Trump ostavlja Bidenu minsko polje na Bliskom istoku

Američki predsjednik Donald Trump je prouzrokovao mnogo štete dovodeći u pitanje legitimnost američkih izbora i pobjedu svog oponenta Joea Bidena. Njegovo odbijanje da prihvati rezultate izbora prouzrokovalo je probleme kod kuće, ali je pored tog i potkopalo sliku SAD-a u inozemstvu i njegov moralni autoritet da propovijeda stranim liderima glatki prelaz vlasti i posvećenost demokratskim idealima.

Ovo, zajedno sa politikama koje ostavlja iza sebe nakon četiri godine u Bijeloj kući, postavlja turbulentni prelaz za Bidena kod kuće, i vjerovatno težak početak za novu administraciju u inozemstvu, a posebno na Bliskom istoku.

U proteklih nekoliko sedmica, Trumpova administracija pruža neviđenu pažnju ovoj regiji. Najmanje četiri američka zvaničnika su posjetila Izrael i bliske zaljevske saveznike u proteklim sedmicama: državni sekretar Mike Pompeo, specijalni predstavnik za Iran i Venecuelu Elliott Abrams, pomoćnik ministra za političko-vojna pitanja R. Clarke Cooper iz State Departmenta i savjetnik u Bijeloj kući Jared Kushner.

U međuvremenu je Trump pojačao sankcije Iranu i sumnja se da je dao zeleno svjetlo Izraelu da ubije iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fakhrizadeha. Američki nosač aviona kojeg predvosi USS Nimitz na nuklearni pogon ponovo je u zaljevskoj regiji. Ovaj ofanzivni stav izgleda povezan više za američku domaću politiku nego za jasan politički cilj.

Saveznici administracije na odlasku na Bliskom istoku možda jesu čestitali Bidenu, ali također odaju utisak da će se udružiti s Trumpom i političkom opozicijom demokratskoj Bijeloj kući koju će on uskoro voditi.

Pa ipak, oni zajedno sa ostatkom Bliskog istoka, se pripremaju za Bidena na predsjedničkoj poziciji. Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman sada izgleda spreman da riješi nesuglasicu sa Katarom (iako još nije jasno hoće li dati ovu vanjskopolitičku pobjedu Trumpu ili Bidenu) i olabavi odnose s Turskom; on je i oprezniji u vezi normalizacije s Izraelom. MBS želi smanjiti tenzije kako bi mogao lijepo otpočeti saradnju sa Bidenovom administracijom.

Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi izgleda vuče pomirbene poteze. Egipatska vlada oslobađa političke zatvorenika u proteklih nekoliko sedmica. U Turskoj se Erdogan osjetio manje sputanim da pusti svog zeta Berata Albayraka kao ministra finansija čija je primarna vrijednost donedavno bila to što je bio nužan kontakt za Kushnerovu i Trumpovu Bijelu kuću.

Iran također pokušava izbjeći eskalaciju u regiji, nadajući se da će ponovo otpočeti nuklearne pregovore s Bidenom i dobiti olakšice američkih sankcija.

Kasnonoćne poruke na WhatsAppu

Izgleda da bliskoistočni lideri očekuju da će Biden biti potpuno suprotan od Trumpa i da će vratiti aspekte Baracka Obame. Ali to možda neće biti tako, kako su pokazala njegova nedavna imenovanja zvaničnika za nacionalnu sigurnost. Međutim, nova administracija će sigurno promijeniti način na koji se vodi američka vanjska politika na najmanje tri načina.

Prije svega, institucionalne odluke će biti donošene u Washingtonu. Američku vanjsku politiku pod Trumpovom vlašću je odlikovala opasna personaoizacija lidera sa narcisističkim i autoritarnim sklonostima, što je pomoglo stranim liderima da steknu veći utjecaj u Bijeloj kući. Zvaničnici koji su izazivali njegov autoritet su otpušteni iz njegove administracije ili su gurnuti da daju ostavku a oni koji su ostali su bili ili lojalisti ili oportunisti.

Tradicionalna vanjska politika je gurnuta u stranu, a isto se desilo i saradnji između agencija. Trump nije vjerovao ključnim institucijama kao što su Pentagon i State Department, kojima su ukinuta sredstva ili su marginalizirane pod njegovom administracijom.

