Sajam knjiga Frankfurt 2021: Kako su nacisti otjerali ‘Crno srce’

Iako je očekivano da u centar interesa javnosti dođe zbog toga što se ponovo i uprkos pandemiji održava, ovogodišnji sajam knjiga potresa afera. Zbog toga što je izlaganje dozvoljeno desničarskoj izdavačkoj kući Jungeneuropa, Jasmina Kuhnke, tamnoputa njemačka autorica, odlučila je bojkotirati sajam te odbiti predstavljanje svog prvog romana Crno srce.

Najstariji i najveći sajam knjige na svijetu, koji se do pandemije korona virusa održavao svake godine u Frankfurtu na Majni, ponovo je otvorio vrata za izlagače, posjetitelje, autore, prevodioce, izdavače ili tek ljubitelje knjiga. Sajam, koji se i ove godine održava pet dana, u drugoj polovini oktobra, ujedno je i prvi sajam na frankfurtskom sajmištu od potpunog zatvaranja države u prvom kvartalu 2020. godine.

Ali, iako u svojoj dugoj tradiciji nije često bio povezivan s različitim kontraverzama, ovogodišnji sajam je mnogo više od neuobičajenih uslova održavanja obilježila nadasve zanimljiva situacija: njemačka tamnoputa scenaristica i aktivistkinja Jasmina Kuhnke odbila je predstaviti svoj prvi roman Crno srce u ARD-ovoj noći knjige, objasnivši da ne želi i da neće, između ostalog i zato što se osjeća ugroženom, biti dijelom događaja na kojem je učešće dozvoljeno desničarskim izdavačima Jungeneuropa.

Sloboda mišljenja i prisustvo ‘nacista’

Jasmkina Kuhnke insistira da nacisti ne mogu imati mjesto na najvećem knjižnom događaju, a mnogi su je autori podržali i odlučili bojkotirati sajam. Organizatori se, s druge strane, pozivaju na slobodu mišljenja i tvrde da nije došlo do bilo kakvog kršenja zakona te da nisu imalu razlog odbiti prisustvo Jungeneurope. Jurgen Boos, šef sajma, pobrinuo se za zajedničku izjavu sajma, njemačkih izdavača i distributera knjiga, u kojoj, sumiramo, kažu da im je žao zbog odluke autora, koji će nedostajati sajmu, da dignu glas protiv rasizma i za podržavanje različitosti.

“Sloboda govora je za nas najvažnija. To je osnova za uključivanje u slobodnu razmjenu u našoj demokratiji i za održavanje sajma knjiga uopće. Frankfurter Buchmesse i njemačko udruženje izdavača i knjižara posvećeni su promicanju slobode govora i sloboda štampe širom svijeta. Zato nam je jasno da izdavači koji djeluju u skladu sa zakonom mogu izlagati na sajmu knjiga, čak i ako se ne slažemo s njihovim stavovima. U našoj ustavnoj demokratiji zabrana izdavačkih kuća ili njihovih publikacija je uloga sudova, a ne pojedinačnih aktera poput Frankfurtera Buchmessea”, napisali su u zvaničnoj zajedničkoj izjavi.

Na uvodnoj konferenciji za novinare direktor sajma knjiga je rekao kako misli da je sloboda govora “jedno od naših najdragocjenijih dobara“, dodajući da, “nažalost, moramo dopustiti prisustvo mišljenja ljudi koje ne želim vidjeti ovdje“. Izdavačka kuća Jungeuropa je odluku o bojkotu na svom Twitter profilu nazvala apsurdnom: “Gošća iznenađenja je otkazala nastup zbog našeg sudjelovanja. Što ostaje: žena koja, izgleda, stvarno misli da ju poznaje bilo koji desničar ili da se za nju zanima. Apsurd.“

U Beogradu niko nije bio protiv Šešelja

Njihov vođa je 30-godišnji desni ekstremist Philip Stein. Organizator je i desničarske inicijative “Ein Prozent fuer unser Land” (Jedan posto za našu zemlju), koja promovira nacionalističke ideje i bori se protiv doseljavanja stranaca. Facebook, Instagram i YouTube su blokirali njihove objave. Čak je i njemački nacionalni Ured za zaštitu ustavnog poretka organizaciju označio sumnjivom, zato ostaje nejasno zbog čega su organizatori sajma odlučili zauzeti stav koji to zapravo nije.

