Trump bi mogao napraviti istu grešku kao Obama

U nedjelju je američki predsjednik Donald Trump objavio da je vođa grupe ISIL Abu Bakr al-Baghdadi ubijen u tajnoj operaciji američkih specijalnih snaga na sjeverozapadu Sirije.

Predsjednik se zahvalio vladama Rusije, Turske, Sirije i Iraka kao i sirijskim Kurdima jer su pružili podršku američkim vlastima.

Ubistvo al-Baghdadija, koje je uslijedilo samo dvije sedmice nakon što je Trump naredio američkoj vojsci da povuče svoje snage iz Sirije, moglo bi stoga, biti posmatrano kao doslovni kraj petogodišnje kampanje protiv ISIL-a.

S obzirom na okolnosti u kojima SAD napušta Bliski istok, međutim, mala je vjerovatnoća da ovo znači i kraj ove oružane grupe. Zapravo, Trump bi mogao biti na putu da napravi istu grešku kao i njegov prethodnik Barack Obama 2010.

Trumpova Obamina politika

Iako Trump krivi Obamu za sva zla i greške američkih politika na Bliskom istoku, on zapravo slijedi njegov primjer. Obama je 2009. došao na vlast zbog obećanja da će američke čete „vratiti kući“ i da će ispraviti američke vojne greške u islamskom svijetu.

On je naredio američkim četama da se povuku iz Iraka do kraja 2011, tvrdeći da je Al-Kaida poražena i da je iračka vlada sposobna preuzeti kontrolu. Ubistvo Osame bin Ladena u maju 2011. pomoglo je Obami da utiša kritičare, posebno u Pentagonu, koji je želio duži period za povlačenje.

Al-Kaida se 2013. vratila u brutalnijoj inkarnaciji pod zastavom ISIL-a. U junu 2014, uzburkala je regiju kada je porazila iračku vojsku koju su obučavali Amerikanci i zauzela Mosul, drugi najveći irački grad. Nekoliko dana kasnije, sa propovjedaonice poznate džamije Al-Nuri, Baghdadi je proglasio osnivanje halifata.

Pad Mosula, poraz iračke vojske i zapljena američke opreme, uključujući 2300 terenskih oklopnih vozila, bili su veliki udarac za Obaminu administraciju, koja se našla primorana da ponovo pošalje američke čete u Irak. Međunarodna koalicija za uništenje ISIL-a predvođena SAD-om formirana je u septembru 2014.

Pet godina kasnije, predsjednik Trump je objavio da je ISIL „sto posto“ poražen u Siriji i da je spreman vratiti američke čete nazad. Baš kao Obama, trenutni predsjednik zapravo prvenstveno želi ispuniti predizborno obećanje.

Kako bi izbjegao kreiranje vakuuma i ućutkivanje kritičara, Trump je prihvatio ponudu koju je dobio tokom telefonskog poziva 6. oktobra 2019. sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom da preuzme borbu protiv ISIL-a u Siriji.

Sporazum sa Turskom je kreirao više problema nego što ih je riješio. Predsjednika su napali i Demokrate i Republikanci jer je „prodao“ svoje kurdske saveznike, koji su se borili i ginuli zajedno sa američkim snagama u ratu protiv ISIL-a.

Sporazum

Da bi suzbio oluju, Trump je poslao svog potpredsjednika u Ankaru da ispregovara kraj turske operacije. SAD i Turska su 17. oktobra postigle sporazum prema kojem je Turska, kako tvrde iz Bijele kuće, pristala „da pauzira svoju ofanzivu na 120 sati da dozvoli SAD-u da organizuje povlačenje snaga YPG-ja iz sigurne zone koju kontroliše Turska“. Član 5 ovog sporazuma je također istakao da su „Turska i SAD posvećene borbi protiv aktivnosti ISIS-a/DAESH-a na sjeveroistoku Sirije“.

Zanimljivo je da je al-Baghdadi lociran i ubijen na sjeverozapadu Sirije blizu turske granice deset dana nakon sastanka između Pencea i Erdogana u Ankari. Također se to desilo manje od sedmicu dana nakon sastanka između Erdogana i Putina 22. oktobra u Sochiju, na kojem su se dva lidera složila da će istjerati kurdske borce iz „sigurne zone“ duž tursko-sirijske granice i naglasila „svoju odlučnost da se bore protiv terorizma u svim oblicima i manifestacijama“.

Smatra se da su Turska i Rusija možda odigrale ključnu ulogu u lociranju al-Baghdadija i u dijeljenju obavještajnih podataka sa SAD-om kako bi pomogli predsjedniku Trumpu da opravda svoju odluku da se povuče iz Sirije. Zbog potpuno različitih razloga, obje države imaju interes da se SAD povuče iz Sirije.

Je li došao kraj ISIL-u?

ISIL je izgubio sve teritorije koje je nekada kontrolisao u Siriji i Iraku. Hiljade njegovih opakih boraca je eliminisano. Ubistvo al-Baghdadija je sigurno bilo težak udarac.

Pa ipak, kao i ranije, ovi gubici vjerovatno neće dovesti do raspada ove grupe jer su temeljne okolnosti koje su dovele do njenog uspona ostale netaknute.

Prvo, Levant je i dalje bojno polje regionalnih rivalstava, koja destabiliziraju regiju i ostavljaju prostor za ISIL da se vrati. Trenutno Rusija, Turska i Iran, ključni igrači u sirijskom sukobu, svi žele da SAD napusti Siriju ali ovaj konsenzus možda neće potrajati nakon američkog povlačenja.

Iran već osjeća da je isključen iz sporazuma između Rusije i Turske na jednoj strani, i SAD-a i Turske na drugoj strani.

Iran se zapravo plaši da će novi aranžmani u sjevernoj Siriji, gdje Turska i Rusija pokušavaju ispuniti vakuum nastao zbog odlaska američkih četa, biti na njegov račun. Ankara i Moskva mogu raditi na sprečavanju Teherana da uspostavi „šiitski polumjesec“ širom istočne Sirije, od čega strahuju i SAD i njegov najbliži saradnik Izrael.

Da bi dodatno zakomplikovao stvari, Pentagon je odlučio zadržati sirijska naftna polja pod američkom kontrolom. Prihod od nafte, prema riječima ministra odbrane Marka Espera, će pomoći finansirati kurdske borce, uključujući one koji čuvaju zatvore u kojima su zarobljeni borci ISIL-a. Sirijski režim ne može preživjeti u postkonfliktnoj okolini ako ponovo ne dođe u posjed naftnih polja.

Turska će protumačiti američki potez kao korak ka kreiranju lokalne ekonomije za moguće nezavisni kurdski entitet u istočnoj Siriji. Rusija to neće tolerisati. Ovo znači da je nova oluja u sjeveroistočnoj Siriji dosta vjerovatna.

Zatim, problemi koji potresaju arapske države i koje je ISIL iskoristio da regrutuje borce i širi se, i dalje su prisutni. Sektaška politika na Bliskom istoku još bjesni širom Bliskog istoka, marginalizirajući različite zajednice; socioekonomski problemi kao što su siromaštvo, korupcija, nepravda, represija i slično i dalje nisu riješeni.

Ako se ovim uslovima neko ne pozabavi, ISIL će se bez sumnje vratiti, baš kao što se vraćala i Al-Kaida u prošlosti.

Kako bi se ISIL porazio jednom za sva vremena, potrebna su međunarodna nastojanja da se uspostavi sigurnost i okonča sukob. Trebamo uspostaviti regionalni sigurnosni sistem – nešto poput OSCE-a u Evropi – koji će se baviti sigurnosnim problemima svih država u regiji, okončati regionalna rivalstva, ratove preko posrednika i miješanje u međunarodna pitanja drugih država.

Mi također trebamo pronaći pravedno rješenje sukoba u Siriji koje bi uključivalo i tranzicionu pravdu i nacionalno pomirenje. Također trebamo uspostaviti ravnopravnije i reprezentativnije političke sisteme u arapskom svijetu koji bi efikasnije mogli riješiti najhitnije socioekonomske probleme.

Tek tada ISIL može biti poražen, ne samo kao grupa već, važnije, kao ideja, i tek tada se SAD može povući iz regije bez da kreira sigurnosni vakuum koji omogućava naoružanim pobunjenicima da se ponovo pojave i teroriziraju lokalnu populaciju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera