Nakon bh. izbora: Kako iz želuca ‘doći’ do glave

Zamislimo tri tvornice jednog istog preduzeća. Prva ostvaruje iznadprosječnu profitabilnost, druga postiže prosječne rezultate, a treća stvara velike gubitke. Krajem godine dobit prve prelijeva se trećoj, što zajedno daje prosječan rezultat. Ukoliko ova tvornica nastavi ovako, kako objašnjava Velimir Srića, profesor zagrebačke Ekonomije, zasigurno neće dugo izdržati. Mnoge bosanskohercegovačke zajednice lokalne samouprave primijenjuju ovakav sistem rada.

Zakonodavstvo prema kojem moramo biti kritični nastoji afirmirati logiku “jednakih trbuha”, koja pokušava postići uravnilokvu, onim starijim dobro poznatu sintagmu koja znači podjednaku raspodjelu ostvarenog dohotka među sudionicima proizvodnje, bez obzira koliko bio njihov individualni doprinos postignutim rezultatima. Želuci jesu isti, međutim, glave nisu, što nameće zaključak kako svaki pojedinac ima pravo dobiti istu količinu hrane. Međutim, ukoliko želimo imati snažne lokalne zajednice, čije ekonomije mogu doprinijeti boljoj konkurentnosti nacionalne ekonomije, onda ćemo vidjeti kako primijena ovog pravila neće polučiti željene rezultate.

Šta trebaju biti socioekonomski prioriteti lokalnih vlasti postaje? – ključno pitanje koje rezultati izbora sobom donose. Nema sumnje kako ključni prioritet lokalnih zajednica treba biti promjena pristupa upravljanju, odnosno, treba promijeniti fokus interesovanja – sa “želuca na glave” – jačanjem preduzetičkog duha mladih kroz davanje adekvatnih poticaja koji trebaju doprinijeti jačanju individualne preduzetničke inicijative. Valja popravljati neuspješnu tranziciju, koja nije bila ništa drugo nego vlasnička tranzicija, odnosno, promjena vlasništva, dok ona mnogo važnija tranzicija, personalna tranzicija, odnosno promjena načina razmišljanja, nije bila nikome interesantna. Pokušaj popravljanja ovog nepopravljivog zaostatka tranzicije postaje jedino moguća putem jačanja individualne inicijative, koja može osloboditi lokalne zajednice zatočeništva malih, dobro organiziranih grupa.

Značajan pomak, a ne napredujemo?

Sudeći prema rezultatima istraživanja studije koju potpisuje Centar civilnih inicijativa, različite lobističke grupe posljednjih desetljeća podvrgavaju javne interese lokalnih zajednica svojim sitnim šićarskim interesima, koji dugoročna slabe ionako slabašan ekonomski potencijal zajednica. Ukoliko lokalne zajednice žele napredak, prvi postizborni prioritet mora biti “preodgoj” stanovništva, koji podrazumijeva promjenu svijesti, kojom možemo načiniti pomak prema ohrabrivanju preduzetničke inicijative mladih. Nema sumnje kako postoje neke lokalne zajednice koje  prepoznaju važnost ove inicijative, nudeći razne olakšice onima koji odluče započeti svoj biznis. Uvođenje “one-stop shop” sistema, kako su učinile neke razvijene lokalne zajednice susjednih zemalja, omogućava pokretanje poslovnog poduhvata za samo dan, na jednom mjestu, s kompletnom dokumentacijom, što predstavlja jedan od bezbroj načina jačanja preduzetničke inicijative.

Ukoliko pogledamo ovogodišnji izvještaj Doing Business (Lakoća poslovanja) uočavamo kako Bosna i Hercegovina pokazuje sveukupni napredak, zauzimajući 90. mjesto, što jeste značajniji pomak nego tokom prethodnih nekoliko godina. Međutim, analizirajući pojedinačnih deset stubova koji čine ovaj izvještaj (izdavanje građevinskih dozvola, dostupnost električne energije, pokretanje novih poduhvata, nivo poreskog opterećenja, zaštite manjinskih ulagača i drugo) možemo zaključiti kako nismo postigli značajno poboljšanje tamo gdje budući mladi preduzetnici najviše očekuju. Tako, ukoliko želimo izdejstvovati građevinsku dozvolu prilikom izgradnje nekog građevinskog objekta, moramo savladati 15 kompliciranih procedura i potrošiti 180 dana, ili ukoliko želimo započeti poslovni poduhvat, moramo savladati 11 zamršenih procedura i potrošiti 80 dana.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Zbog ovih brojki smo najlošije rangirani – zahvaljujući kompeksnim procedurama, za započinjanje biznisa plasirani smo na 184. mjestu, a zahvaljujući kompeksnim procedurama za dobivanje građevinske dozvole rangirani smo na 173. mjestu – što predstavlja zasigurno najlošiji plasman među svim kriterijima. Lokalne zajednice teško mogu računati na nove potencijalne investitore ukoliko ne pokušaju promijeniti ove stanje. Zbog toga reformski proces, nužno mora ojačati lokalne zajednice stvaranjem kompetitivnog okruženja, koje treba promovirati koncept osposobljavanja sposobnih. Možda ovaj koncept osposobljavanja sposobnih nije prihvatljiv državi koja teži imati snažnu socijalnu komponentu, međutim, razvoj jedne države determinira nivo razvijenost njezinih dijelova.

