Skoro 1,4 miliona Hrvata na rubu gladi
Piše: Merita Arslani
Hrvatska danas ima 1,38 milijuna siromašnih građana ili onih koji žive na rubu siromaštva, što je najveća brojka siromašnih Hrvata od kada Državni zavod za statistiku prati ove brojke. To znači da četveročlana obitelj živi s 4.242 kune mjesečno, što nije dovoljno niti za osnovne životne troškove.
Ova brojka, koja je iznesena na zadnjoj sjednici Vlade, dramatični je porast od 2008, kada je u Hrvatskoj bilo sto tisuća siromašnih manje, a potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je kako se smanjenje broja siromašnih može očekivati tek s gospodarskim rastom.
No, kada će se dogoditi gospodarski rast ni u samoj Vladi ne mogu prognozirati. Prije nekoliko mjeseci moglo se čuti da će se to dogoditi već ove godine, no kako se bliži kraj prve polovice 2013, sve se glasnije nagađa kako će se na ekonomski oporavak čekati još neko vrijeme.
Nema gospodarskog rasta
“Iako je Vlada u sklopu rebalansa proračuna smanjila svoja očekivanja gospodarskog rasta u tekućoj godini sa 2,8 na samo 0,7 posto, brojne renomirane međunarodne institucije tvrde da bi Hrvatska nakon više godina prvi put mogla ostvariti pozitivnu stopu rasta tek 2014, a i to pod uvjetom da se dogodi očekivani rast u zemljama Europske unije”, ističe Dražen Rajković, ekonomski stručnjak.
Kako trenutačno stvari stoje, Hrvatska više nije sama sebi jamac dugoročnog održivog rasta i razvoja, smatra on.
Sto tisuća novih siromašnih građana nastali su usljed velikog vala otpuštanja posljednje dvije godine u hrvatskim tvrtkama
I to je ono što najviše zabrinjava, dodaje. “Osim Vladinih dokumenata i prognoza zasad ne postoje opipljivi pokazatelji gospodarskog oporavka. Nema gospodarskog rasta, broj nezaposlenih stalno se povećava, naročito mlađih od 29 godina, a u posljednjem kvartalu lanjske godine nisu zabilježena nikakva inozemna ulaganja, bez kojih sigurno nema izlaska iz krize. Najbolji pokazatelj oporavka bilo bi priznanje Vlade da se nalazimo u dobokoj krizi i početak njezina rada na načelima kriznog stožera, sa stalnim utvrđivanjem i praćenjem realizacije dnevnih, mjesečnih i godišnjih razvojnih prioriteta i zadataka”, tvrdi Rajković.
Međutim, slaba je to utjeha svakoj petoj hrvatskoj obitelji koja nema dovoljno za život i koja svaki mjesec kasni s plaćanjem režija. Prema pokazateljima siromaštva u Hrvatskoj to su obitelji koje si ne mogu preko zime platiti grijanje, a telefon im je nezamislivi luksuz.
Sto tisuća novih siromašnih građana nastali su usljed velikog vala otpuštanja posljednje dvije godine u hrvatskim tvrtkama koje je ili pogodila kriza ili se nisu snašle pred novim pravilima i zakonima Vlade premijera Zorana Milanovića.
Naime, višegodišnji nered koji se stvarao za vrijeme HDZ-ove Vlade jednom je morao doći na naplatu, a to su na svojoj koži najviše osjetili građani. Teret novih poreza, stezanja remena, štednje i ukidanja povlastica danas se odražava tako da uz siromašne građane Hrvatska ima i veliku brojku onih koji rade za minimalac, što je gotovo polovicu Hrvata dovelo do situacije da jedva spajaju kraj s krajem.
Kako stvari sada stoje ne čini se da su neke nove ideje pred realizacijom, a gospodarstvo u agoniji čeka spas.
“Naravno da nije pošteno za aktualno stanje kriviti isključivo sadašnju Vladu. U mom upravo publiciranom magistarskom radu o modelu financiranja Domovinskog rata, kojeg je Hrvatska svjesno odabrala u prvoj polovici 90-ih godina, nedvosmisleno sam utvrdio da je aktualna društveno-ekonomska struktura naše zemlje izgrađena još tijekom ratnih godina. Naime, zatečeno stanje relativne jednakosti stanovništva zbog niza pogrešnih poteza pretvoreno je u drastičnu nejednakost gotovo usporedivu s latinskoameričkim društvima, u kojima manje od 10 posto stanovništva posjeduje više od 90 posto društvenog bogatstva. Takvo stanje dodatno se produbilo tijekom šest godina kleptokratsko-korupcionaške vladavine Ive Sanadera, pa bi bilo kome na vlasti trebao duži niz godina da ispravi takva dugogodišnja zastranjenja. Ipak, od ove se Vlade puno očekivalo, u nju su nakon sloma povjerenja u državne institucije i političke stranke bila uperena velika očekivanja, pa je njihova nerealizacija rezultirala posvemašnjim razočarenjem i apatijom, što je najnepoželjniji rezultat rada ove Vlade”, navodi Rajković.
Turizam ne može sve
Hrvatska će u srpnju ući u Europsku uniju kao četvrta najsiromašnija članica, što, također, govori kako su se dosadašnji gospodarski modeli potpuno istrošili, kaže Dražen Rajković, no preostaje vidjeti tko ima pravu ideju da se gospodarstvo pokrene. Tako građani, koji su na rubu gladi, ipak, dostojanstveno dočekaju prvu godinu u Europskoj uniji.
Kako stvari sada stoje ne čini se da su neke nove ideje pred realizacijom, a gospodarstvo u agoniji čeka spas.
Nešto će pomoći turistička sezona koja je pred vratima, ali teško da će turizam izvući iz blata baš svaki segment gospodarstva.
Osim toga, ovo je i test za Milanovićevu Vladu. Nastavi li na ovakav način voditi gospodarstvo, lako bi mu se moglo dogoditi da mu ovo bude jedini premijerski mandat.
Izvor: Al Jazeera