Kada Biden i demokrate budu zvanično na vlasti, bliskoistočni lideri neće više moći raditi po svome slanjem kasnonoćnih poruka na WhatsAppu Trumpovom zetu ili se pretvarati da je američki State Department trivijalna agencija. Morat će se vratiti tradicionalnoj diplomatiji, radu sa ambasadama i zvaničnim izaslanicima. Ponovno uspostavljanje ovog institucionalnog procesa također znači povratak rivalstava između američkih agencija u vezi vanjskopolitičkih pitanja, posebno na Bliskom istoku. Ovo će vjerovatno usporiti proces donošenja odluka u Washingtonu.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Zatim, Bidenova administracija će vratiti predvidivost američke vanjske politike. Domaći metež Trumpovog stolovanja – istrage visokog nivoa, opoziv, rasne tenzije, prazna priča na Twitteru, stalno mijenjanje imenovanih zvaničnika itd, utjecali su ne samo na američku politiku već i na političku dinamiku u inozemstvu.

Odvraćanje Rusije i Kine

Sklonost predsjednika na odlasku ka nekonvencionalnim vanjskopolitičkim potezima – korištenje carine kao političkog alata, zastrašivanje saveznika, nonšalantno izdavanje prijetnji da će koristiti silu, i uspostavljanje kontakta sa tradicionalnim neprijateljima kao što je sjevernokorejski Kim Jong-un i afganistanski talibani – također su donijeli nesigurnost na međunarodnu scenu.

Biden će vjerovatno vratiti pozitivnu komunikaciju sa tradicionalnim saveznicima, posebno u Evropi i vratit će se vanjskopolitičkoj retorici koja se može lakše predvidjeti.

Osim tog, vjerovatno će doći do velike promjene američkih prioriteta na Bliskom istoku. Bidenova administracija će se vjerovatno uskladiti sa razmišljanjem vašingtonskog establišmenta, i tražit će načine da povuče američke resurse sa Bliskog istoka i fokusira se na odvraćanje Rusije i Kine, potez koji Trumpova administracija sada otežava jer od Irana pravi neprijatelja.

Bidenova administracija će tražiti načine da ublaži sukobe širom Bliskog istoka i vjerovatno će se suočiti s otporom tamošnjih aktera koji traže načine da maksimiziraju svoje strateške pozicije. 

Ovu očekivanu promjenu prioriteta u Washingtonu da se odvrate Rusija i Kina na globalnom nivou će vjerovatno bliskoistočni lideri opet vidjeti kao znak slabosti i potvrđivanja ograničenja američke moći.

Reaktivna politika

Trump je uložio previše u Bliski istok s naglaskom na transakcijskom pristupu, i bliskoistočni lideri bi se trebali spremiti na to da im Washington neće pretjerano ugađati u naredne četiri godine. Njegov suštinski pristup bio je unapređenje arapsko-izraelskog saveza protiv Irana nauštrb tradicionalnih arapskih partnera kao što je Jordan, i podrška različitim saveznicima od turskog predsjesnika Recepa Tayyipa Erdogana do saudijskog prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.

Za razliku od Trumpa, Biden će vjerovatno voditi reaktivnu umjesto proaktivne politike na Bliskom istoku. To znači minimalno uključivanje sa Iranom, kompleksni odnosi s Turskom i umirivanje Izraela. Biden će biti negdje između Trumpa i Obame i morat će se obračunati sa Trumpovim naslijeđen na Bliskom istoku, što uključuje nove preduslove da se postigne sporazum sa Iranom i plašljiv arapsko-izraelski proces normalizacije.

Neki bliskoistočni lideri su oprezni glede ove promjene u Washingtonu. Ako Bidenova administracija postavi novi ton u izlaganju njihovog autoritarizma ili ode predaleko u poslovanju sa iranskim režimom, ovi odani Trumpovi saveznici možda će ignorisati Bidenove zahtjeve u vezi ljudskih prava i iskoristiti svoj novi savez s Izraelom da ne uzmiču. Mogu direktno sarađivati sa Izraelom ili iskoristiti njegov utjecaj u Washingtonu da izvrše pritisak na Bidenovu administraciju.

Trumpovo naslijeđe može pružiti neke nove prilike za novu administraciju koja ide naprijed, ali regionalni izazovi će ostati. Trumpov tim je već postavio vanjskopolitičke mine na Bliskom istoku i bit će ih teško uklanjati tokom naredne četiri godine. Bliskoistočni lideri će testirati Bidena na početku, i novi američki predsjednik će morati pokazati da nije beskičmenjak ako želi da ga se shvati ozbiljno u naredne četiri godine.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera