Izrael, ICJ i pokret za pravedan svjetski poredak

Slučaj koji je Južna Afrika iznijela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u kojem optužuje Izrael za genocid potresa temelje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Sve veći broj državnih i nedržavnih aktera koji izražavaju podršku za ovaj slučaj, i oslobođenje Palestine općenito, ukazuje na pojavu pokreta za, u većoj mjeri principijelan, pošten i pravedan međunarodni poredak.

Zaista, države, regionalna tijela, međunarodne institucije i organizacije ciivlnog društva širom svijeta zauzimaju stav protiv izraelskog rata u Gazi, i naizgled bezuvjetne podrške zapadnih saveznika ovom ratu. Zahtjevi su fokusirani na hitni prekid vatre u Gazi i trajno i pravedno rješenje za izraelsko-palestinski sukob, rješenje koje uzima u obzir kontekst izraelske višedecenijske okupacije palestinske teritorije i pravo palestinskog naroda na samoopredjeljenje.

U tom procesu grade se moralni, institucionalni i pravni temelji za pravedniji i na pravilima zasnovaniji poredak – onaj u kojem se ne zanemaruju djela agresije i međunarodno humanitarno pravo se primjenjuje jednako na sve.

Krhkost poretka

Krhkost trenutnog poretka zasnovanog na pravilima bila je očita mnogo prije napada na Gazu.

S moćnim stalnim članicama koje redovno stavljaju veto na rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) u skladu s njihovim nacionalnim interesima i preferencijama, međunarodna zajednica se bori da poduzme kolektivne mjere za održavanje humanitarnog prava, zaštitu ranjivih zajednica i kažnjavanje odmetnutih aktera.

U sistemu izgrađenom na asimetričnim i nepravednim kolonijalnim temeljima, u kojem finansijske, političke i pravne institucije imaju inherentne nedostatake, selektivno pridržavanje međunarodnog prava dugo je uzrokovalo sporove među narodima. Ujedinjeni narodi su u svom Novom programu za mir, u julu 2023. godine, nekoliko mjeseci prije početka posljednjeg napada na Gazu, navodili dvostruke standarde u primjeni određenih prava kao prijetnju globalnoj sigurnosti.

Izraelski rat u Gazi i odgovor svijeta na njega, naglasili su ove postojeće nedostatke i ubrzali raspad sistema koji je već svakako bio u toku.

Radikalno drugačiji odgovor globalne zajednice na kršenja humanitarnog prava od strane Rusije u Ukrajini, i Izraela u Gazi, učinili su očitim da se u trenutnom poretku zasnovanom na pravilima, svi ljudski životi ne vrednuju jednako.

Činjenica da je nekoliko zapadnih zemalja brzo ukinulo finansiranje Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) na osnovu neutemeljenih izraelskih tvrdnji da je nekoliko članova osoblja agencije učestvovalo u napadu Hamasa 7. oktobra, dodatno je pojačala sve veće kritike sistema.

Pobuna globalnog juga

Slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde, koji osuđuje izraelski rat protiv Gaze kao nezakonit i nemoralan, i sugeriše da je on na nivou genocida, pojavio se kao snažna artikulacija sve veće pobune globalnog juga protiv licemjerja i nedostatka dosljednosti trenutnog poretka zasnovanog na pravilima.

U međuvremenu se također poduzimaju koraci na međuvladinom nivou kako bi se razotkrile trenutne nedosljednosti u primjeni međunarodnog prava i ostvario novi, pravedniji i principijelniji poredak zasnovan na pravilima. Dok veta koja ulaže SAD na rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koje pozivaju na prekid vatre čine kolektivo djelovanje na ovom nivou nemogućim, Međunarodni sud pravde trenutno razmatra inicijativu Generalne skupštine UN-a o pravnim posljedicama izraelske kontinuirane okupacije palestinske teritorije, koja je većinom glasova zatražena u decembru 2022. Nakon što je početkom ovog mjeseca pokrenut postupak, rekordnih 51 država je iznosilo argumente o kontroverznim izraelskim politikama na Zapadnoj obali, u Pojasu Gaze i okupiranom Istočnom Jerusalemu, a samo su dvije od njih (SAD i Mađarska) branile zakonitost okupacije. To je najveći broj stranaka koje učestvuju u jednom slučaju Međunarodnog suda od osnivanja ovog vrhovnog suda UN-a 1945. godine. Izvještaj suda, za koji se očekuje da će biti objavljen prije kraja godine, neće biti obavezujući ni za Vijeće sigurnosti, ni za Izrael. Međutim, mogao bi izvršiti pritisak na Izrael i njegovog najčvršćeg saveznika, Sjedinjene Američke Države, da se povinuju međunarodnom pravu.

Ključni regionalni blokovi također su snažno osudili sadašnje i prošle izraelske postupke i politike kao kršenja međunarodnog humanitarnog prava i zahtijevali pravdu i jednakost za sve narode na međunarodnoj sceni. Pokret nesvrstanih zemalja (NAM) od 120 članova osudio je izraelsko mijenjanje fizičkog i demografskog pejzaža Palestine širenjem naselja i ponovio svoju predanost odbrani svojih „dugogodišnjih, zajedničkih i principijelnih stajališta“ o Palestini kako bi se okončao kolonijalizam i okupacija. G77 (koji predstavlja otprilike 80 posto svjetske populacije) naglasio je potrebu „za okončanjem izraelske okupacije koja je započela u junu 1967. i za bavljenjem i rješavanjem temeljnih uzroka te trajne nepravde, u skladu sa međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama Ujedinjenih naroda“. Zemlje BRICS-a također su osudile izraelske postupke u Gazi i pozvale na prekid vatre. U međuvremenu, Arapska liga i Organizacija islamske saradnje (OIC) izrazile su svoju podršku sudskom slučaju koji je Južna Afrika pokrenula protiv Izraela na Međunarodnom sudu pravde, optuživši ga za genocid, a Vijeće za saradnju u Zaljevu (GCC) snažno je osudilo izraelsku agresiju u Gazi, potvrđujući svoju solidarnost s palestinskim narodom.

Propalestinski protesti

Civilno društvo širom svijeta također je izražavalo zahtjeve i težnje za pravednijim i principijelnijim poretkom zasnovanim na pravilima kroz proteste, bojkote, žalbe i druge nenasilne postupke od početka izraelskog rata protiv Gaze.

U prve tri sedmice nakon napada Hamasa 7. oktobra i izraelskog napada na Gazu koji je uslijedio, širom svijeta je održano blizu 3700 propalestinskih protesta – nasuprot tome, u istom periodu je održano svega nešto više od 520 proizraelskih protesta. Propalestinski protesti su nastavljeni od tada sa jačom snagom, i na njima većina učesnika zahtijeva prekid vatre smjesta, i okončanje izraelske okupacije i odgovornost za bezuvjetnu podršku mnogih zapadnih vlada izraelskom ratu protiv Gaze.

Nacionalni sudovi također su postali mjesto na kojem civilno društvo razotkriva saučesništvo svojih vlada u izraelskom ratu protiv Gaze i dvostruke standarde koji sada definišu globalni poredak.

U američkoj saveznoj državi Kaliforniji, naprimjer, palestinski Amerikanci su pokrenuli slučaj na federalnom nivou protiv Bidenove administracije, optuživši je za saučesništvo u genocidu u Gazi i zahtijevajući da prestane podržavati izraelsku vojsku. Sud je na kraju odbacio slučaj jer je izvan njegove nadležnosti, ali je svejedno presudio da je uvjeren da je izraelska vojna kampanja u Gazi genocid, i pozvao je američke čelnike da ispitaju „rezultate svoje neumorne podrške vojnoj opsadi Palestinaca u Gazi.“

U Nizozemskoj je grupa nevladinih organizacija, uključujući Oxfam, na nacionalnom sudu osporila odluku nizozemske vlade da nastavi pružati vojnu pomoć Izraelu usred rata protiv Gaze i pobijedila. Sud je naredio vladi da prestane isporučivati dijelove borbenih aviona F-35 Izraelu, navodeći „jasnu opasnost od ozbiljnih kršenja međunarodnog prava“.

Ovi sudski slučajevi i drugi slični njima služe kao upozorenje nacionalnim vladama da njihovo nepoštivanje međunarodnog prava može imati posljedice u domovini. Oni također pokazuju odlučnost civilnog društva da humanitarne vrijednosti i načela stavlja u prvi plan međunarodnih odnosa.

U međuvremenu je utjecaj pokreta Bojkot, povlačenje investicija, sankcije (BDS) također jačao kao obilik građanskog otpora izraelskoj okupaciji. Širom arapskog svijeta, kao i globalno, akademska udruženja, sindikati, crkve, lokalna gradska vijeća i privatni investitori počeli su povlačiti investicije i prekidati veze s Izraelom u znak podrške ciljevima pokreta BDS.

Raste i kulturni bojkot Izraela. Mnoge svjetske slavne ličnosti otkazuju nastupe u Izraelu. Postoji i inicijativa da se Izrael drži izvan međunarodnih kulturnih događaja kao što je Evrovizija.

Dok se rat protiv palestinskog naroda, koji je profesor međunarodnog prava Richard Falk opisao kao „najtransparentniji genocid u cijeloj ljudskoj historiji“, prikazuje na televiziji, mobilizira se globalni pokret za promjenu – pokret za pravdu i jednako postupanje prema svim narodima prema međunarodnom pravu.

Značajan otpor

Nažalost za Palestince i za cijelo čovječanstvo, još postoji značajan otpor jasnim zahtjevima ovog pokreta. Protivno preliminarnim odredbama Međunarodnog suda pravde za sprečavanje genocidnih djela, Izrael i dalje izvodi zračne napade i blokira ulazak humanitarne pomoći u Gazu. Ignorišući sve veću globalnu podršku prekidu vatre u Gazi, uključujući i od većine američkih birača, Bidenova administracija i dalje blokira rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koje pozivaju na okončanje sukoba. Uprkos preliminarnoj presudi ICJ-a u kojoj se kaže kako je sud uvjeren da Izrael čini genocid u Gazi, SAD i niz zapadnih država nastavljaju pružati vojnu, političku i diplomatsku podršku svom savezniku.

Ovi ogromni izazovi ne znače da pokret za novi, pravedniji i principijelniji poredak zasnovan na pravilima neće uspjeti. Ovaj pokret ima dalekosežne korijene i zajedničke dugoročne ciljeve. Njihovo ostvarivanje vjerojatno će doći kroz nelinearni, ali transformativni proces društvenih promjena.

Ako se nastave trendovi koje sada vidimo na sudovima, na ulicama, u Generalnoj skupštini UN-a i drugdje, Izrael i njegovi saveznici će na kraju biti prisiljeni odustati i uskladiti svoje postupke sa međunarodnim pravom. Sve veća podrška za palestinsko pitanje širom svijeta dovest će ove dvije strane na ravnopravniji položaj i otvoriti put za inkluzivnije i pošteno političko rješenje koje bi moglo riješiti korijene višedecenijskog sukoba i donijeti dugoročni mir. Takvo postignuće i presedan, učvrstit će temelje za principijelniji i pravedan poredak zasnovan na pravilima koji štiti ranjive od ekstremnih djela agresije i koji sve države smatra jednako odgovornima pred međunarodnim pravom.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.