Tehnologija koja nas čeka u 2015.

Piše: Sead Fadilpašić

Pitajte prosječnog korisnika interneta koji su najbitniji događaji koji su obilježili 2014. godinu, a da nisu rat, bolest ili neka druga nesreća. Dobit ćete pomalo razočaravajuće odgovore.

Ukradene fotografije golih holivudskih zvijezda, fotografije gole Kim Kardashian koje je ona samovoljno pustila, Ice Bucket Challenge, selfiji, žena s bradom (odnosno muškarac u haljini, kako ko voli) – često su prve stvari koje im padaju na pamet.

Tu i tamo, neko se sa suzom u oku sjeti Svjetskog prvenstva u nogometu, uz pokoju promrljanu psovku i obavezan komentar da “nije bio ofsajd”. Ili spomene iPhone 6, najnoviji smartfon Applea.

Nada u bolje sutra

U sjeni svih ovih dešavanja, često potpuno nezapaženo, dešavale su se stvari koje guraju ljudski rod naprijed.

Ima mogućnosti praćenja sportskih aktivnosti nosioca te integraciju sa iOS-om i drugim Appleovim proizvodima, što za sada znači mogućnost čitanja poruka i drugih notifikacija s telefona.

Šta ćemo sve moći raditi s “pametnim satom” – treba sačekati i vidjeti.

Osim toga, stižu nam i hlače koje sprečavaju “digitalno džeparenje”. U mnoge spravice ugrađena je RFID (Radio Frequency Identification) tehnologija koja omogućava bežično slanje podataka. Tehnološki napredniji lopovi mogu koristiti čitače RFID-a da vam ukradu podatke kreditnih kartica a da vam i ne zavuku ruku u džep. Samo vam se trebaju dovoljno približiti.

Betabrand, firma iz San Francisca, trenutno skuplja novac za stvaranje prvih hlača s blokatorom signala, koji zaustavlja svaki pokušaj “džeparenja”.

Virtuelna stvarnost

Valja spomenuti i već dugo očekivani Oculus Rift – spravu koja se stavi preko očiju, potpuno pokrije i zamrači pogled te sa dva odvojena ekrana pušta video koji nosioca stavlja u neku drugu, virtuelnu stvarnost.

Oculus Rift se već odavno razvija, a komercijalna verzija bi trebala ugledati svjetlo dana nekad 2015. godine. Mnogi mediji su ga imali priliku testirati te ga već sada smatraju jednim od najvećih tehnoloških dostignuća do danas.

Koliko će samo tržište nosive tehnologije narasti pokazuju i razna istraživanja. Firma za istraživanje tržišta Transparency Market Research objavila je podatke prema kojima je ovo tržište 2012. godine u svijetu vrijedilo 750 miliona dolara, a do 2018. će vrijediti 5,8 milijardi dolara.

Internet svih stvari

Iako je prisutan već neko vrijeme, koncept Interneta svih stvari ostao je pomalo nejasan javnosti i često je previđen kao nevažan.

Međutim, sve više stvari koje nisu kompjuteri, laptopi, tableti ili telefoni spojeno je na internet i njima se može upravljati izdaleka.

“Pametni televizori” su odavno spojeni na internet, što je vjerovatno i posljednji ekser u kovčegu videoteka širom svijeta.

“Pametne brave” omogućavaju otključavanje i zaključavanje kuća telefonom, dok vam “pametni frižideri” šalju notifikacije da nemate više putera i da je mlijeku istekao rok.

Cisco Internet svih stvari vidi kao “19 triliona dolara vrijednu globalnu priliku”, a Gartner kaže da će u 2015. godini 4,9 milijardi uređaja biti spojeno na mrežu.

U narednoj godini možemo očekivati da je apsolutno sve što posjedujemo spojeno na internet i možemo ga koristiti putem naših pametnih telefona.

Iako će ova komercijalna dostignuća, u čiju će reklamu vjerovatno biti upumpani milioni raznih valuta, očekuju se i mnoga (još) nekomercijalna, a koja će vjerovatno promijeniti naš pogled na svijet.

Jedno od tih je i strujni krug baziran na DNA. Zvuči ludo?

Glavna tehnološka revolucija 20. vijeka je bila razvoj kompjutera, koja je dovela do doba interneta. I sve to vrijeme se radilo na smanjenju računara. Današnji prosječan računar je prije 40 godina bio površine odbojkaškog terena. Iako se veličina komponenata vremenom smanjivala, razmak između tranzistora, osnovnih elemenata kompjutera, morao je ostati isti da bi se izbjegle smetnje među uređajima. To je i najveći izazov napretku računara. Bio.

Rusi idu u svemir

Sada je grupa naučnika, na čelu s profesorom Dannyjem Porathom, otkrila kako bi kompjuterski strujni krugovi mogli biti dizajnirani po uzoru na genetsku strukturu svih živih bića, DNK. To znači mnogo manje i mnogo brže računare u budućnosti.

A ni Rusi ne sjede skrštenih ruku. Naredne godine na Mjesec šalju bespilotnu letjelicu, prvi korak u ostvarivanju ambicioznog plana stvaranja robotske baze na površini našeg satelita.

Prvo će poletjeti raketa Luna-Glob, za njom još dva orbitera i dva rovera, a za njima još robota, rovera i satelita. Do 2037. godine, ti roboti, roveri i sateliti združenim snagama napravit će (vjerovatno) prvu robotsku bazu na Mjesecu koja će sadržavati solarnu elektranu, robote za istraživanje površine i nekoliko satelita.

Nemoguće je prognozirati šta će se sve desiti u 365 dana nakon vatrometa, otvorenog šampanjca i ustaljenih čestitki. Veliki je broj “malih steve jobsova” koji negdje u svojim garažama rade nevjerovatne stvari, na koje ćemo možda sasvim slučajno nabasati.

Čak i ako se to ne desi, tehnologija za koju već znamo da će nam se pridružiti dogodine mogla bi naš plavi kliker napraviti barem malo ljepšim mjestom za život.

Izvor: Al Jazeera