Rezolucija o Srebrenici skrenut će pažnju i na zločine na Kosovu

Generalna skupština Ujedinjenih naroda glasat će o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koji ostaje jedan od najgorih zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Rezolucija, koju su predložile Njemačka i Ruanda, a koju kosponzorira mnogo drugih zemalja, uključujući SAD i Bosnu i Hercegovinu, ima za cilj proglasiti 11. juli za Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Rezolucija također poziva na zabranu negiranja genocida i veličanje ratnih zločina, kao i odgovornih za genocid.

Generalna skupština UN-a trebala bi uskoro glasati o ovoj rezoluciji.

Važnost suočavanja sa prošlošću

Rezolucija o sjećanju na Srebrenicu ključna je za prepoznavanje zločina iz prošlosti i odavanje počasti žrtvama i njihovim porodicama. Šalje snažnu poruku da se takva gnusna djela neće tolerirati u budućnosti i potiče pomirenje i ozdravljenje u regiji Zapadnog Balkana. Uprkos tome što je Međunarodni sud pravde priznao genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, u regiji vlada poricanje i revizionizam, što je potaknulo etničke podjele i govor mržnje, umjesto mira i solidarnosti.

Trenutna situacija na Zapadnom Balkanu naglašava važnost suočavanja sa prošlošću i rada na pomirenju. Mnoge regionalne inicijative, uključujući Komisiju za istinu, nisu bile uspješne u rješavanju dugotrajnih učinaka genocida. Proglašenje dana posvećenog Srebrenici imalo bi pozitivne učinke na različitim nivoima.

Prije i najvažnije, odaje se počast žrtvama i donosi osjećaj pravde onima koji su pogođeni užasnim događajima. Također šalje jasnu poruku da međunarodna zajednica stoji ujedinjena protiv genocida i drugih oblika masovnog nasilja.

Dalje, proglašenje Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenicu služi kao podsjetnik na važnost učenja iz historije i nastojanja da se slični zločini spriječe u budućnosti. Samo priznavanjem prošlosti možemo raditi na izgradnji pravednijeg i mirnijeg svijeta za generacije koje dolaze.

Proglašenje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici ima nekoliko značajnih uticaja na regiju Balkana u cjelini, a posebno na Kosovo, koje je 7. novembra 2021. usvojilo Rezoluciju o Srebrenici u Skupštini Kosova kojom se osuđuje negiranje genocida.

Posljednja podrška ovoj rezoluciji u UN-u došla je od njegovog političkog vodstva, kako na vlasti, tako i u opoziciji.

Prisjećanjem protiv ponavljanja

Nakon Srebrenice, Kosovo je doživjelo najgore ratne zločine kao što su masakri u Meji (koja se često naziva ‘kosovskom Srebrenicom’), Racaku, Likoshanu, Qirezu, Prekazu…

Prihvatanje Rezolucije skrenut će pažnju na zločine počinjene tokom rata ne samo u Bosni i Hercegovini, već i na Kosovu, te poslati snažnu poruku protiv budućih zločina i biti ključno za ozdravljenje i pomirenje u regiji.

Tri decenije nisu bile dovoljne da se zajednice počnu suočavati sa traumatičnim događajima iz prošlosti i zajedno raditi na izgradnji mirnijeg društva.

Međunarodna zajednica treba zajedno stati protiv genocida i raditi na pravednijem i mirnijem svijetu.

Potencijalni neuspjeh rezolucije o Srebrenici u UN-u mogao bi imati negativne posljedice na napore za izgradnju mira na Balkanu. Srpske osude zločina bile su simbolične i neuspjeh rezolucije mogao bi se smatrati signalom onima koji potiču rat, što dovodi do povećanih sigurnosnih prijetnji, kao što smo vidjeli na sjeveru Kosova.

Proglašenje dana za Srebrenicu pomoglo bi smanjenju želje za sukobima. Svijet proživljava dovoljno nasilnih sukoba i humanitarnih kriza, a Zapadnom Balkanu ne trebaju više sukobi. Prisjećanjem osiguravamo da se nedavna historiji ne prepisuje, niti ponavlja.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.