Mensa: Kako se vrši testiranje inteligencije u BiH?

Kada su 1946.godinu u Engleskoj advokat Roland Berrill, te pravnik i naučnik dr. Lance Were osnovali MENSA (okrugli sto – latinski) kao neprofitno i nepolitičko udruženje koje bi okupljalo isključivo osobe sa visokim stepenom inteligencije, ravnopravnost njenih članova u punom smislu je bila osnovna ideja vodilja. Kao ciljeve su si postavili identifikaciju i unapređenje ljudske inteligencije radi dobrobiti čovječanstva, ohrabrenje istraživanja prirode, karakteristika i koristi inteligencije, kao i promovisanje stimulativane intelektualne i društvene mogućnosti za svoje članove.

Mensa u Bosni i Hercegovini je osnovana u aprilu 2005.godine, pošto je pet godina ranije obavljeno prvo testiranje i prikupljen dovoljan broj članova za registraciju. Ko je, šta znači, koga predstavlja i sa kojim zadacima – pitali smo i dobili zajedničke odgovore od Mense BiH, koje potpisuje Dragana Čolaković, rukovodilac tima za odnose sa javnošću.

• Nedavno ste obavili testiranje u dva najveća grada u BiH. Kako, kojom metodom, na koliko testiranih…?

– Obavljena su testiranja inteligencije u Banjoj Luci i Sarajevu. U Banjoj Luci je na testiranje izašao 31 kandidat, od čega je njih šest zadovoljilo uslov za učlanjenje u Mensu. U Sarajevu je 65 kandidata pristupilo testiranju, dok ih je 26 postiglo rezultat za Mensu. Članstvo u Mensi ostvaruje se samo na jedan način – polaganjem testa inteligencije kojim se utvrđuje kvocijent inteligencije (IQ), pri čemu minimalni ostvareni rezultat mora biti 133 ili više po Bineovoj, odnosno 148 i više po Katelovoj skali. Mensa BiH koristi Advanced Progressive Matrices Set II (APM II) test, što je standardizovani IQ test koji joj je odobrila i dostavila Mensa International. Kada tumačimo testove, mi uglavnom koristimo Katelovu skalu koja utvrđuje IQ od 148 (2%), 152 (1,5%) i >156 (1%) što naše članove svrstava u svega dva posto ukupne populacije koja ima potencijal da ostvari ovaj rezultat. Test je visoko zasićen faktorom opšte inteligencije (g-faktor). Mensa BiH ne sprovodi naprednije testove koji tačno utvrđuju IQ preko tog broja.

• Šta se radi sa rezultatima, ko ih valorizuje i daje kredibilitet, te kasnije štiti i raspolaže njima?

– Rezultati testiranja su strogo povjerljivi i poznati su samo ovlaštenom psihologu koji ocjenjuje testove i kandidate. Mensa BiH vodi evidenciju o testiranjima od 2016. godine kada je dobila svog ovlaštenog psihologa. Prije toga testiranja su provođena pod nadzorom Mense Srbije odnosno njihovog ovlaštenog psihologa. S obzirom da se radi o standardizovanom testu Mense International, rezultati su priznati u svim zemljama svijeta u kojima postoji udruženje Mensa na nacionalnom nivou, a takvih je 48 zemalja širom planete sa oko 143.500 članova.

• Kakvi su usporedni rezultati sa prethodnim u BiH, te odnos sa zemljama u regiji, Evropi i svijetu?

– Nažalost, uzorak testiranih u BiH u odnosu na ukupan broj populacije je zanemariv, tako da u ovom trenutku ne možemo davati neku statistiku ni na državnom nivou, a pogotovo u regionalnom ili globalnom kontekstu. To onemogućuje bilo kakva poređenja koja bi odražavala stvarno stanje.

Od 2016. godine, testirano je ukupno 1.745 osoba, a uslov za članstvo je steklo 528 osoba, zaključno sa posljednjim testiranjima provedenim u junu 2021.godine. Do sada (prije epidemije) testiranja su se održavala jednom godišnje u većim gradovima BiH: Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Bijeljina, Trebinje. Najveća izlaznost po terminu je u Sarajevu (prije epidemije u Sarajevu je izlazilo i po 200 kandidata na testiranje), a prolaznost na generalnom nivou se kreće između 20 i 30 posto. Potrebno je naglasiti da je prolaznost tolika iz razloga što oni koji izlaze na testiranja već imaju neku svijest o tome da imaju visok nivo inteligencije. Mensa Bosne i Hercegovine trenutno broji 219 registrovanih članova. Prije epidemije virusa korona taj broj je bio nešto iznad 250 članova. Članstvo se obnavlja na godišnjem nivou.

• Kako se u BiH gleda na osobe sa natprosječnom inteligencijom u društvu, institucijama, nevladinom sektoru…? 

– Nažalost, nivo svijesti i informisanosti je među opštom populacijom u zemlji na veoma niskom nivou. U svijetu je članstvo u Mensi veoma cijenjeno, što se ne može reći i za BiH. Problem je u nepostojanju ideje o tome šta Mensa predstavlja, s jedne strane, a s druge strane i o tome šta podrazumijeva potencijal kojim raspolažu sve natprosječno inteligentne osobe. Slijede neinformisanost, a dijelom i nezainteresovanost. Uzimajući u obzir sadašnje stanje u društvu i u organima vlasti, pojedinci sa visokim IQ-om isključivo su prepušteni sami sebi, odnosno svojim sposobnostima da se izbore za svoje mjesto u društvu. Iskorištavanje potencijala ovakvih pojedinaca zavisi i od interesa i volje poslodavaca da ih angažuju u svom kolektivu. Trenutno, privatni sektor je jedina šansa za njih. Mensa BiH može biti servis centar, odnosno baza darovitih pojedinaca, kojoj se mogu obratiti svi oni poslodavci, bilo iz privatnog ili javnog sektora, koji žele da u svojim redovima imaju pojedince koji posjeduju, u velikom broju slučajeva, već razvijeni potencijal.

Potrebno je naći sličnosti, kao i zajednički interes sistema, odnosno društva u cjelini i pojedinaca koji posjeduju potencijal. Ozbiljnija inkluzija ove grupacije bila bi od sveopšte koristi na duže staze i za sistem i društvo, kao i za same pojedince koji bi dobili zasluženu šansu da primijene svoje potencijale u skladu sa svojim sposobnostima i kapacitetima.

• Govorite o inkluziji natprosječno pametnih ljudi!? Šta ste poduzeli da se stanje promijeni?

– Naša želja je da se u nekoj doglednoj budućnosti stvori baza za aktiviranje postojećih potencijala koji su neupitni. Moramo mijenjati svijest i znanje o Mensi, njenim aktivnostima i članovima. Generalno, ljudi su nepovjerljivi. Stvari posmatraju kroz prizmu iskrivljenih vrijednosti, trenutne koristi i isplativosti. Ono što im je nepoznato, kao što je slučaj s Mensom i njenim aktivnostima, posmatraju s velikom dozom nepovjerenja sa primjesama podrugljivosti i nipodoštavanja, bez da pokušaju da se informišu i steknu barem neko osnovno znanje prije donošenja konačnog suda. Živimo u vremenu sofisticiranih tehnologija i informacija koje su dostupne svima koji pokažu interesovanje da ih dobiju. Tako je i sa Mensom BiH i međunarodnom Mensom o kojima se mnogo može saznati na njihovim zvaničnim internet stranicama.

• Šta mislite, koliko ljudi prođe neopaženo ispod radara? Kako da se popravi i Vaša prisutnost u javnosti?

– Iako postoji od 2005. godine, Mensa BiH je tek od 2016. počela intenzivnije raditi na povećavanju vidljivosti i zastupljenosti, s ciljem upoznavanja što šire javnosti sa Mensom BiH i njenim aktivnostima, te omasovljavanja testiranja inteligencije. U tom smislu, veoma je bitna uloga medija. Do onih koji su zainteresovani za testiranje inteligencije pokušavamo da dopremo na razne načine – kroz medije, društvene mreže, našu službenu stranicu (mensa.ba). Računamo i na proaktivnost i spremnost kandidata da sami nađu informacije o testiranju, s obzirom da živimo u vremenu kada se sve što postoji može naći uz pomoć pretraživača interneta. Kandidati mogu ostaviti svoje kontakt podatke na našoj stranici i oni među prvima dobijaju sve relevantne informacije onog momenta kada isplaniramo testiranje u gradu koji su odabrali. Postoji i ona grupacija ljudi koji su znatiželjni i otvorenih pogleda, ali kojoj nedostaje hrabrosti da načine taj korak koji će ih dovesti do testiranja. Neki se plaše vlastite reakcije, a neki reakcije okoline u slučaju da ne postignu rezultat koji će ih svrstati među onih dva posto. Ako se uzme sveukupan broj stanovnika u BiH, te broj onih koji su izašli na testiranja, brojke su još uvijek zanemarive. Prednost ovakvog testiranja jeste upravo u tome što rezultate testa zna samo ovlašteni psiholog Mense i kandidat. Ukoliko kandidat ne želi da otkrije svoj rezultat, niko nikada neće i ne mora saznati za njega. Na testiranja najčešće dolaze pojedinci koji već imaju razvijenu svijest o svom potencijalu i žele samo zvaničnu potvrdu. Naša prisutnost u javnosti bi se uveliko mogla povećati kroz zainteresovanost i spremnost medija da nam ustupe više prostora s ciljem upoznavanja i predstavljanja javnosti Mense BiH i njenih aktivnosti.