Šta čeka Hrvatsku nakon ulaska u EU
Piše: Merita Arslani
Kako se približava datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju, tako građani Hrvatske sve više razmišljaju o tome što ih čeka nakon 1. srpnja.
Nažalost, većina građana je jako loše informirana, pa se svakodnevno događaju situacije da nasjedaju na razne bombastične najave kako će ulaskom u Europsku uniju Hrvatima biti zabranjeno puno toga, te da će cijene porasti dvostruko, pa i trostruko više od sadašnjih.
Nedavno je doslovno zavladala panika kada su neki hrvatski mediji objavili vijest da Hrvati nakon 1. srpnja neće moći saditi svoje voće i povrće, što se, naravno, pokazalo kao potpuna neistina.
Radilo se samo o tome da će oni koji budu prodavali sjeme za voće i povrće morati imati certifikat kojim se garantira da je sjeme koje prodaju upravo to sjeme, a ne sjeme neke druge biljke.
No, što stvarno čeka Hrvate nakon 1. srpnja?
Nema promjena preko noći
“U trenutku ulaska u EU život u Hrvatskoj biti će nepromijenjen: visoka stopa nezaposlenosti, rekordno nizak angažman radne snage praćen visokim procentima tzv. sive ekonomije ili rada na crno, visoka nezaposlenost mladih, blaga recesija. Hrvatskoj, njezinoj glasačkoj bazi, na naplatu dolazi kašnjenje u EU, jer ono što su zemlje srednje Europe prošle prije gotovo desetljeća u Hrvatskoj počinje danas“, ističe Lada Stipić-Niseteo, reporterka iz Bruxellesa, koja već 20 godina prati događanja u EU-u, ali i proces ulaska Hrvatske u Uniju.
Naime, ništa se u Hrvatskoj neće promijeniti preko noći i morat će proći barem godina dana prije nego Hrvati na svojoj koži počnu osjećati život u Europskoj uniji.
No, ono što će se sigurno dogoditi vrlo brzo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju su nove cijene raznih proizvoda, a prije svega hrane. Hrvatska postaje dio ogromnog tržišta s velikom konkurencijom, a najviše koristi od toga imat će upravo građani.
“Nakon početnog šoka u kome je gotovo sigurno da će domaći proizvođači i nerijetko monopolisti biti dobro prodrmani jeftinijom i često kvalitetnijom konkurencijom izvana i izgubiti dio prostora, dogodit će se otrežnjenje. Tvrtke će biti prisiljene da se ponašaju racionalnije, da traže nove puteve i načine, ispituju niše na tržištu, pa i korigiraju cijene. Radi ukidanja carina, uvozna će roba biti jeftinija. Uostalom, danas litru mlijeka u Bruxellesu plaćam jednako ili manje negoli u Zagrebu. Moć unutarnjeg tržišta je da traži znanje i to konačno otvara priliku sposobnima ispred podobnih, partijskih kadrova, zaslužnih, rođaka…”, navodi Lada Stipić-Niseteo.
Čini se kako je većina strahova, ipak, neopravdana, jer osim nekih europskih propisa koji će postati i hrvatski, Hrvatima se otvaraju brojne mogućnosti.
Posao u inostranstvu
Iako neke zemlje najavljuju da još minimalno pet godina neće otvoriti vrata svojih država Hrvatima koji žele posao izvan Hrvatske, neke, pak, već najavljuju kako će građani Hrvatske već od 1. srpnja moći tražiti posao u, primjerice, Švedskoj, Finskoj i Danskoj.
Cijene nekretnina ostat će još neko vrijeme iste, automobili će se moći uvoziti s manjom carinom. Ne treba zanemariti obrazovanje, koje će hrvatskim studentima biti dostupno u cijeloj Europi, te pristup europskim fondovima u kojima su raspoređene milijarde eura za razne projekte.
“Život u EU-u značit će više cirkulacije učenika, studenata i biznisa, više znanja, više kompetitivnosti, a time i promjenu svjetonazora od onog uskog, u kojem je Hrvatska stalno centar svijeta i Hrvatima [predstavljenim] kao najsposobnijima i najpametnijima, što se, nažalost, svakodnevno demantira. Da se našalim, s dva desetljeća briselskog iskustva i praćenja poslova EU-a, uvijek sam govorila da ja i Hrvati govorimo isti jezik, ali da se ne razumijemo. Ulaskom u EU i praktičnim iskustvima računam na poboljšanje komunikacije”, zaključuje Lada Stipić-Niseteo.
Izvor: Al Jazeera