Ima li BiH kapaciteta i političke spremnosti da odgovori na novi migrantski val?

Bosna i Hercegovina se ponovo suočava sa pojačanim prilivom migranata koji ilegalno prelaze iz Republike Srbije, a onda pokušavaju ući u Evropsku uniju. Ova situacija predstavlja izazov ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijelu regiju. Njihov cilj je pronaći sigurnost i bolje životne uvjete u zapadnim zemljama.

Vlasti u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa izazovima u upravljanju migrantskom krizom. Nedostatak resursa, smještajnih kapaciteta i infrastrukture, kao i otežani dijalog između političkih subjekata koji participiraju u vlasti, otežavaju adekvatan odgovor na ovaj problem. Pripadnici Granične policije BiH u prvih šest mjeseci ove godine su u nezakonitom prelasku državne granice, kao i u pokušaju nezakonitog prelaska, otkrili više od 4.500 osoba za razliku od prošle godine kada je, u istom periodu, otkriveno više od 2.700 osoba.

„Najveći broj nezakonitih prelazaka migranata otkriven je izvan područja graničnih prijelaza, odnosno u graničnom pojasu, a u prvih šest mjeseci zabilježena su i 33 kaznena djela krijumčarenja ljudi i organiziranje skupine ili udruživanja za izvršenje kaznenog djela krijumčarenja migranata“, kaže Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Dodaje i kako, uprkos tome što Graničnoj policiji BiH nedostaje gotovo 600 policijskih službenika za obavljanje redovitih aktivnosti, svim raspoloživim materijalno-tehničkih sredstvima i kadrovskim kapacitetima poduzimaju mjere i radnje, u skladu sa zakonom i sa ciljem efikasne zaštite državne granice i suzbijanja nezakonitih migracija.

„Ispomoć pružaju i pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i MUP Republike Srpske“, ističe Vican Bošković.

Nadležni tvrde da je sve pod kontrolom

Međunarodna zajednica, uključujući Evropsku uniju, pruža podršku Bosni i Hercegovini u suočavanju s migrantskom krizom, ali je potrebno još veći angažman svih aktera kako bi se pronašla održiva i humanitarna rješenja za migrante i izbjeglice koji prolaze kroz ovu regiju. Iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) kažu da se prema podacima od 3. oktobra 2023. godine u privremenim prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini nalazi 2.463 osobe.

To su potvrdili i u Ministarstvu sigurnosti BiH, te dodali kako ovaj broj omogućuje efikasnu kontrolu i upravljanje migracijama imajući u vidu da Bosna i Hercegovina raspolaže sa znatno većim kapacitetima za ovu namjenu.

„Migranti kontinuirano koriste teritoriju Bosne i Hercegovine za tranzit prema krajnjim destinacijama, s tim da u posljednje dvije godine nadležne institucije BiH efikasno upravljaju ovim procesom i imaju na raspolaganju adekvatne kapacitete za njihov smještaj. Poređenja radi, u 2021. godini je u privremenim prihvatnim centrima u prosjeku bilo 3.837 osoba, a u 2022. godini u prosjeku je bilo 2.141 osoba“, kazali su u Ministarstvu sigurnosti BiH.

Jedan policajac na 25 kilometara granice

Da je uprkos povećanom broju ilegalnih ulazaka migranata, situacija u Bosni i Hercegovini po tom pitanju stabilna i pod kontrolom uvjeravaju i u Službi za poslove sa strancima BiH.

„Od strane nadležnih institucija i policijskih agencija Bosne i Hercegovine kontinuirano se preduzimaju aktivnosti na sprječavanju i odvraćanju lica od nezakonitog prelaska državne granice, onemogućavanje da strani državljani nezakonito uđu na teritoriju BiH, pronalazak ilegalnih migranata na teritoriji BiH i njihovo sprovođenje u Privremene prihvatne centre, povratak i prihvat u skladu sa Sporazumima o readmisiji“, ističu iz ove institucije.

Dodaju da je u periodu od 1. januara do 2. oktobra 2023. godine Služba za poslove sa strancima evidentirala 23.961 iskazanih namjera podnošenja zahtjeva za azil.

Prema riječima Zlatka Miletića, delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, to je tijelo na posljednjoj sjednici (4. oktobar op.a.) između ostalog raspravljao i o pitanju sigurnosti bh. granica. Delegati su izrazili zabrinutost nepopunjenošću Granične policije BiH, te je kroz inicijativu zatraženo da se čim prije izvrši zapošljavanje nedostajućeg broja pripadnika Granične policije.

„Zaprepašćujuće zvučni podatak da Bosna i Hercegovina ima jednog policajca na 25 kilometara, što znači da je naša granica ‘šuplja kao švicarski sir’. Godinama se od nas traži da se zapriječe mjesta ilegalnog prelaska između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije kojih ima oko 240, a koja su se do sada trebala zapriječiti fortifikacijskim objektima. Dakle, u saradnji sa Ministarstvom odbrane BiH i inžinjerijskim jedinicama trebalo je postaviti mjesta fizičkih prepreka koje mogu biti žičane ili betonske. Međutim, od 2015. godine niko nije poduzeo ništa po tom pitanju“, ističe Miletić.

Dodaje kako se na sjednici Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH moglo čuti da se osjeća pojačan priliv migranata iz pravca Republike Srbije i da je on mnogo veći nego prije dvije godine, što je zabrinjavajuće jer kada se zatvori granica sa Republikom Hrvatskom i Slovenijom, migranti će ostati u Bosni i Hercegovini i opet će se dogoditi problem kao i prije dvije godine.

„Najviše zbog tog problema su ispaštali Unsko-sanski, Tuzlanski i Sarajevski kanton. Nosioci vlasti su obećali da će na prvoj sjednici Vijeća ministara BiH posvetiti pažnju ovom problemu i popunjavanju Granične policije novim kadrovima što je teško za očekivati da se dogodi s obzirom na sveukupnu situaciju unutar odnosa među vladajućim političkim subjektima i sveukupne političke situacije u zemlji“, mišljenja je Miletić.

Unsko-sanski kanton trpi najveći teret

Jasmin Emrić je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji živi u Unsko-sanskom kantonu i vrlo dobro poznaje situaciju sa migrantima u ovom dijelu zemlje. Također je mišljenja da nadležne institucije nemaju kapaciteta da upravljaju i kontroliraju ovu godinama aktivnu migrantsku rutu, posebno onda kada se priliv migranata pojača.

“Granična policija BiH nema ni materijalno-tehničke, a ni kadrovske resurse da odgovori na ovaj izazov. Također, i Služba za poslove sa strancima ima problem nedostatka službenog osoblja. Važno je naglasiti da je velik problem i što migranti prilikom ulaska u našu zemlju zloupotrebljavaju institut azila, te nakon što izjave zahtjev za azil nastavljaju svoj put prema njihovoj željenoj destinaciji, a to je prelazak granice s Republikom Hrvatskom i nastavak puta prema nekoj od evropskih država”, ističe Emrić.

Dodaje da dosadašnja iskustva u upravljanju i kontroli nezakonitih migracija pokazuju da institucije Bosne i Hercegovine nemaju opremljenost i osposobljenost da odgovore ovom veoma zahtjevnom i kompleksnom zadatku. Isto tako, koordinacija i saradnja svih nadležnih agencija i tijela nije rezultirala pravovremenom kontrolom migrantskog toka kroz Bosnu i Hercegovinu, a ne postoji politička usaglašensot niti spremnost u vezi sa ravnomjernim i solidarnim principima upravljanja nezakonitim migracijama među svim nivoima vlasti i na cijeloj teritoriji države.

“Zbog toga su samo neki dijelovi države, odnosno tačnije neki kantoni, gotovo konstantno pogođeni prilivom migranata i kriznim periodičnim situacijama. Posebno je to vidljivo u Unsko-sanskom kantonu koji svakodnevno nosi teret zbog neefikasnog sistema upravljanja migracijama države. Očekujem da će nadležna tijela i agencije u skladu sa strateškim ciljevima iz usvojene Strategije u oblasti migracija i azila za period 2021-2025. provoditi Akcijski plan kako bi se poboljšala efikasnost upravljanja nezakonitim migracijama i oslabio migrantski pritisak na područje Unsko-sanskog kantona na kojem migranti najdulje borave”, poručio je Emrić na kraju.