Zarada Moderne ili kako je profit za farmaceute ispred ljudskog života

Prošlog mjeseca je Moderna, proizvođač vakcina protiv COVID-19, objavio finansijske rezultate za 2021. godinu. Potvrdili su kako je Modernina vakcina jedan od najprofitabilnijih lijekova svih vremena, sa skoro 18 milijardi dolara prihoda za kompaniju u samo jednoj godini. Ipak, to je daleko od zaista zapanjujuće zarade Pfizerove vakcine od 37 milijardi dolara, ali ipak je to odlično za korporaciju koja nema drugih proizvoda na tržištu.

Ono što dodatno zapanjuje od prodaje je sami profit Moderne. Prema računima kompanije, oni su imali neoporezovanu zaradu od 13 milijardi dolara. To je jednako 36 dolara zarade dnevno tokom 2021. godine čime je margina profita Moderne od blizu 70 posto. Takvu marginu obično imaju luksuzni artikli, a ne esencijalni lijekovi.

A to ne treba da čudi jer su stručnjaci izračunali da se Modernina vakcina može proizvoditi za 2,85 dolara po dozi, a opet je najskuplja vakcina na tržištu, sa prosječnom cijenom između 19 i 24 dolara, a u nekim državama je koštala i do 37 dolara po dozi. Drugačije rečeno, firma je naplaćivala po dozi 13 puta veći iznos od same cijene proizvodnje.

Ove cifre su neke Modernine investitore napravile multimilijarderima. U jednom trenu pandemije, izvršni direktor Moderne Stephane Bancel, koji je ujedno i veći dioničar, bio je „težak“ 12 milijardi dolara, a iako je bilo promjena vrijednosti dionice, on je i dalje „vrijedan“ pet milijardi dolara. U proljeće 2021. godine, organizacija „People's Vaccine Alliance“ (Alijansa narodnih vakcina) je izračunala kako su vakcine protiv COVID-a napravile devet novih milijardera. Na vrhu liste je bio Bancel, a na listi su još dva osnivača Moderne, kao i predsjednik kompanije.

Neki će reći: A što je to bitno? OK, Bancel i prijatelji su žestoko zaradili, ali u konačnici imamo vakcinu koja je spasila mnoge živote, što više vrijedi od novca koji su ovi ljudi zaradili.

Ali kada detaljno pogledate ove profite, kao i one širom farmaceutskog sektora, vidjet ćete kako su zasnovani na perverznim poticajima koji ohrabruju tajnovitost i konkurentnost umjesto saradnje, a to znači malu vrijednost novca u javnom sektoru i stvara, što je najgore od svega, užasnu nejednakost pristupu vakcinama koji je naštetio našoj sposobnosti da okončamo ovu pandemiju.

Kada uzmemo posljednji i najozbiljniji stav, Moderna je najviše svojih vakcina prodala u svijetu bogatih. Još u novembru 2020., prije nego je ijedna vakcina odobrena, Moderna je prodala 78 posto doza koje je trebala proizvesti do kraja 2021. godine bogatim državama u kojima živi tek 12 posto svjetsje populacije. Skoro godinu dana kasnije, septembra 2021., situacija je postala još gora: 85 posto Moderninih vakcina je isporučeno najbogatijim državama i skoro nijedna doza državama sa niskim primanjima. Iako je kompanija prodala sićušnih tri posto međunarodnom mehanizmu raspodjele Covax, te doze još nikada nije isporučila a čekaju se od prošle jeseni.

Čak i ako vam se posrećilo pa da imate adekvatnu isporuku Modernine vakcine, vaše vlasti su vjerovatno dva puta plaćale za njih. Moderninu vakcinu je javni novac podržao u početku i američko udruženje Public Citizen navodi kako bi je se trebalo nazivati „vakcinom Nacionalnog instituta zdravstva NIH“ po instituciji koja je omogućila razvoj cjepiva. Skoro jedna milijarda dolara američkih poreznih obaveznika je izdvojena za istraživanje ove vakcine, a Vlada SAD-a je dala još 1,5 milijardi za kupovinu unaprijed kroz operaciju Operation Warp Speed. Također su dobili podršku Koalicije za inovativne pripreme za epidemiju (CEPI), tijelo koje je napravljeno da ispravlja neuspjeh tržišta da isporuči vakcine koje svijet treba. Velika Britanija je veliki investitor u CEPI.

