Kako građani percipiraju COVID-19 krizu?

Pandemija uzrokovana pojavom korona virusa ukrala je minimalno tri godine ekonomskog rasta našoj zemlji. Ovo je ključna poruka drugog izvještaja Fondacije Friedrich Naumann za slobodu, naslova „COVID-19: ekonomske perspektive Bosne i Hercegovine“ objavljenog prije desetak dana u Sarajevu. Ovaj drugi izvještaj stanja ekonomije tokom pandemije, poput ranije predstavljenog prvog izvještaja, nudi rješenja koja imaju dugoročnu perspektivu.

Cilj ovog izvještaja jeste prikazati ekonomsku perspektivu zemlje tokom perioda ove produžene neizvjesnosti koja onemogućava očekivani ekonomski rast naše zemlje. Izvještaj nedvosmisleno pokazuje kako uslužni sektor najviše trpi posljedice pandemije uzrokovane korona virusom. Nema sumnje kako ovaj sektor predstavlja prvu liniju koja je najviše izložena korisnicima usluga čije su negativne posljedice najvidljivije nakon uvođenja mjera zabrane kretanja. Nadalje izvještaj obiluje prijedlogom brojnih mjera koje autori izvještaja svesrdno preporučuju svim nivoima vlasti.

Najveći teret na entitetima i kantonima

Najveći teret mjera trebaju podnijeti entiteti i kantoni, nešto manje gradovi i općine, a najmanje, bez umanjenja značaja već broja mjera, državni nivo. Pojava korona virusa samo je ubrzala recesiju mnogih razvijenijih zemlja, koje su, poput Njemačke ili Italije, bile blizu ili već u recesiji mnogo prije pojave pandemije. Pojava recesije jakih ekonomija može inercijom povući ostatak eurozone tim putem.

Prema procjenama međunarodnih finansijskih institucija, shodno njihovim prvim optimističnim prognozama, planirani rast eurozone potonut će sa 1,2 na 0,8 posto. Uzmimo činjenicu kako procjena recesije bosanskohercegovačke ekonomije (6.34% do 6.50%) predviđa gubitak radnih mjesta, blokadu poslovanja kompanija, izostanak podrške dijaspore, i posljedično, nezadovoljstvo ugroženih grupa onda ove mjere kreatori ekonomskih politika moraju uzeti vrlo ozbiljno. Nemojmo zaboraviti ovome pridodati tromost glomazne državne administracije koja može značajno usporiti ekonomski oporavak.

Osnovni problem bosanskohercegovačke ekonomije, kako prepoznaju autori ovog izvještaja, predstavlja drastično smanjenje potražnje nastale uslijed primijene rigoroznih mjera. Realno smanjenje ponude koje nastaje kao posljedica zatvaranja biznisa uzrokuje vještačko smanjenje potražnje što doprinosi nastanku brojnih strukturnih problema.

Poseban dio ovog izvještaja koji predstavlja svojevrstan kuriozitet jeste prikaz ispitivanja stavova o tome kako domaća javnost percipira postojeću krizu uzrokovanu pojavom pandemije korona virusa. Kako bi saznali kako domaća javnost percipira postojeću krizu autori su proveli istraživanje tokom mjeseca maja, odmah nakon ukidanja stroge liberalizacije mjera zabrane, koristeći prigodan uzorak koji je izmjerio tri različite kategorije stavova.

Mišljenje o mjerama

Preko hiljadu ispitanika kazalo je šta pandemija koju uzrokuje pojava korona virusa predstavlja za njihovo poslovanje. Velika većina ispitanika (88.3%) smatra kako mjere entitetskih vlada nisu bile dobre, dok nešto manje njih (68.8%) kritikuje lokalnu vlasti smatrajući njihove reakcije zakašnjelom. Zanimljivo kako karantenu podržava jako malo ispitanika (39.8%), dok jako veliki broj ispitanika (79.65%) smatra kako mediji stvaraju nepotrebnu paniku.

Potonje rezultate možemo pripisati tajmingu provođenja istraživanja koji obuhvata period neposredno nakon ukidanja mjera. Perspektiva optimizma koju pokazuju anketirani kazuje kako građani pravilno percipiraju tok krize. Zasigurno svakodnevna medijska izvještavanja pružaju detaljne informacije koje pomažu građanima prilikom oblikovanja vlastitih stavova. Mnogi ispitanici ispravno smatraju kako pandemija predstavlja okidač tehnološkoj modernizaciji. Ove navode potvrđuju stavovi velike većina ispitanika među poslodavcima (67.4%) koji vjeruju kako kriza predstavlja šansu koja treba omogućiti kreiranja novih poslovnih modela.

