Nestašica čipova sve više prijeti i zdravstvu

Gotovo svaki moderni elektronski uređaj ili vozilo može se smatrati nekim vidom računara, koje u svom srcu krije čipove nužne za normalno funkcioniranje. I dok je uobičajeno prihvaćeno da su mobiteli, laptopi, kućni računari, televizori… ovisni o čipovima za svoje funkcioniranje, prosječan korisnik zaboravlja da svaki “pametni” uređaj sa “smart” opcijom isto tako ovisi o poluprovodnicima, a moderni automobili nezamislivi su bez niza naprednih značajki ovisnih o elektronskim sklopovima.

Kao i u slučaju mnogih drugih stvari otkako je izbila pandemija korona virusa, svijet se suočio s globalnom nestašicom poluprovodnika, odnosno čipova, koji osim što mogu dovesti do nekih uvjetno rečeno blagih problema, poput nemogućnosti kupovine najnovijeg modela pametnog telefona, mogu dovesti i do ozbiljnih problema s posljedicama na ljudsko zdravlje, kaže Igor Kapetanović, freelance novinar specijaliziran za dešavanja u svijetu tehnologije.

“Moderni medicinski uređaji su u osnovi mali računari koji za svoj rad ovise o raznim čipovima. Uđite u bilo koju sobu intenzivne njege u bilo kojoj bolnici i vidjet ćete da je prepuna raznih elektronskih uređaja. Respiratori, monitori rada srca, zasićenja kisika, MRI… sve ono što je došlo u prvi plan tokom pandemije, sve to ovisi o čipovima i sve to je potencijalno ugroženo”.

Nabrojati sve medicinske uređaje i pomagala, prije svega onih sa ekranom osjetljivim na dodir, koja su potencijalno ugrožena ovom nestašicom bilo bi gotovo nemoguće, dodaje Kapetanović, što ukazuje na ozbiljnost ovakvog dešavanja na tržištu.

Prioritetni kupci

Novinar posvećen dešavanjima u svijetu tehnologije govori da su kompanije koje proizvode medicinske uređaje relativno mali kupci za narudžbe čipova u odnosu na automobilsku industriju i industriju mobilnih telefona, ali su i važniji, te su iz tog razloga brojni proizvođači respiratora, defibrilatora, pacemakera i drugih za zdravlje neophodnih uređaja apelirali da budu prioritet za proizvođače čipova.

“Iako čine možda samo jedan, dva posto tržišta poluprovodnika, složit ćemo se da nam je novi BMW manje važan od respiratora kada se nađete na intenzivnoj njezi”, dodaje.

A nestašica bi mogla potrajati.

Kako kaže Saša Kovačićek sa portala Preporučamo, posvećenog dešavanjima iz svijeta mobilne tehnologije, telekomunikacija i svega onog što čini moderni život, nestašica će sigurno potrajati bar još godinu dana, s različitim intenzitetom, a moguće i duže.

On dodaje da će ova nestašica dovesti do poskupljenja većine uređaja, bez obzira u kojoj grani industrije se oni koriste.

Sagovornici Al Jazeere pojašnjavaju da je prekid u radu proizvodnih pogona čipova, te američko-kineski trgovinski rat, koji se “vuče” još od mandata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i nestašice struje na Tajvanu, velikom proizvođaču čipova, doprinijelo nestašici poluprovodnika, što je negativno utjecalo na više od 160 različitih grana industrije širom svijeta.

Kada se na to doda ozbiljan poremećaj u transportu, prije svega brodskom, jasno je da će isporuka čipova uveliko kasniti.

Utjecaj na kupce

Osim što potencijalno ugrožava živote bolesnika, nestašica čipova će imati utjecaja i na prosječnog kupca, kaže Kovačićek.

Nestašica poluprovodnika će utjecati na dostupnost elektronskih uređaja, gdje kupci možda jednostavno neće imati mogućnost da dođu do uređaja na koji su “bacili oko”. Čak i ako uređaji budu dostupni, moguće je da ćemo svjedočiti rjeđem pojavljivanju novih modela, a kućni budžeti će nedostatak poluprovodnika osjetiti kroz poskupljenja uređaja.

Stručnjak portala Preporučamo dodaje da će osim viših cijena biti primjetan i izostanak sezonskih sniženja na koje smo navikli, odnosno na koje je veliki broj potencijalnih kupaca računao kako bi dobio više za manje novca.

“Više ćemo osjetiti manja sezonska i redovna sniženja tijekom vijeka proizvoda, s obzirom da trgovci ne moraju pošto poto rasprodavati zalihe”, smatra Kovačićek.

Osim potrošačke elektronike i mobitela, najveći udarac nedostatka čipova osjete proizvođači automobila, kaže Kapetanović, koji dodaje da se mnogi automobili isporučuju bez ključnih funkcija, koje će biti ugrađene naknadno, nakon što u ta vozila budu ugrađeni čipovi.

Posljedice po automobilsku industriju

On podsjeća da je nedostatak čipova problem za automobilsku industriju od trećeg tromjesečja 2020. godine.

U prvim mjesecima pandemije korona virusa proizvodnja automobila je naglo smanjenja, što je dovelo i do smanjenja potražnje za poluprovodnicima. Kada se tržište oporavilo u trećem kvartalu prošle godine, brzo se pojavio veliki deficit čipova koji još nije riješen, dodaje.

Zbog svega, sve su glasniji zahtjevi da se smanji ovisnost Evrope i SAD-a od proizvođača iz Azije, prije svega u automobilskoj industriji, ali i šire, kaže Kapetanović.

“Čipovi se danas doslovno nabavljaju na kapaljku, veliki kupuju što više, prave zalihe, što manjim proizvođačima pravi dodatni problem”.

Već postoje planovi da se u Evropi prave i prošire proizvodni kapaciteti čipova, prije svega u Njemačkoj i Francuskoj, kaže, Prema njegovim riječima, Intel je najavio ulaganje od 80 milijardi eura kako bi proširio svoje kapacitete za proizvodnju poluprovodnika u Evropi.

“Međutim, za gradnju takvih proizvodnih pogona ili samo za njihovo proširenje trebaju godine, tako da problem uskoro neće biti riješen”.

Ipak, od svega ovog bi moglo da se izrodi i nešto dobro, smatra Kapetanović.

“U nekim narednim godinama će se možda riješiti problem ovisnosti o Aziji za poluprovodnike i veliki dio elektronike, što će spriječiti ponavljanje ovakvih situacija. Kako će se to odraziti na cijene proizvoda, to ćemo tek vidjeti, ali je to već problem za neko drugo vrijeme”.