Uprkos svemu navedenom, Moderna je odbila podijeliti svoj recept, patente i znanje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO). Južnoafrička Republika je trenutno domaćin nove uzbudljive ustanove – takozvanog mRNA huba koji pokušava ponovo napraviti mRNA vakcine sa otvorenom namjerom da podijeli to znanje sa svijetom. Modernu su pozvali na saradnju, ali uprkos ogromnoj zaradi i javnoj podršci koja je omogućila tu zaradu, ona je odbila. Naučnici će razotkriti ovu tehnologiju, ali će im trebati više vremena i više će ljudi preminuti dok to uspiju.

Moderna tvrdi kako je već ranije pristala da ne zaštićuje svoje patente tokom pandemije i nedavno je potvrdila kako će tako biti dugoročno za države sa niskim primanjima. Ali, to se ne odnosi na sve države, naročito na Južnu Afriku. Ono što dodatno brine je to da je Moderna u Južnoafričkoj Republici aplicirala za široki set patenata iako je od njih odustala u bogatijim državama. Čelnik mRNA huba u Južnoafričkoj Republici jasno je poručio kako će to patentiranje „utjecati na našu slobodu da radimo“.

Ono zbog čega se, u konačnici, Moderna ovako ponaša je potreba kompanije da zadrži kontrolu nad znanjem koje stoji iza ove vakcine, bez obzira da li je ona izmislila tu tehnologiju ili ne, jer je glavni imetak farmaceutskih kompanija „intelektualna imovina“, a ne njene tvornice ili osoblje. U biti, oni su znanje pretvorili u robu kojom se može trgovati. No, razvijanje takvog znanja u samom početku je bilo preopasno za ove korporativne divove pa su ili uzimali javna sredstva da izbjegnu sve rizike, kao što je Moderna uradila, ili jednostavno da kupe znanje od nekog drugog kao što je Pfizer uradio.

Ovo znači kako su ove korporacije daleko od onoga kako ih ljudi obično vide. Nisu to forme koje rade riskantna, ali životno važna istraživanja kako bi napravili lijekove sutrašnjice. Neke su manje-više pod ugovorom sa vladama, ali im se više plaća monopolima nego novcem pa se tako ne dozvoljava javnosti da iskreno uživa u plodovima plaćenih poreda. Drugi su kao ‘hedge’ fondovi koji kupuju i drže intelektualnu imovinu dok iz nje ne iscijede maksimalno, bez obzira na izgubljene ljudske živote i patnje.

Takvi poticaji rađaju tajnost. Tokom pandemije Moderna je objavljivala jako male detalje pozitivnih rezultata testova vakcina finansijskom medijima umjesto da je objavljivala pune rezultate u naučnim žurnalima u duhu otvorenosti i kontrole. Rezutat toga je za kompaniju bio pozitivan. Ogromni skokovi vrijednost dionica što je donijelo bogatstvo vlasnicima. No, ako nas više brine zdravlje populacije od zdravlja novčanika finansijskog sektora, ove su odluke potkopale transparentni i sarađivački pristup koji nam treba ako se želimo izboriti i sa ovom i sa budućim pandemijama.

Danas se Moderna spori zbog patenata sa Vladom SAD-a i rivalskom kompanijom. Velike količine novca će biti potrošene na parničenje, ali to je normalno za farmaceutski sektor kao što je normalno da sektor na prvo mjesto stavlja jačanje stanja na računima dioničara, a potom razvoj i istraživanje. Ovo je dobro za malu manjinu, ali je katastrofa za čovječanstvo u cjelini. Zaslužujemo bolji model. Eksperiment u Južnoafričkoj Republici vodi u tom smjeru i trebamo biti spremni braniti ga od pristupa „svakodnevni posao“ koji imaju kompanije poput Moderne.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.