Afrika slijedi korake Rijada i Abu Dhabija u odnosima s Izraelom

Posjeta Izraelu koju je prije nekoliko dana obavio predsjednik Čada Idriss Deby potaknula je brojna pitanja i izazvala čuđenje u kontekstu toga da je afričko okruženje pokazivalo suzdržanost u pogledu normalizacije odnosa s Izraelom.

Razlozi za to su protivljenje afričkog naroda zločinima koje izraelska okupacija čini protiv Palestinaca i njihovo nastojanje da priskrbe zadovoljstvo arapskih sila koje s Afrikom dijele geografske i historijske poveznice i zajedničke interese.  

Imajući u vidu blisku vezu između predsjednika Čada i vladara Rijada i Abu Dhabija, velika je vjerovatnoća da ove dvije zaljevske države stoje iza ove posjete, koja dolazi u kontekstu ubrzanog tempa normalizacije odnosa s Izraelom na zaljevskoj obali. Informacije koje su nedavno procurile u medije – objavljene u proteklim mjesecima i sedmicama – otkrile su da vodstvo Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata ima planove za izgradnju strateškog saveza s Izraelom.    

Saudijsko zeleno svjetlo

Tvrdnje o takvim planovima potkrepljuju i pozitivne poruke koje su dvije zemlje poslale u posljednje vrijeme Izraelu, a tu su i izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa u kojima naglašava da će „Izrael biti u velikoj nevolji bez Saudijske Arabije“.

Bliski odnosi predsjednika Čada s Rijadom i Abu Dhabijem ogledaju se i u njegovoj snažnoj podršci režimima u ove dvije države u zaljevskoj krizi i njihovom neslaganju s Katarom. Čad je bio primoran prekinuti odnose s Katarom pod pritiskom Saudijske Arabije, da bi se kasnije povukao i odustao od ovakvog poteza.   

Predsjednik Deby je također jedan od rijetkih afričkih vođa kojeg su organizacije za ljudska prava i međunarodni mediji optužili da angažira plaćenike iz svoje zemlje kao podršku saudijskim snagama u ratu u Jemenu. Čad je sudjelovao i u zajedničkim vojnim vježbama nazvanim „Štit Zaljeva“.

S druge strane, Rijad i Abu Dhabi podržavaju niz investicijskih projekata u Čadu. Abu Dhabi je također bio domaćin investicijskoga foruma za podršku Čadu koji je održan 13. septembra, s obzirom na to da se ova zemlja suočava sa velikim ekonomskim poteškoćama nakon pada proizvodnje nafte 2014. godine.

Deby je otišao predaleko u svojoj povodljivosti za savezom Rijad – Abu Dhabi, pa je tako unaprijedio diplomatske odnose između N'Djamene i Abu Dhabija na nivo ambasade, umjesto konzulata koji je ranije brinuo o interesima Čada.

Prije nekoliko mjeseci je imenovao svoga tridesetogodišnjeg sina Zakariaa Debya za šefa diplomatske misije, kojeg, prema medijskim izvještajima, sprema da preuzme vlast u zemlji nakon njega. Deby je tako postao drugi predsjednik koji je svog sina imenovao za ambasadora u Abu Dhabiju, nakon Alija Abdullaha Saleha, pokojnog predsjednika Jemena.         

Predsjednik Čada, koji drži uzde vlasti u svojoj zemlji gotovo tri desetljeća, čiji je režim duboko potresen nizom prevratničkih pokušaja i kojeg politička opozicija optužuje za tiraniju, korupciju i da nikome ne dozvoljava da mu uzme vlast, u posljednje vrijeme se previše oslanja na sile izvana kako bi njegov poljuljani režim dobio legitimtet. To radi tako što sebe predstavlja kao čovjeka čija je vojska podnijela veliku žrtvu u ratu protiv terorizma u regiji.

Sa sigurnošću se može reći da se predsjednik Čada ne bi usudio obaviti službenu posjetu Izraelu u aktualnom trenutku da nije bilo zelenog svjetla iz Saudijske Arabije i UAE-a.

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman na taj način želi platiti dio cijene izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu zbog podrške koju mu je iskazao nakon atentata na novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu.    

Nepojmljivo je da tako jak saveznik Saudijske Arabije i Emirata, poput Idrissa Debya, posjeti Izrael bez njihovog prethodnog odobrenja.

Rijad je prije godinu dana pokazivao zabrinutost zbog stava vlasti u Togu koje su planirale organizirati izraelsko-afrički samit. Saudijska Arabija je tada od vršioca dužnosti ambasade Toga u Rijadu tražila pojašnjenje vezano za takve planove. Prema tome, njihov saveznik Deby nije mogao posjetiti Izrael bez dopuštenja Saudijske Arabije, ili barem obavještenja o tom potezu.  

Imitiranje izraelskog diskursa

Saudijski diskurs usmjeren Africi u posljednje vrijeme kompatibilan je s izraelskim, imajući u vidu da obje strane za pregovaračkim stolom sa bilo kojim afričkim zvaničnikom potenciraju pitanje sigurnosti i potrebu koordiniranja napora u borbi protiv terorizma na afričkom kontinentu.    

Primjetno je da se tokom posljednih posjeta Africi, kao i posjeta afričkih zvaničnika Saudijskoj Arabiji ili Izraelu, pitanje sigurnosti nalazilo na samom vrhu dnevnih redova. 

Izraelski portal DEBKA File izvještava da predsjednik Čada svojom posjetom Tel Avivu nastoji ojačati odnose svoje zemlje s Izraelom i ubijediti ga da učestvuje u ratu protiv organizacija Al-Qaida i Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) širom afričkog kontinenta. Također, želi da se Izrael pridruži naporima Sjedinjenih Američkih Država i Francuske posvećenim tom pitanju u ovoj regiji. 

Ovaj portal, inače blizak izraelskim obavještajnim krugovima, ističe da je Netanyahuova vlada spremna pružiti različite oblike pomoći u ratu protiv terorizma na afričkom kontinentu, poput vojne, logističke ili obavještajne podrške na frontovima na kojima je aktivna vojska Čada.

U drugom kontekstu, Mohammed bin Abdullah al-Aish, pomoćnik saudijskog ministra odbrane, posjetio je Kamerun prije nekoliko dana gdje se sastao sa predsjednikom ove države Paulom Biyaom i vojnim zvaničnicima. Naglasio je da se Rijad raduje budućoj saradnji s Kamerunom vezano za sigurnost dviju zemalja, razmjenu iskustava u borbi protiv terorizma i vojnu obuku.  

Posjeta saudijskog zvaničnika je uslijedila nakon posjete visokog izraelskog zvaničnika Kamerunu u avgustu, a borba protiv terorizma je bila glavna tačka na njihovom dnevnom redu.

Kamerun se ubraja u afričke države s najprisnijim odnosima s Izraelom u oblasti sigurnosti. Brigadu za brze intervencije (BIR), koja se smatra elitnim jedinicama u Kamerunu, osnovali su penzionirani izraelski oficiri 1999. godine, koji su radili i na obuci njenih pripadnika. 

Ova brigada, koja je zadužena da čuva predsjednika, smatra se jednom od najvažnijih jedinica u vojsci Kameruna u smislu spremnosti i obučenosti. Broji pet hiljada vojnika koji su, još od samog osnivanja, bili pod nadzorom penzioniranog pukovnika izraelske vojske Abrahama Avi Sirvana, sve dok nije poginuo u padu helikoptera 2010. godine. Komandu nad ovim snagama je zatim preuzeo penzionirani izraelski general Mayer Heretz. 

Predsjednik Nigera Mahamadou Issoufou posjetio je Saudijsku Arabiju 25. novembra. Imajući u vidu da nigerski predsjednik obavlja funkciju predsjednika država skupine G5 Sahel u rotirajućem mandatu i prisustvo ministra odbrane njegove države u sastavu delegacije koja ga je pratila, pitanje sigurnosti je zasigurno bila jedna od glavnih tema razgovora između dvije strane.

Razlika između otpora i terorizma

Saudijci su se ranije obavezali zajedno s Emiratima da će snositi troškove više od četvrtine godišnjeg proračuna Zajedničkih snaga država G5 Sahela, koje su prije nekoliko mjeseci raspoređene na sjever Malija kako bi se borile protiv „terorističkih organizacija“ u regionu. Afričke države Mauritanija, Mali, Niger, Burkina Faso i Čad čine G5 Sahel, a time i ove snage.

Saudijska Arabija je nedavno shvatila koliku važnost ima ulaganje u pitanje sigurnosti u Sahel regiji kao adut za jačanje veze s najvažnijim državama koje su vojno aktivne sa svojim snagama, poput Mauritanije, Čada i Nigera, s ciljem da iskoristi taj adut u saudijskom diplomatskom planu u regiji.

Također, iza saudijskog interesovanja za područje Sahela stoje nastojanja Rijada da pridobije simpatije Evropljanja, shvativši da je taj region od ključnog značaja za njih. Rijad vrlo dobro zna da Sahel predstavlja veliku brigu za Evropljane kao izvor mnogih kriza kroz koje prolazi Stari kontinent, poput migracije, prekograničnog kriminala i terorizma.   

Naposlijetku možemo zaključiti da je Izrael uspio uvući Saudijsku Arabiju u svoju priču koju koristi kako bi diskreditirao otpor i povezao ga s terorizmom. Izrael je pojavu „džihadskih skupina“ u Africi u proteklim godinama iskoristio kako bi se palestinski otpor etiketirao kao teroristički, s namjerom da otpor i afričke oružane skupine predstavi kao dva lica istog novčića. Pri tome su iskoristili slabo razumijevanje afričke političke elite dimenzija arapsko-izraelskog sukoba, zbog utjecaja zapadnih medija koji su u službi izraelskom projektu.

Nažalost, čini se da su riječi kojima je saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir opisao pokret Hamas kao „terorističku organizaciju“, i to što saudijski zvaničnici koji posjećuju afričke države ne prave distinkciju između otpora i terorizma, uvuklo Saudijce, svjesno ili nesvjesno, u zamku odricanja od principa. Nijedan Afrikanac, bio on musliman ili nemusliman, ne može ni zamisliti da će Saudijska Arabija odustati od svojih principa, imajući u vidu duhovnu dimenziju i poseban status koji ova zemlja ima u srcima muslimana. 

Dakle, saudijska normalizacija odnosa s Izraelom i poticanje afričkih država na takav korak predstavlja neoprostivu grešku koju čini rukovodstvo države koja ima posebno mjesto u srcima afričkih muslimana.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera