Kako se šire zarazne bolesti u Gazi tokom izraelskog rata?

Piše: Areesha Lodhi

Dok hiljade Palestinaca pokušavaju pronaći mjesto u skloništima u Gazi ili se preseliti na jug enklave kako bi se zaštitili od izraelskog bombardiranja, zarazne bolesti haraju opkoljenom enklavom, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Zarazne bolesti poput dijareje i pljuskavica se velikom brzinom šire u Gazi, izvijestio je WHO, dok medicinske organizacije upozoravaju na opasnost od kolere i epidemija.

Osim toga, kriza u Gazi s vodom i sanitacijom dovela je do toga da stanovnici ne mogu izbjeći sekundarne posljedice izraelskih napada i opsade u svakodnevnom životu.

Stotine hiljada ljudi u skloništima

Nedostatak čiste pitke vode i zagađenja koja se šire vodenim putevima nakon kvarova na infrastrukturi doprinijeli su infekcijama.

Suočeni s takvim ograničenjima, stotine hiljada ljudi u Gazi također su skučene u skloništima, što potencijalno ubrzava širenje bolesti.

Hiljade drugih također se kreću u velikim grupama od sjevera do juga Gaze, slijedeći izraelske naredbe za evakuaciju.

“Između zabrinjavajuće niskog nivoa pristupa odgovarajućoj vodi i sanitarnim uvjetima, ekstremne gustoće stanovništva […] i velikog dijela stanovništva koji je evakuiran u tri južna područja, postoji vrlo pogodno okruženje za izbijanje i širenje zaraznih bolesti”, rekao je Michael Talhami, regionalni savjetnik za vode i staništa Međunarodnog komiteta Crvenog križa.

Evo što trebate znati o glavnim zaraznim bolestima koje haraju Gazom od sredine oktobra, prema podacima WHO-a.

Koje bolesti najviše pogađaju Gazu?

• Infekcije gornjih dišnih puteva: Do sada je zabilježeno ukupno 54.866 takvih slučajeva. To prvenstveno utječe na disanje sa simptomima kao što su curenje iz nosa, kašalj i bol u grlu. Respiratorne bolesti već su bile šesti najčešći uzrok smrti u Pojasu Gaze prije izbijanja rata prošlog mjeseca.
• Dijareja: Prijavljeno je više od 33.551 slučajeva dijareje, od kojih je najmanje polovina bila među djecom mlađom od pet godina, prema informacijama kojima raspolaže WHO. Za usporedbu, u 2021. i 2022. godini zabilježeno je prosječno 2.000 slučajeva mjesečno kod djece mlađe od pet godina. Pijenje kontaminirane vode jedan je od ključnih uzroka dijareje.
• Osipi na koži: Zabilježeno je ukupno 12.635 slučajeva. Zbog bakterija i virusa, koža se može zacrveniti, upaliti i izazvati svrbež. Osip na koži i šuga neki su od prvih znakova neadekvatne opskrbe vodom za pravilnu higijenu.
• Šuga i vaške: Prijavljena su ukupno 8.944 slučaja ovih parazitskih infekcija. Dok vaške obično napadaju kosu, šuga se javlja na drugim dijelovima tijela, jer se grinje koje izazivaju šugu radije zarove u kožu. Oboje uzrokuje jak svrbež.
• Pljuskavice: Prijavljeno je najmanje 1.005 slučajeva pljuskavica. Ova virusna bolest uzrokuje svrbež, osip nalik mjehurićima i groznicu. Prvenstveno pogađa djecu, ali može zaraziti i odrasle.

Statistike o smrtnim slučajevima uzrokovanim zaraznim bolestima obično objavljuje Ministarstvo zdravstva na godišnjem nivou, iako WHO radi na bržem dobivanju tih podataka tokom rata, rekli su dužnosnici agencije.

Legla insekata i glodavaca na otpadu

Kontaminirana ili neadekvatna opskrba vodom, prenaseljenost i poremećena higijena neki su od ključnih faktora koji pridonose izbijanju zaraznih bolesti.

Dok su neke porodice u Gazi skučene u stanovima, druge se sklanjaju u objekte Ujedinjenih naroda, od kojih je neke i sam UN označio neprikladnima za pružanje “sigurnih i dostojanstvenih životnih uvjeta”.

U međuvremenu, čvrsti otpad se skuplja na ulicama Gaze, stvarajući legla insekata i glodavaca koji prenose bolesti, navodi WHO.

Štetne bakterije također su prodrle u zalihe vode širom Gaze, od morske do pitke vode, postavši glavni izvor infekcija, bilo da ljudi peru odjeću ili pokušavaju ostati hidrirani.

“Čak i ako na samom izvoru oni i dalje tretiraju ovu vodu, dok se ona isporučuje, postoji toliko mnogo načina na koje onečišćenja mogu ući u nju. I vrlo je teško vršiti nadzor u ovim okolnostima”, rekao je Talhami o opskrbi pitkom vodom.

Dodatno, oštećenja stambenih zgrada mogu također kontaminirati zalihe vode za domaćinstvo, jer su obično povezane s infrastrukturom koja prolazi ispod glavnih cesta i sporednih ulica, objasnio je.

Usred raspada sanitarnog sistema, stotine ljudi širom Gaze prisiljene su dijeliti ograničeni broj toaleta.

U skloništima na jugu, gdje se ljudi evakuiraju, najmanje 600 raseljenih osoba dijeli jedan toalet, prema podacima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).

I medicinsko osoblje može biti prenosnik

U slučaju infekcija disajnog trakta, i dok su virusi čest uzrok, studija iz 2018. godine o povredama povezanim s ratom u Pojasu Gaze također je otkrila da je udisanje otrovnog plina izazvanog vojnim aktivnostima dovelo do respiratornih bolesti.

Nepotpuna pokrivenost sistema za nadzor bolesti, nedovoljna povezanost s internetom i mobilnom telefonijom te poremećene medicinske usluge također su otežali praćenje ili odgovor na zarazne bolesti.

Čak i unutar bolnica medicinsko osoblje je prisiljeno raditi s neadekvatnom ličnom zaštitnom opremom ili sredstvima za čišćenje.

To znači da i medicinsko osoblje također može dobiti i prenijeti bolesti dok pruža njegu, naveo je WHO.

Medicinski izvori su izvijestili o bijelim mušicama i njihovim ličinkama na ranama, koje mogu dovesti do oštećenja tkiva i bakterijskih infekcija, navodi OCHA.