajtsku inicijativu. Predsjednik Macky Sall nazvao je nakon toga katarskog emira i izrazio svoju namjeru da poništi raniju odluku i vrati odnose dvije države u prethodno stanje. Senegal je svojim stavom pokazao zbunjenost i izašao je iz granica svoje poznate neutralnosti u sukobima zbog čega je propustio priliku da igra ulogu posrednika u ovoj krizi. 

Senegal se ističe po svom uticaju u regiji i uravnoteženoj, dinamičnoj diplomatiji, pa je samim tim i prirodno što je ova država odabrana da bude prva stanica posjete. No postoji i drugo objašnjenje za ovaj izbor, odnosno da Doha mora uložiti napore u pomirenju s režimom predsjednika Salla, jer njemu bliske ličnosti zamjere Kataru što održava svoje odnose sa Abdoulayeom Wadeom, bivšim senegalskim predsjednikom, i njegovim sinom Karimom Wadeom. Emir Tamim je imao značajnu i posredničku ulogu u njegovom puštanju na slobodu nakon što je osuđen za finansijsku korupciju.       

Postoji i treće tumačenje ovog izbora koje se veže za historijske odnose dvije zemlje. Prvi predsjednik Senegala Léopold Sédar Senghor posjetio je Katar 1975. godine, gdje ga je primio emir Khalifa Al-Thani. Dva lidera su se složila o utjelovljenju ideje afričko-arapske saradnje, naročito kada je riječ o podršci palestinskom pitanju. Ovaj odnos kasnije postaje još čvršći između vladara koji su dolazili nakon njih dvojice na vlast, a posebno se jača i razvija pod režimom bivšeg predsjednika Abdoulaye Wade. 

Saudijsko-emiratsko natjecanje za prisustvo 

Iako Doha nije službeno objavila da njeno angažiranje dolazi s ciljem suprotstavljanja saudijsko-emiratskoj ekkspanziji u državama regiona, sasvim je jasno kroz kontekst vremena da je plan suprotstavljanja Rijadu i Abu Dhabiju bio glavni pokretač za posjetu katarskog emira.  

Posjeta je uslijedila samo nekoliko dana nakon što su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati saopćili da će učestvovati u plaćanju velikog dijela računa za finansiranje vojnih snaga država članica grupe G5 Sahel (Mali, Mauritanija, Niger, Burkina Faso i Čad). Trupe bi trebale biti raspoređene na sjeveru Malija gdje će obavljati borbene misije protiv radikalnih skupina i kriminalnih bandi.   

Saudijska Arabija i UAE uspostavili su princip diplomatske zavisnosti i logiku starateljstva kao dva osnova za uređivanje njihovih odnosa s afričkim državama. Politika ‘mrkve i štapa’ dominirala je ponašanjem ove dvije države u odnosu prema afričkim državama. Rijad je spreman za pokretanje investicija i pružanje velikodušne novčane podrške državama i vladama koje kruže u njihovoj orbiti, dok istovremeno ne oklijeva da kazni i trenira strogoću protiv svih onih koji se usprotive provedbi njegovih zahtjeva na diplomatskom polju, pa makar to zahtijevalo rezanje humanitarne pomoći i smanjivanje kvota hodočasnika. 

Međutim, ovaj pristup je doveo mnoge saveznike Rijada u vrlo nezgodnu situaciju, jer veliki broj tih država ima solidan nivo demokratije. Zbog pristrasnosti njihovih vlada Rijadu, u očima svog naroda izgledaju kao da su pod patronatom vanjskih sila i bez suvereniteta. 

Pored toga, mnogi Afrikanci smatraju da tamni kontinent ima vlastite probleme i izazove te da nema potrebe uvoziti sukobe koji se javljaju na udaljenim geografskim područjima. Polazeći od ovog razumjevanja, pojedine države, za koje se smatra da su dio saudijskog tabora, počele su preispitivati svoj stav prema Dohi i popravljati diplomatske pogreške u koje su upadale. Među tim državama je i Senegal, za koji smo ranije rekli da je vrlo rano odustao od svoje odluke da se diplomatski konfrontira s Katarom.

Tačno je da je Saudija već odavno prisutna u Africi, za što je, prije svega, zaslužna duhovna dimenzija koju ona predstavlja za afričke muslimane, jer je to mjesto Objave i zemlja dva harema. Pored toga, Rijad je imao veliku ulogu u razvoju i ekonomiji Afrike kroz zajmove, donacije i poklone njenih finansijskih ogranaka, poput Islamske banke za razvoj, zatim zajmove saudijske vlade, poslovnih ljudi i dobročinitelja. Međutim, zbog diplomatske nesmotrenosti i politike stjerivanja u kut, Saudijska Arabija gubi svoje veze s afričkim državama u kontekstu jakog talasa narodne svijesti koja teži slobodi i odbacuje metode starateljstva. 

Projekti i sporazumi o partnerstvu

Prema državama koje su stale na stranu Saudijske Arabije i njenih saveznika u blokadi, Katar se odnosio u istom odgovornom diplomatskom duhu kao i prema samim državama blokade. Nikada nisu uzvraćali na isti način, niti su prijetili povlačenjem svojih investicija i pomoći, kao ni protjerivanjem državljana zemalja s kojima su njihovi diplomatski odnosi zahladnili. 

Za razliku od svojih konkurenata na Arapskom poluotoku, Katar je tokom posljednje posjete emira zapadnoafričkom regionu naglasio parolu plodonosnog ekonomskog partnerstva za obije strane, bez da koristi velikodušnost svog investicionog fonda i finansijsku pomoć kao faktor pritiska ili trgovine stavovima država ovog kontinenta.

Katar vjeruje da ekonomska saradnja treba da bude glavno sredstvo za jačanje prisustva u ovom regionu a da finansijska pomoć u razvoju treba bude ta koja dopunjuje i motivira transparentno partnerstvo.

Stoga je posjetu emira, koja je uključivala Senegal, Mali, Burkinu Faso, Gvineju, Obalu slonovače i Ganu, obilježilo potpisivanje nekoliko sporazuma o saradnji u oblastima ekonomije, trgovine, razvoja, zdravstva, socijalne pomoći, zapošljavanja, energije, sporta i podrške mladima.

U Senegalu su dvije države potpisale tri protokola o saradnji koja obuhvataju sport, mlade i kulturu. Iako veličina ovih sporazuma ne odražava stepen na kojem bi trebala biti veza između dvije države, pogotovo jer je Senegal spreman da započne s procesom proizvodnje i eksploatacije prirodnog gasa u slijedećih nekoliko godina u čemu bi mu Katar sa svojim iskustvom i kompetencijama mogao mnogo pomoći, ipak se potpisivanje bilateralnih sporazuma o partnerstvu smatra značajnim samim po sebi jer pokazuje da Senegal ima prirodan diplomatski stav koji je u skladu s njegovim položajem suverene države izvan podaništva Rijadu.

Faktori koji podržavaju slobodu naroda

Veličina zvaničnog i narodnog dočeka u Maliju, upriličenog emiru države Katar, razbila je stereotip koji su države blokade nastojale učvrstiti tokom proteklih mjeseci iznošenjem stalnih optužbi za podršku radikalnim skupinama, uključujući i one koje su aktivne na sjeveru Malija. Posjeta katarskog emira ovoj državi bila je prilika da dvije strane potpišu partnerske sporazume za podršku sektoru odgoja i obrazovanja, na osnovu kojih je Doha je preuzela na sebe obavezu da pruža pomoć Bamaku u iznosu od 40 miliona dolara.

Plan posjete drugih zapadnoafričkih država bio je usmjeren u istom pravcu, s katarskim fokusom na ekonomsku i trgovačku saradnju.

Iako saudijska involviranost u regionu nije zanemariva, može se reći da je Katar svojom posjetom uspio ostvariti relativno značajan prodor na ovom prostoru u osjetljivoj etapi. Ova posjeta može otvoriti mnoga vrata i mogućnosti ako bude podržana jasnom vizijom na srednjem i dugoročnom planu. Pored toga, Katar je iskoristio svoju reputaciju države koja podržava agende, demokratske simbole, slobodu i prava, a upravo ta tačka će povećati saldo Katara kod velikog broja Afrikanaca koji teže većoj demokratiji i jačanju i produbljivanju veza s vanjskim faktorima koji podržavaju slobodu naroda.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera