Hrvatska: Godišnje 30.000 napada na građane

Piše: Merita Arslani

Hrvatska Vlada podržala je prijedlog novog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kojeg čekaju dva čitanja u Saboru, a kako se čini, zakon će biti prihvaćen. Predložene mjere sigurno će uvesti reda i smanjiti broj napada i kriminalnih djela u kojima su žrtve često obični građani.

Takvih je napada na hrvatskim ulicama godišnje preko 30 tisuća, a broj počinitelja tih djela je oko 45 tisuća. Iako se u Hrvatskoj bilježi pad ovakve vrste kriminalnih djela, ovoliku brojku teško je zanemariti unatoč tome što je u opadanju. Ta je brojka godinama rasla i sad se zapravo spušta prema brojkama kakve su bile u vremenima kada je nasilja i napada na građane bilo najmanje.

Prijedlozi novog zakona uglavnom se odnose na strožije kažnjavanje za počinjenje raznih djela koja uključuje napade, tučnjave, krađa i sličnog, a ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić vrlo je optimističan u vezi njihovih rezultata:

“Ove mjere donosimo kako bi se osim smanjenja stope ovakvih kaznenih djela povećala i sigurnost hrvatskih građana.”

Niz kaznenih djela

Iako se za većinu kaznenih djela i prekršaja predviđaju veće kazne, neka od njih procijenjena su kao najveći problem, pa je samim tim za njih predloženo veće povećanje kazne nego za ostala kaznena djela. Tako se dvostruko veće kazne predviđaju se za prekršaje koje naprave počinitelji u sastavu grupe ili s maskom, kao i za prekršaje zbog rasne pripadnosti, boje, kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili izražavanja rodnog identiteta.

Posljednjih godina u Hrvatskoj je zabilježeno niz kaznenih djela upravo ovakve vrste, koja su također u opadanju, ali se radi o vrlo brutalnim napadima, tučnjavama i sukobima. Prije svega je riječ o napadima na pripadnike gay zajednice, te sukobi s drugim nacionalnim skupinama.

“Policija je postala daleko učinkovitija nego prijašnjih godina kada je u pitanju identificiranje i kazneni progon napadača na pripadnike gay zajednice. Svi napadi na gay populaciju do sada nisu ničim bili izazvani, te ljude su napadali usred bijela dana pred gomilom ljudi. Kroz sve ove godine policija je sve brže reagirala na takve ispade tako da se i broj napada na gay populaciju smanjio”, kažu nam iz gay udruga koje već godinama surađuju s policijom, odnosno od prvog Zagreb Pridea.

Od ostalih napada najčešće su tučnjave, zatim krađe, a odmah iza njih slijedi nanošenje teških tjelesnih ozljeda. Iako neki kao uzroke sitnih krađa vide neimaštinu, stručnjaci se s tim ne slažu.

Renato Matić, sociolog koji se bavi najviše kriminalitetom objašnjava kako je ulično nasilje samo vrh onoga što se desetljećima taloži u društvu. Matić ističe kako društvo često zatvara oči, a institucije često ne kažnjavaju daleko teža kriminalna djela pa se kod ljudi stvara osjećaj da je nasilje legitimna stvar. Ljudi se, navodi Matić, ugledaju na lokalne moćnike koji zbog svojih nedjela prolaze nekažnjeno.

“Ako pojedinačni nasilni događaj ostane nekažnjen ili se svjesno izbjegne sudska procedura u imene kakvog “višeg cilja”, tada slučaj postaje redovita pojava, a nepoželjni i sramotni primjeri vremenom postaju poželjni uzori.

‘Uspješni podueztnici’

Nasilnici i kriminalci postaju “uspješni poduzetnici”, a istodobno članovi društva koji su desetljećima stvarali društvena dobra, preko noći ostaju bez radnih mjesta, a umjesto sigurnosti i moralne promocije doživljavaju poniženje i osiromašenje. Ostali, posebno mladi, gledaju, povezuju činjenice i donose zaključke: ako se nedjela ne žele sankcionirati, ako bogatstvo stečeno zločinom i nasiljem ostaje u rukama počinitelja, tada vrline poput znanja, poštenja i pravednosti nisu dobar put, jer donose neizvjesnu budućnost o kojoj opet odlučuju upravo oni moćnici koji su i stvorili probleme. U takvom se društvu nasilje jednostavno nudi kao sredstvo, put i “poželjan” model, i tu je “začarani krug nasilja” zatvoren. Bez temeljitog razotkrivanja i sankcioniranja počinjenih nepravdi i korjenite promjene u strategiji odgoja i obrazovanja, o izlazu je moguće samo sanjati”, uvjeren je Renato Matić.

Iako u Hrvatskoj ima razloga za optimizam, to je još daleko od idealnog.

Ono što posebno zabrinjava je nasilje među maloljetnicima, koji se nerijetko sukobljavaju zbog kutije cigareta, jakne od 400 kuna ili mobitela. Jedan od bizarnijih slučajeva ove godine dogodio se u Zagrebu kada je skupina od dvadesetak tinejdžera napala 16-godišnjaka jer su htjeli od njega ukrasti jaknu koja je koštala jedva 300 kuna. Taj slučaj podsjeća na besmisleno ubojstvo tinejdžera Luke Ritza kojeg je skupina vršnjaka pretukla iz dosade prije četiri godine, a zbog ozljeda Ritz je umro nekoliko dana kasnije.

Strože i veće kazne za koje se mnogi u Hrvatskoj nadaju da će proći glasanje u Saboru samo je jedan korak naprijed prema sigurnijem društvu. Drugi korak je, kako kaže Renato Matić, provođenje tog istog zakona i kažnjavanje počinitelja.

Izvor: Al Jazeera