Šta nakon objave rezultata popisa stanovništva u Crnoj Gori?

Svi narodi u Crnoj Gori imaju jednaka ustavom zagarantovana prava i brojnost određene grupe ne znači i specijalni tretman, rekao je Srđa Pavlović, crnogorski historičar i saradnik Wirth instituta Univerziteta Alberta iz Kanade, odgovarajući na pitanje hoće li i koja ustavna prava dobiti Srbi u Crnoj Gori pokaže li se popisom da su najbrojniji narod u zemlji.

Naizgled tehničko pitanje o popisu stanovništva u Crnoj Gori pretvoreno je u političko. Posljednjih sedmica većina gradova u zemlji oblijepljena je plakatima kojima se sugerira stanovništvu kako da se nacionalno izjasne na popisu, prvobitno planiranom za prvu polovicu novembra i naknadno, političkom odlukom u najavi, prolongiranom za mjesec dana.

Mandatar Milojko Spajić je najavio da će nova vlada Crne Gore, čiji se izbor očekuje početkom naredne sedmice, predložiti odgađanje popisa stanovništva, javio je Al Jazeerin reporter Predrag Tomović.

Spajić predlaže odgađanje na 30 dana kako bi se uvažili zahtjevi predstavnika manje brojnih naroda i opozicije, čije je učešće, kako je kazao važno da ne bi bila dovedena u pitanje relevantnost prikupljenih podataka. Predlaže i uvođenje posebnog softvera koji bi građanima omogućio provjeru podataka.

Agresivna prosrpska kampanja uoči popisa

Sa likovima poput najboljeg tenisera svijeta Novaka Đokovića ili historijskih ličnosti kao što su naučnik Ruđer Bošković ili Baltazar Bogišić, pravnik i etnograf, uz nekoliko ćiriličnih slogana, uključujući i onaj: “Ponosni na svoje srpsko”, stanovništvo se najčešće poziva da se izjasne kao Srbi.

Popisu u takvim uslovima, koji podržava crnogorska vlada u tehničkom mandatu Dritana Abazović i prosrpske političke partije okupljenje oko mandatara za sastav nove vlade Milojka Spajića, protive se crnogorske građanske i lijeve opozicione partije, opisujući ga kao pokušaj “etničkog inženjeringa”. Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je u intervjuu za Federalnu televiziju da “ideolozi velike Srbije žele ‘posrbiti’ Crnu Goru”.

“U prvom planu je da se dokaže da je Crna Gora srpska država. Crnogorski nacionalni identitet je na udaru jer se time utire put za rušenje crnogorske nezavisnosti”, rekao je Đukanović.

Reakcija crnogorske opozicije, predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) dodatno je intenzivirana nakon što je organizirana velika vjerska manifestacija Srpske pravoslavne crkve u Podgorici, sredinom oktobra. U obraćanju okupljenim vjernicima, patrijarh srpski Porfirije je pozvao građane da se identificiraju kao pripadnici srpskog naroda, vjernici SPC-a koji govore srpskim jezikom.

Politička upotrebljivost rezultata

Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, u Crnoj Gori živi više od 619.000 stanovnika i, po brojnosti i površini, najmanja je zemlja na Zapadnom Balkanu. Od tog broja, 72 posto je pravoslavaca, od kojih su 45 posto Crnogorci, a 29 posto Srbi. Bošnjaka je prema tim rezultatima bilo 8,95 posto, Albanaca 4,91 posto, Muslimana 3,31 posto, Hrvata 0,97 posto i Roma 1,01 posto.

Pavlović ne očekuje da će rezultati popisa pokazati veliku procentualnu razliku u kategoriji nacionalne identifikacije u odnosu na stanje iz 2011. godine. Postoje indicije, rekao je, da bi ta razlika u broju onih koji se u Crnoj Gori danas identifikuju kao Srbi možda mogla da se kreće između dva do tri procenta.

Bude li taj procenat i veći, neće mnogo značiti u okolnostima kada zakonodavna vlast kako-tako funkcioniše. Za izmjene crnogorskog Ustava i ozbiljnije političke promjene u zemlji potrebna je dvotrečinska većina u crnogorskom parlamentu, u kojem sjedi 81 zastupnik, što prosrpska koalicija u ovom trenutku nema.

“Ipak, ne smije se zanemariti politička upotrebljivost tih mogućih nekoliko procenata, pošto se radi o elementima koji će poslužiti srpskim nacionalistima u još agresivnijoj kampanji za preispitivanje referendumskih odluka iz 2006. godine”, rekao je Pavlović Al Jazeeri, aludirajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore, čemu se protivili neki srpski nacionalisti.

Opozicija će bojkotovati popis

Popisu u ovoj godini se protive i čelnici nacionalnih vijeća manjina Bošnjaka, Hrvata, Roma i Albanaca. Smatraju da nije dobro popis održavati u nestabilnom političkom trenutku u zemlji. Vlada Dritana Abazovića više od godinu dana radi u tehničkom mandatu, nakon što joj je u augustu prošle godine izglasano nepovjerenje, dok mandatar za sastav nove vlade Milojko Spajić još nije dobio potvrdu parlamenta.

“Manjine, uključujući i Hrvate, nemaju promatrača na ovom popisu”, rekao je Al Jazeeri Zvonimir Deković iz Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, smatrajući to nedopustivim. “Crna Gora je od Europske unije bila prepoznata kao predvodnica eurointegracijskih procesa, a sada se vratila na startnu poziciju”, dodao je.

I Evropski parlament u rezoluciji o Crnoj Gori pozvao je vlast u Podgorici da odgodi provođenje “odavno zakašnjelog popisa stanovništva”.

Popis stanovništva u Crnoj Gori trebao je biti održan 2021, no nije proveden zbog pandemije COVID-a 19. Potom je bio najavljen za 2022, ali je odgođen iz tehničkih razloga.

Popisivači bliski vlasti

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) objavio je nedavno podatke koji „nedvosmisleno upućuju“ na značajno involviranje partijskih aktivista i funkcionera vlasti u popis stanovništva, što dovodi u pitanje kredibilitet cijelog procesa. Prema CDT-u, popisna administracija dominantno je bliska “vladajućim strukturama”.

Kakvi god rezultati popisa bili, oni će povećati podjele u crnogorskom društvu, rekao je Al Jazeeri Marko Pejović iz nevladine organizacije UZOR.

Kampanja uoči popisa stanovništva u Crnoj Gori prelila se i na susjednu Hrvatsku. Zbog plakata sa likovima spomenutih Ruđera Boškovića i Baltazara Bogišića, reagiralo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, upozoravajući da su ta dva velikana hrvatskih, a ne srpskih korijena. Prema službenom stavu Zagreba, to je „posve neprimjereno posezanje za hrvatskom kulturnom identitetskom baštinom”.