Nova pomorska doktrina: Može li Rusija stvoriti silu na moru?
Prema novoj doktrini, cilj Moskve je i razvijanje brodogradnje, ali brodogradilište koje je pravilo ruske ratne brodove za vrijeme SSSR-a nalazi se u Ukrajini.
Nova ruska pomorska doktrina koju je nedavno potpisao predsjednik Vladimir Putin postala je predmet brojnih analiza kako bi se kroz detalje navedene u dokumentu uočilo i ono što je manje evidentno u ciljevima Moskve na moru.
Generalno, fokus Kremlja je na tome da rusku mornaricu pretvori u “veliku pomorsku silu” kroz globalnu ekspanziju. Dok doktrina iz 2015. postavlja generičku i široku pomorsku politiku i ciljeve, ova doktrina je specifičnija i naglašava više nacionalistički pristup kojim se traži da se Rusija pozicionira kao moćna pomorska nacija sa globalnim prisustvom.
U ovoj trećoj doktrini u nizu (prva je objavljenja 2001. godine), Rusija sebe vidi kao veliku kontinentalnu i pomorsku silu 21. stoljeća na osnovu nekoliko faktora – najveće teritorije na svijetu, dužine njenih pomorskih granica, velikih rezerve pomorskih energenata i drugih bioloških pomorskih resursa, te veličine njene populacije.
Sažeto, ovaj dokument jasno definira SAD i NATO kao glavne prijetnje Rusiji te utvrđuje povećanje odbrane protiv Zapada i fokusira se na određena geografska područja, pozivajući na smanjenje napora ruskih snaga u regiji Atlantika, koji je sada rangiran kao treći prioritet, dok su Arktik i Pacifik postavljeni kao prva dva prioriteta (prethodno su bili na drugom i trećem mjestu).
Evidentno je da Rusija vidi Arktik kao bitno područje na kojem se takmiče globalne sile, ne samo ekonomski nego i vojno.
Takmičenje s Kinom
Prema doktrini, Rusija želi i da proširi saradnju sa Iranom, Saudijskom Arabijom, Irakom i Indijom (u doktrini iz 2015. samo se navodila Indija), a spominju se i područja kao što su istočni mediteranski bazen, Crno, Azovsko i Baltičko more (kao dijelovi regije Atlantika).
Područje mediteranskog bazena sada je prošireno i fokus je stavljen na jačanje partnerstva sa Sirijom i ruskog pomorskog prisustva u regiji, kao i razvijanje odnosa sa državama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
Treba napomenuti da je nedavni ulazak brodova ruske mornarice u Jadransko more izazvao tenzije, pogotovo sa Italijom, čije su vlasti kasnije navele da su brodovi pokušali blokirati američki nosač.
U doktrini se također navodi i Kaspijsko more, koje je bogato naftom i gasom te druge dvije regije – Indijski okean i Antarktik. U doktrini se ne spominje rat u Ukrajini.
Jedna stvar koju analitičari primjećuju jeste smanjen naglasak na Kinu. U doktrini iz 2015. navodi se da je “razvijanje prijateljskih veza sa Kinom ključna komponenta nacionalne pomorske politike na Pacifiku”, dok je Kina u potpunosti odsutna u novom dokumentu.
U doktrini su navedena i područja u kojima je potreban napredak, kao što je stvaranje snažnije trgovačke flote, veće naučno-pomorsko istraživanje, razvijanje baza u svijetu, te se poseban naglasak stavlja na razvijanje brodogradnje i jače flote.
Međutim, postoji sumnja u sposobnost Rusije da izgradi flotu koja će biti rival SAD-u i NATO-u na moru, s obzirom na ograničene kapacitete u gradnji brodova, nametnute sankcije i oslabljeni lanac snabdijevanja.
Rusija će prema dokumentu prebaciti svoje prioritete sa Sjeverne flote i Sjevernog Atlantika na Pacifičku flotu, te analitičari procjenjuju da od četiri flote, upravo Pacifička ima zadatak da postane vodeća pomorska snaga Rusije. Međutim, to znači takmičenje ne samo sa Zapadom, nego i sa azijskim pomorskim snagama, uključujući Kinu.
Izgradnja nosača aviona
U doktrini se posebno ističe uspostavljanje moderne i nezavisne brodogradnje kao nacionalni interes. Međutim, sigurnosni stručnjaci sumnjaju u sposobnost Moskve da to uradi, pogotovo kada se radi o pravljenju nosača aviona.
Jedini koji Rusija trenutno ima, nosač aviona Admiral Kuznjecov, prolazi kroz popravke od 2015. i očekuje se da će pridružiti floti sljedeće godine. Poređenja radi, SAD ima 11 nosača aviona, a Kina također jedan.
Dmitry Gorenburg, istraživač u američkom centru CNA, rekao je za Defense News da su se “najveća brodogradilišta, ona koja su bila sposobna da naprave takve brodove, nalazila u Ukrajini za vrijeme sovjetskih dana”.
Ona su se, tačnije, nalazila u Nikolajevu, a tu je napravljen i vodeći ruski ratni brod Moskva koji su ukrajinske snage potopile u aprilu.
Kako dodaje Gorenburg, ako Rusi ne zauzmu ovaj grad u ratu, onda će morati graditi novo brodogradilište, a za to, dodao je, treba jako puno vremena. Također, takav poduhvat će biti još teži uz sve sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji.
Drugi analitičari navode da je nova ruska doktrina pretjerano ambiciozna, te da je Rusija više od decenije bila fokusirana na razvoj podmornica, te su zbog toga bile smanjenje investicije u brodove.
Kao i SAD i Kina, Rusija također želi da razvije autonomna plovila, brodove i podmornice bez posade, što ne zahtijeva toliku infrastrukturu za izgradnju kao u slučaju nosača aviona.
Dominacija svjetskim okeanima
SAD već dugo dominira svjetskim okeanima, a Kina pokušava da ga prestigne u tome.
Prošle godine je u izvještaju američkog State Departmenta o oružanim snagama Kine potvrđeno da je ova zemlja zvanično postala sila sa najvećom mornaricom na svijetu.
Generalno se smatra da je preduslov da neka zemlja bude najjača sila na svijetu to da ima najveću i najmoćniju pomorsku snagu. To je dugo bio slučaj sa Britanskim carstvom dok SAD nije počeo uviđati da onaj ko ima jaku ratnu mornaricu ima i dominantu poziciju u svijetu.
SAD je imao pomnu strategiju za razvijanje pomorskih snaga, koje su bile važne kako bi projicirao svoju moć i snagu na daljinu, a također i zadovoljio ekonomske interese. To je podrazumijevalo i otvaranje pomorskih baza širom svijeta, kako bi brodovi uvijek imali gorivo i zalihe. Dominacija američke mornarice u svjetskim okeanima je nezamjenjiv alat vanjske politike.
Iako je Kina prestigla SAD po broju brodova, američka mornarica ipak ostaje jača jer posjeduje više nosača aviona, a njeni brodovi su opremljeni sa dvostruko više raketa nego kineski.
Stoga je i logično da je Putin prilikom najavljivanja nove doktrine kazao i kako će ruska mornarica dobiti hipersonične krstareće projektile Zircon u narednih nekoliko mjeseci. Međutim, ni ove rakete neće biti dovoljne da ruska pomorska sila prestigne američku, ali će povećati prijetnju na moru.