Nakaš: Neko je u Federaciji BiH, nakon afere Respiratori, odlučio ne činiti ništa

„Mi smo sami sebe doveli u situaciju da smo omogućili tom čovjeku da se pokaže kao dobročinitelj. Ako je on izrazio želju da donira vakcine, bilo bi sa naše strane nemoralno da kažemo da ih nećemo, ili da tražimo opravdanje u tome da su indijske. Naš problem nije u Aleksandru Vučiću, već u onima koji su bili dužni nabaviti vakcine. Da su to učinili, ne bi bilo potrebe da nam iko donira bilo šta“.

Ovo je u intervjuu za Al Jazeeru rekao ugledni bosanskohercegovački infektolog Bakir Nakaš, nekadašnji direktor Opće bolnice u Sarajevu, koji krivicu za nezavidno stanje s epidemijom korona virusa u kojem se našla Bosna i Hercegovina nije pripisao rijetkima koji joj, iz ovog ili onog razloga, žele pomoći, već onima koji su imali obavezu zaštititi stanovništvo, ali to nisu uradili.

BiH je do sada, kako tvrdi, morala nabaviti vakcine protiv COVID-19, no, dok je entitet Republika Srpska to učinio, neko u „Federaciji BiH je oprao ruke“ i izbjegao da se upusti u akciju.

Na početku intervjua, u kojem se naširoko osvrnuo na trenutnu epidemiološku situaciju u BiH i vođenju krize od strane odgovornih osoba, Nakaš je rekao da je, prema njegovom mišljenju, treći val epidemije u BiH već počeo.

– U posljednjih nekoliko sedmica se uvećava broj novozaraženih, a sve je to vezano za pojavu novoj soja virusa koji je sve prisutniji u BiH. Imamo još i to da su nam granice otvorene, pa nam ulazi ko hoće, kao i činjenicu da smo u jednom periodu imali osjećaj da nam pandemija prestaje, pa smo se opustili. Vjerovatno je sve to jedan konglomerat dešavanja koji je omogućio da broj zaraženih i umrlih ponovo počne rasti, tvrdi ugledni stručnjak.

• U posljednje vrijeme se mnogo govori o tim mutacijama virusa, kojih je prema izvještajima u medijima sve više. Koliko se dugo mogu razvijati te mutacije i može li se desiti da virus nadjača trenutno dostupna cjepiva?

– Poznato je da virusi imaju sposobnost brze mutacije. Imamo primjer sezonske gripe, koja je takva da još uvijek nemamo jedinstvenu vakcinu za nju, već se svake godine vrši procjena kojem će soju pripadati, pa se onda pravi vakcina od potencijalnih sojeva koji bi se se mogli pojaviti. Na to smo navikli, da unapijed znamo da nam vakcina protiv gripe koja se koristila prošle godine, ove možda neće biti dobra, već ćemo morati praviti novu vakcinu. Korona virus je još uvijek prilično nepoznat i ne znamo tačno koliko može imati mutacija. I naučnicima sada preostaje da prilagode vakcinu sojevima koji su aktuelni. Ništa se ne može znati, jer će vrijeme dati najbolje odgovore. Veoma je moguće da će se vakcine protiv COVID-19 ubuduće praviti kao mješavine različitih vakcina.

• Kako ocjenjujete mjere koje su trenutno na snazi u BiH? Jesu li odgovarajuće i daju li rezultate, jer su mnogi mišljenja da su se nadležni prilično pogubili u rukovanju ovom krizom?

– Dio mjera koje se koriste pripada onim klasičnim, koje maltene datiraju još od španske gripe iz 1918., kada su pokazale da su djelotvorne. One se koriste i danas, samo su unaprijeđene zahvaljujući razvoju tehnologije. Distanca, higijena, maske…, sve su to osnovne mjere koje mogu garantovati smanjenje broja novozaraženih. A druga mjera je – vakcina. Jednostavno, što se više ljudi vakciniše, bit će manja mogućnost za širenje virusa, uz provođenje ranijih mjera. A sve ostalo – otvaranja, zatvaranja, ograničavanja kretanja od 10, 11 ili 12 sati… – sve su to igre koje nemaju puno veze s naukom, nego su u službi prizora da se nešto radi i da stanovništvo ima osjećaj da se vodi briga o tome.

• Kako komentirate situaciju oko (ne)nabavke vakcina na nivou BiH?

„Činjenica je da se propustilo vrijeme da se raniji strateški plan pripreme za borbu protiv pandemije koji je urađen 2009, aktivira na način kako je bilo predviđeno, a to je formiranje različitih stručnih timova i štabova koji bi vodili pandemiju. U tom dijelu, postojala je sekcija koja se bavila nabavkom zaštitne opreme, vakcina, lijekova. Da su Vijeće ministara i Ministarstvo civilnih poslova BiH na vrijeme realizirali taj plan, mi bismo imali dovoljno vremena za akciju. Naručili bismo vakcine na vrijeme, a ugovor sa COVAX-om ne bi bio jedini način za njihovu nabavku. Neophodan je i alternativni, jer se ne možemo uzdati u samo jedan izvor snabdijevanja. Ovako smo došli u situaciju da se govori o Zakonu o javnim nabavkama, da se vakcine ne mogu naručiti…, ali je evidentno da je RS to uspio učiniti. Neko je, znači, u Federaciji BiH oprao ruke i nije se htio uhvatiti ukoštac s tim da se ne bi slučajno našao u nekoj novoj situaciji ‘respiratori'“, kaže Nakaš.

• Mislite da se sve ovo sa nenabavkom vakcina i dešava zbog afere s respiratorima, ili da ona samo služi kao izgovor za neadekvatnu reakciju vlasti?

– Mislim da je to odraz političke situacije i direktnog uticaja lidera nacionalnih i nacionalističkih stranaka kojima je stalo da se sve ovo dešava. Imate dvije stranke koje jednostavno imaju svoje potporne mehanizme u susjednim zemljama i treću koja to nema. Sada smo u situaciji da se jednima doniraju vakcine, da druge zovu na vakcinaciju, a da treći sjede skršenih ruku.

• Vi ste nedavno spomenuli da bi trebalo tužiti državu jer nije uradila ništa po pitanju vakcina i čini se da niste jedini koji tako misli. Može li to zaista biti osnov za tužbu?

– Pa, ja mislim da bi pravnici morali imati moralnu obavezu da to urade. Mi laici možemo govoriti o tužbama, i to je ono osnovno pravo. Nezadovoljni smo i imamo pravo da tužimo. Pravnici, advokati, tužilaštvo i svako ko je kompetentan, treba iskoristiti priliku i uraditi ono na šta ga zakon obavezuje. Činjenica je da su životi građana ugroženi i da oni imaju pravo tražiti odgovornost od onih koji su trebali raditi svoj posao i osigurati im vakcine.

• Mislite li da bi neko mogao odgovarati za to u državi u kojoj je rijetko kad neko na funkciji kriv za nešto?

– Kod nas je malo onih koji odgovaraju, ako izuzmemo one koji ukradu dva metra drva. No, neko može, i treba pokrenuti to pitanje tužbe.

• Kako komentirate potez Aleksandra Vučića da nam donira vakcine i da li biste Vi, da se pitate, zatražili još, što je on lično i ponudio?

– Činjenica je da je, od cijelog svijeta i svih prijatelja kojima se volimo busati, SAD-a, Turske i drugih zemalja, jedino taj čovjek iz Srbije našao način da ponudi pomoć i iskoristi tu priliku da se pokaže kao dobročinitelj. To nije njegova, već naša krivica. Naš problem nije u Aleksandru Vučiću, već u onima koji su bili dužni nabaviti vakcine. Mogla je to možda učiniti i Hrvatska, ali nije, a oni znaju zašto nisu. Mogla je i Turska, možda i SAD ili EU. Svako se mogao pokazati, ali nikome to nije palo na pamet. Vučiću jeste. Da li je to upotrijebio za vlastitu promociju – sigurno da jeste, ali ne možemo smetnuti s uma da će te vakcine biti od koristi. Spasit će nečije živote.

• Kakve mogu biti posljedice po BiH ako ostane evropski bastion nezaustavljene zaraze?

– Imamo taj primjer od prije sto godina. Dubrovnik je napravio prvi karantin. To su bili prostori u kojima su uspostavljena takva pravila da svi koji ulaze moraju biti zadržani određeni vremenski period da bi se moglo isključiti da su zaraženi. Iz tog primjera lako je izvući zaključak – ako se u BiH ne bude vakcinisalo, taj prostor bit će BiH, kao i sve druge zemlje koje ne provedu vakcinaciju. Bit će okruženi i imat će obavezu pratiti protokol, a on će biti takav da ne možete slobodno ulaziti i izlaziti, već ćete se morati povinovati svim pravilima karantinske politike.

• Je li naše zdravstvo zaslužilo kritike zbog ove krize?

– Imamo jako komplikovan sistem sa 13 institucija javnog zdravstva, ali ono što je naročito uočljivo je i potpuno odsustvo organizacionih sposobnosti potrebnih u ovakvim situacijama krize. Postoje i prostori i oprema i ljudi, ali oni koji su trebali organizovati i voditi proces, nisu bili na nivou zadatka. Imamo dvostruku problematiku – ispresijecanost sistema, uzrokovanu političkom organizacijom, te odsustvo ljudi koji upravljaju kriznim situacijama. Većina njih koji su odgovorni, nemaju to iskustvo. Imali su godinu da nauče, a mnogi to još nisu uspjeli.

• Kako se može vidjeti, građani BiH su prilično skeptični po pitanju vakcinacije. Očekujete li da bude izraženo odbijanje vakcine u BiH, kada to dođe na red?

– U bivšoj Jugoslaviji, imali smo stepen imunizacije od skoro 98 posto, što je rijetko koja zemlja imala. Nije bilo prisile, mada je zakonom vakcinacija bila obavezna. U javnom zdravstvu, vaspitani smo tako da nam je imunizacija jedan od alata zaštite stanovništva od teških bolesti. Antivakcinaški pokret, s razlogom ili ne, doveo je do toga da se kod laika stvorilo mišljenje da vakcine izazivaju bolesti, a sada je došlo do toga da se na imunizaciju gleda kao na čipovanje, genetsko modeliranje novih sadržaja, proteina, ljudi… No, mislim da će u BiH, jednom kada počne vakcinacija, biti dovoljno svjesnih ljudi koji znaju da se trebaju vakcinisati i da će sigurno proces ići u tom smjeru da ćemo vakcinisati veći broj ljudi.

• A, šta s onima koji se ne budu pristali vakcinisati?

– Oni koji ne budu pristali na to, imat će priliku da se razbole i u praksi dokažu ispravnost svog postupka. Ili će ozdraviti ili će umrijeti.