Prije samo nekoliko godina na Beogradskom sajmu knjige, koji se, također, održava u oktobru, postojao je štand “Velika Srbija d.o.o.”, s osobno Vojislavom Šešeljem na čelu. Nisam ni čula, ni primijetila ni pročitala da je bilo ko bilo šta zbog toga bojkotirao, usprotivivši se njegovim idejama. Izgleda da i kod nas, na Balkanu, silom prilika, poštujemo slobodu govora. Pa čak i kada je riječ o govoru mržnje.

U Frankfurt ove godine mnogobrojni izagači i posjetitelji, kažu u press centru, uprkos najavama, morali su otkazati dolazak na sajam. Razlozi su različiti, ali su svi više-manje povezani s posljedicama pandemije.

Tradicija duga punih devet vijekova

Tako su od bivših jugoslovenskih država u dvorani u kojoj je predstavljena književnost jugoistočne Evrope zvanično prisutni samo Kosovo i Slovenija, uprkos tome da je Slovenija na njemačkoj “crvenoj listi” zbog veoma loših epidemijskih uslova. Slovenska Javna agencija za knjigu (JAK), prema riječima Anje Kovač, zadužena za međunarodnu saradnju, predstavila je šest slovenskih izdavačih kuća i tri autora. Slovenija će 2023. godine biti počasna gošća sajma.

Ovogodišnja počasna gošća je Kanada, koja je prvobitno trebala biti predstavljena 2020. godine, kada sajam nije ni održan na klasičan način, iako su se odvijali mnogi online događaji, besplatno, uz podršku Neustard Kultur, projekta njemačke vlade. Kanadski izdavači i autori ove su godine predstavljeni uz mnogobrojne aktivnosti u cilju promocije književnosti svoje države.

Tako posjetitelji, a uprkos smanjenom broju događaja i strogo poštovanim mjerama predostrožnosti kada je korona virus u pitanju, sve karte su rasprodane, upoznaju tamošnje autore, prisustvuju čitanjima, umjetničkim izložbama, javnim diskusijama, teatarskim produkcijama… Tradicija države počasne gošće postoji od 1976. godine, a sajam knjige u Frankfurtu još od 12. vijeka, kada su se ljubitelji pisane riječi počeli okupljati zbog kupovine i prodaje ručno napisanih knjiga.

Desetak godina nakon što je Johannes Gutenberg izumio tiskarski stroj ustanovljen je sajam tiskara i izdavača. Iako nemaju materijalnih dokaza, ovdašnji su historičari uvjereni da 1462. možemo smatrati godinom kada je sajam, koji je u 17. vijeku postao i ostao najvažniji sajam knjige na svijetu, počeo s radom.

Razlike između slobode govora i huškanja

Zaustavljale su ga samo velike katastrofe u ljudskoj povjesti. Tako je 2017. godine petodnevni događaj posjetilo 286.000 osoba, a predstavilo se više od 7.300 izdavača iz više od 100 država širom svijeta. Samo godinu ranije sa sajma knjige je izvještavalo oko 10.000 novinara iz više od 100 država.

U trenutku nastanka ovog teksta ogromni i sjajno opremljeni press centar, u kojem je nekada bilo veoma teško pronaći mjesto za rad, dijelim samo s još dvojicom kolega i jednom televizijskom ekipom. To da se je sajam vratio u daleko smanjenom opsegu jasno je i po nekada nezamislivo praznim štandovima, neposjećenim dvoranama za poslovne sastanke. Agora, kako, po uzoru na stare civilizacije, nazivaju ovdašnji trg, puna je posjetilaca.

Statistika o ovogodišnjem sajmu će nam svima biti dostupna uskoro, ali već na prvi pogled je jasno da će u segmentu koji je i organizatorima i poslovnim učesnicima najbitniji (b2b) zaostajati za godinama prije pandemije. Ostaje nam, možda, nada da, zbog afere koja je obilježila ovaj najveći književni događaj na svijetu, konačno shvatimo i definiramo razlike između slobode govora i mišljenja te huškanja.