Takav koncept je davno primijenio crnogorski vladika Danilo, koji je, putujući zemljom nakon velike suše, dijelio rusku pomoć u žitu. Svakog bi domaćina pitao koliko vreća brašna ima u kući. Ako bi pokazao dvije, dobio bi dvije kao pomoć. Onome koji bi imao deset, vladika bi rekao: “Evo deset na tvojih deset.” Domaćinu koji bi zakukao da mu porod umire od gladi, jer im je kuća prazna, vladika bi odgovorio: “Nijesi se snaš'o, zato ne dobivaš ništa.” Iako su ovi potezi vladike izloženi kritici i ismijavanju, oni imaju svoju opravdanost. Preslikamo li ovaj primjer na lokalni poslovni ambijent, njegova logika podrazumijeva pružanje dodatnih poticaja onima koji postižu dobre rezultate i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta onim početnicima koji pokušavaju slijediti primjer uspješnih.

Počnimo od mijenjanja svijesti ljudi

Brojne reforme koje Bosna i Hercegovina planira provesti teško mogu zaobići reformu lokalne samouprave. Nije trebalo proći ovoliko godina nakon potpuno razorene privrede da bi kreatori ekonomskih politika uvidjeli značaj lokalne zajednice, bez čijeg razvoja nema razvoja ekonomije zemlje. Loš teritorijalni ustroj, koji producira veliki broj neproduktivnih zaposlenika, stvara ogromne troškove njihova rada, koji lokalne zajednice ističu kao problem broj jedan njihovog nesmetanog funkcioniranja. Ukoliko želimo funkcionalnu lokalnu administraciju, onda treba provoditi kvalitetnu ocjenu njihova rada, umjesto svakodnevnog slušanja povika kako njihov radni doprinos nije ništa drugo nego generiranje troškova.

Vjerujem kako predani zaposlenici podržavaju pravedan pristup ocjenjivanju njihovog radnog učinka, koji podrazumijeva, umjesto postojećeg sistema ocjenjivanja, poznatijeg kao “pristup pretka” (nadređeni daje ocjenu podređenom), podržati uvođenje koncepta ocjenjivanja poznatijeg kao “360  stepeni” (gdje pojedinca ocjenjuje nekoliko saradnika). Onima koji pokazuju iznadprosječne rezultate treba posvetiti posebnu pažnju, a one koji predstavljaju problem treba načelno rješavati. Potonje opisuje metafora “tru(h)lih jabuka”, gdje jedna loša jabuka koja se nalazi u korpi najčešće pokvari devet dobrih. Takvi radnici trebaju biti dijelom kvalitetnih socijalnih programa, a nikako predmet zaštite putem radnog zakonodavstva. Ovakve recepte primjenjuju najuspješnije zemlje, koje pokazuju visoku efikasnost njihovih administracija, a nikako prema onoj poznatoj šaljivoj uzrečici koja kaže: “Radio – ne radio, nek’ ti svira radio.”

Rezultati ranije pomenutog istraživanja Centra civilnih inicijativa pokazuje kako gotovo svi ispitanici smatraju sadašnji model lokalnih zajednica nefunkcionalnim, tražeći moguće načine njegovog reformiranja. Reformom lokalne samouprave treba vratiti snagu lokalnoj zajednici, koja treba biti najsposobniji subjekat regionalnog razvoja. Djelotvornost lokalne samouprave stvara pretpostavke jačanju preduzetničke inicijative koja polako odumire. Ukoliko želimo konkurentniju nacionalnu ekonomiju, moramo osnaživati preduzetnički duh mladih, koji moraju učiti kako preuzimati rizik. Samo ovim putem lokalne zajednice mogu mijenjati ambijent koji traži nova radna mjesta, za nova radna mjesta su potrebne nove investicione aktivnosti, za nove investicione aktivnosti je potrebna povoljna poslovna klima, a za povoljniju poslovnu klimu treba kvalitetna reforma lokalne samouprave. Ona može započeti promjenom svijesti ovdašnjih ljudi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera