Goran Milić

Goran Milić, direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans, dugogodišnji je novinar, urednik i direktor brojnih medijskih kuća, uključujući TV Beograd, YUTEL, Mrežu, OBN, HTV. Vodio je i uređivao više od 1.000 televizijskih dnevnika i autor je preko 120 dokumentarnih i putopisnih emisija. Proglašen je novinarom 2007. godine u Hrvatskoj, dobitnik je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva 1992. godine i nagrade "Svetozar Marković" u Srbiji 1987. godine.

Šta su to radna mjesta?

Nadareni građevinski poduzetnik bolje zna razliku između radnih mjesta i posla od političara i intelektualaca.

Piše: Goran Milić

Jedan prijatelj koji gradi kuće naveliko prenosi svoje razgovore s prijateljima iz kvarta. I kaže da ga stalno mole za posao u njegovoj uspješnoj građevinskoj firmi. „Kada im kažem da posla ima, da je pristojno i redovito plaćen i da mi trebaju ljudi ovih znanja – električar, krovopokrivač, vodoinstalater, moler, računopolagač, pravnik s pravosudnim ispitom, svi redovito pitaju: 'A ima li posla za ekonomistu koji tri godine čeka na burzi, za diplomiranog novinara koji bi mogao raditi u marketingu, za diplomiranu povjesničarku umjetnosti koja bi možda mogla oplemeniti interijere?'

Alhemija Balkana: Srbija hoće promjene, ali bezbolne

Goran Milić: Kao i u drugim državama Balkana, i Srbi glavni problem vide u političarima i državnom sistemu. Međutim,...

Piše: Goran Milić

Previše je toga za nabrojiti u ovom uvodniku, ali vrijedi pogledati tih 15 polusatnih emisija o aktualnoj Srbiji. Ima manastira i hramova, proizvodnje i nezaposlenosti, trubača i svirača, sporta i zabave, kulture i trivijalnosti, glumaca i glumica, režisera i pisaca, humorista i pesimista, svega što će gledatelje staviti u trilemu – je li Srbija dobra ili loša zemlja ili je, jednostavno, nepopravljiva?

Nogomet: Više od pjesme i igre, a nije država

Dok euforija traje, svi drugi problemi nestaju, a kada nastupi otrežnjenje, glava puca.

Piše: Goran Milić

Ono što mnogi dobronamjerni ljudi ali i lovci u mutnome žele od sporta napraviti i što često uspijevaju, to je da status i uspjeh neke nogometne momčadi identificiraju s drugim važnijim aspektima društva. Parole kao što su „Zmajevi ujedinili Bosnu i Hercegovinu“, „Nogomet je najveći brand i najbolji ambasador Hrvatske“ mogu imati kratkotrajan učinak, ali sve što proizvodi euforiju, nosi naknadne posljedice i popratnu depresiju. Da se razumijemo, nismo mi u Hrvatskoj i BiH previše drukčiji od bar 150 država na listi FIFA-e. Dok euforija traje, svi drugi problemi nestaju. Kada nastupi otrežnjenje, glava puca.

Stranice