Nema sumnje kako postojanje preduzetničkog stava značajno ohrabruje razvoj bosanskohercegovačke ekonomije. Izgleda kako krize poput ove iz svakoga znaju izvuči ono najbolje. Zbog toga poseban dio ovog izvještaja nudi neka nova rješenja koja trebaju biti rezultat razmišljanja „izvan kutije“ čiji krajnji rezultat treba biti ohrabrivanje donosioca odluka koji moraju dati proaktivan odgovor krizi.

Zasigurno određene dobre prakse koje kompanije koriste tokom trajanja pandemije neće biti dokinute onda kada pandemija bude dio prošlosti. Upotreba savremene tehnologija koja značajno olakšava komunikaciju postaće dio standardnog načina poslovanja. Zbog toga među brojnim preporukama ovog izvještaja treba istaknuti one koje najavljuju dolazak četvrte industrijske revolucije.

Važnost provođenja reformi

Autori posebnu pažnju pridaju važnosti provođenja reformi koje trebaju omogućiti lakšu prohodnost posebnoj kategoriji preduzenika, popularno nazvanim „digitalnim nomadima“, koji koristeći savremene tehnologije nemaju stalno mjesto obavljanja svojih djelatnosti. Rastući trend work-at-home (rada od kuće) tokom trajanja pandemije nije zaobišao niti našu zemlju. Vidimo kako tokom pandemije većina kompanija počinje preferirati ovakav način rada.

Mnogo ljudi danas dok čitate ovaj članak obavlja posao iz topline svog doma držeći laptop ispred sebe. Nije čudo kako globalna industrija namještaja nije doživjela veliki udarac tokom pandemije. Mnogi ljudi nastoje preuredi svoje domove koji postaju njihov novi radni prostor. Većina njih koji rade od kuće stalo je kako će biti percipirani tokom sastanka. Zbog toga mnogi kupuju novi namještaj kojim nastoje učiniti svoj novi radni prostor udobnijim. Naša zemlja danas ima veliki broj freelancera koji novac zarađuju negdje drugo, a troše ovdje. Progresivnim pristupom reformi poreske politike možemo otkloniti barijere koje ometaju rad takvih osoba.

Ovo može biti prva mjera digitalizacije koja otvara brojne šanse razvoja imidža naše zemlje. Iako postoji generalni stav ispitanika tokom provođenja ovog istraživanja kako mjere tokom pandemije nisu dovoljne treba naglasiti kako postoji značajna statistička razlika između ispitanika koji dolaze iz javnog i ispitanika koji dolaze iz privatnog sektora. Pri tome ispitanici koji dolaze iz javnog sektora mjere entitetskih vlada ocjenjuju bolje nego ispitanici koji dolaze iz privatnog sektora. Također, ispitanici koji dolaze iz javnog sektora ocjenjuju nižom prijetnju gubitka radnog mjesta zbog pandemije nego isptanici koji dolaze iz privatnog sektora.

Zabrinutost za ekonomski oporavak

Nema sumnje kako radnici koji rade unutar privatnog sektora značajnije procjenjuju prijetnje koje donosi pandemija tamo gdje država predstavlja dominantan faktor ekonomskih zbivanja. Istraživanje također pokazuje kako je bosanskohercegovačka javnost jako zabrinuta za ekonomski oporavak zemlje nakon pandemije. Ovo zasigurno nameće potrebu jednog sasvim novog viđenja krize koje treba obnoviti povjerenje građana. Ovaj izvještaj naglašava važnost „nekonvencionalnog razmišljanja“ koje treba omogućiti dugoročnu zaštitu bosanskohercegovačke ekonomije.

Samo ukoliko prihvatimo nekonvencionalni način promišljanja postoji šansa uspješnog adaptiranja „novoj normalnosti“ koja slijedi nakon pandemije. Ukoliko ojačamo izvoz tokom naredne dvije godine, kako preporučuje izvještaj, onda možemo očekivati rast preko četiri posto. Prema ovom scenariju polvinom 2022. godine bosanskohercegovačka privreda može se vratiti na stanje prije pandemije.

Ostvarenjem niže stope rasta izvoza u odnosu na predviđanja koja nudi ovaj izvještaj postoji mogućnost će našoj privredi trebati jako mnogo vremena dok dođe u stanje nakon panedmije. Zbog toga jeste zanimljiv stav kako ispitanici ekonomskim prijetnjama daju veći značaj nego zdravstvenim. Nema sumnje kako ovi rezultati uveliko mogu pomoći kriznim štabovima prilikom razmatranja uvođenja novog lockdowna.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.