‘Pirove’ pobjede na istoku Ukrajine

Ruske snage su nadomak ulaska u ukrajinsko uporište ogromne strateške i simboličke važnosti. Jedinice su gotovo opkolile Avdiivku, jugoistočni grad koji je umalo sravnjen sa zemljom nakon skoro decenije napada proruskih separatističkih boraca. Pun je kratera od eksplozija, izgorjelih vozila i nepokupljenih tijela ruskih vojnika i separatista koji su udvostručili napade u oktobru.

Avdiivka je samo 20 kilometara sjeverno od sjedišta separatista u Donjecku i ključna je za ispunjavanje cilja Kremlja koji želi zauzeti cijelu jugoistočnu regiju Donbas koja je dijelom pod kontrolom pobunjenika od 2014. godine. Zvaničnici Kremlja su napravili brzu promjenu strategije na ovaj cilj nakon što je propao blitzkrieg napad na cijelu Ukrajinu i nakon povlačenja ruskih snaga iz i oko Kijeva i većine ukrajinskog sjevera.

No, dugoočekivana ljetna kontraofanziva Kijeva da povrati područja koje je Rusija zauzela prošle godine nije donijela značajne rezultate. Ukrajinskim snagama nedostaje zračne podrške i raketa srednjeg dometa kako bi poremetili linije opskrbe ruskih snaga i probili jako utvrđene ruske položaje duž 1.000 kilometara duge linije fronta u obliku polumjeseca.

Kontranapad ukrajinskih snaga uglavnom sačinjava nedavno obučene vojnike koji su zamijenili ubijene i ranjene veterane. Nedostaje im kohezije na frontu i nisu očekivali da će se suočiti sa hiljadama kilometara dugim, novoizgrađenim ruskim rovovima i tunelima koji su neki i do 30 metara duboko pod zemljom. I Moskva je rasporedila stotine hiljada novoregrutiranih vojnika da popune praznine u odbrani i postave do pet mina po metru kvadratom ničije zemlje.

Posljedica toga je činjenica da ukrajinske snage nisu ispunile zadati cilj, a to je izbijanje na Azovsko more i prekid “kopnenog mosta” Rusije ka anektiranom Krimskom poluotoku uslijed velikih gubitaka ljudstva i naoružanja, uključujući i oklopna vozila dobijena od Zapada. Vodeći ukrajinski vojni analitičar upozorava kako će tokom ledenih zimskih mjeseci vojska morati pregrupisati i fokusirati na odbranu dok utvrđuje ofanzivnu strategiju za narednu godinu sa zapadnjačkim saveznicima, povećanje domaće proizvodnje oružja i regrutaciju desetaka hiljada novih vojnika.

“Ovih dana se fokusiramo na promjenu strategije na odbranu, te, da bi pojačali efikasnost, na opremanje i miniranje najopasnijih dijelova linije fronta kako bi iskoristili vrijeme za gomilanje resursa”, govori za Al Jazeeru general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši šef osoblja Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga.

Proizvodnja dronova

On, kao i drugi analitičari, za ukrajinske neuspjehe krivi kašnjenja u dostavi zapadnog naoružanja, kao i rusko korištenje velikog broja bespilotnih letjelica, naročito “dronova kamikaza”. Ove jeftine letjelice sa kamerama nose male količine eksploziva i mogu ući u šahtove ili otvoriti poklopce oklopnih vozila – dok su njihovi piloti na sigurnom mjestu.

Ove je godine Rusija počela masovnu industrijsku proizvodnju ovih letjelica, dok se Ukrajina uglavnom oslanja na proizvode improviziranih radionica koje su u velikom broju napravljene širom države i gdje dobrovoljci obrađuju dronove kineske proizvodnje.

“Rusi su nas uspjeli dostići ove godine, pa i prestići u proizvodnji velikih količina bespilotnih letjelica”, ističe Romanenko.

Međutim, neki analitičari tvrde kako su prednosti ovog tipa letjelica pomalo i preuveličane.

“Oni su jeftiniji i jednostavniji, ali i manje efikasni u usporedbi sa visokopreciznim sredstvima za uništavanje, uključujući napredne varijante lebdeće municije”, za Al Jazeeru kaže Pavel Luzin, gostujući profesor univerziteta Tufts u Bostonu.

Kako bi zauzeli Avdiivku, ruske snage moraju zauzeti Hemičara, distrikt nazvan po obližnjem pogonu, navodi se na proruskom Telegram kanalu Rybar.

“Ovo će im omogućiti da prekinu ukrajinsko grupisanje u Avdiivki, razbiju jedinstveni sistem odbrane i značajno pojednostave upad u cijeli lokalitet”, objavljeno je na Rybaru koji je primarni izvor novosti ruske ofanzive.

Moskvi je potrebno osvajanje Avdiivke zbog publiciteta. Ruski predsjednik Vladimir Putin je objavio kako će biti kandidat na izborima 2024. godine i potrebna mu je pobjeda sa kojom mediji pod kontrolom Kremlja mogu paradirati.

“Putinu je neophodna ovakva pobjeda uoči izbora obzirom da je situacija na linijama fronta u zoni ‘čistilišta’ za obje strane”, ističe analitičar iz Kijeva Igar Tiškevič.

Katastrofalni gubici

Kremlj i njegovi vodeći komandanti uglavnom ignoriraju nevolje svojih vojnika koji dolaze na prve linije fronta nakon nikakve ili slabe obuke i masovno ginu.

“Vući se dva kilometra kroz šumu samo da bi skočio pred mitraljez i umro u roku od dvije sekunde stvarna je priča o ruskom jurišniku”, napisao je ukrajinski vojnik na Telegramu u augustu.

To je dovelo do katastrofalnih gubitaka. Gotovo 315.000 ruskih vojnika ubijeno je ili ranjeno od početka rata u februara 2022. godine, što je 87 posto moskovskih aktivnih kopnenih trupa, prema američkoj vojnoj procjeni sa koje je skinuta oznaka tajnosti.

Osim neprestanog napada na Avdiivku, ruske snage namjeravaju napredovati i na drugim ključnim područjima istočnog fronta – to su gradovi Kupjansk, Liman i Bahmut.

Posljednji spomenuti je zauzet u maju, a za to najveće zasluge pripadaju Wagnerovim plaćenicima koji su vodili hiljade ruskih zatvorenika koji su se prijavili za vojnu službu u zamjenu za predsjedničko pomilovanje u onome što je postalo poznato kao “marševi mesa”.

Tokom mjeseci koji su uslijedili, Ukrajina je ponovo preuzela ključne položaje oko Bahmuta, a Rusi ginu u pokušaju da ih vrate.

No, pravi vojni trijumfi Moskvi jednostavno nisu u planu, rekao je drugi analitičar.

“Ne treba očekivati nikakav prodor ruskih snaga. Udaraju u raznim smjerovima, samo pomalo. Troše municiju koju su nakupili, kao i plaćenike i [regrutirane] zatvorenike”, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrohin s Univerziteta u Bremenu.

Dodaje da bi ruske snage mogle uspjeti zauzeti Avdiivku, te kako će vjerovatno obnoviti svoje položaje oko Bahmuta i poboljšati svoju logistiku prelaskom rijeke Žerebec u blizini Limana.

“Rusija će [ove korake] smatrati velikom pobjedom zimske kampanje”, rekao je Mitrohin.

U toj fazi, Moskva će vjerovatno ostati bez vojnika i oružja, ali “to će predstavljati više teritorijalnih dobitaka nego što je Ukrajina postigla ove godine”, dodao je Mitrohin. Prema njegovim riječima, bez obzira koliko minijaturno bilo, rusko napredovanje sigurno će blokirati svako ukrajinsko djelovanje na južnom frontu.

Prodor unutar neprijateljske teritorije

No, južnije, na Crnom moru, Ukrajina je u prednosti. Tokom 2023. njene pomorski i zračni dronovi potopili su nekoliko ruskih ratnih brodova i prisilili Moskvu da premjesti većinu svoje crnomorske flote sa anektiranog Krima u luku Novorosijsk. To je značajno smanjilo granatiranje ukrajinskih obalnih gradova i pomoglo oživljavanju “žitnog koridora” kojim se ukrajinska pšenica isporučuje u Sredozemlje.

“Tako smo osigurali funkcioniranje žitnog koridora”, rekao je Romanenko.

U međuvremenu, ukrajinska obavještajna služba prodrla je duboko unutar neprijateljske teritorije. Ilija Kjiva, kontroverzni ukrajinski zastupnik iz proruske stranke koji je pozivao na masovno ubijanje homoseksualaca i pobjegao u Rusiju neposredno prije rata, ubijen je 6. decembra izvan Moskve.

Navodno se spremao snimiti video u kojem bi pozivao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se ubije. Ukrajinski mediji tvrde da je glavna obavještajna agencija Ukrajine SBU odgovorna za napad.

Eksplozije za koje se krive obavještajci iz Ukrajine 1. decembra su iz šina izbacile dva teretna voza na strateškoj željezničkoj liniji Bajkal – Amur, čime je ključna transportna veza Rusije ka Kini, Sjevernoj Koreji i Japanu prekinuta. Rusija je objavila kako je uhapsila bjeloruskog državljanina povezanog sa SBU koji je navodno postavio eksplozive.

“Uništavanja dva voza puna goriva, zaredom, hiljadama kilometara daleko od linija fronta, u strateškom tunelu i liniji zaobilaženja kako bi se paralizirala veze centralne Rusije i Sibira sa Dalekim istokom, kao i sa Kinom, Sjevernom Korejom i Japanom, je apsolutno jedinstvena operacija”, ističe analitičar Mitrohin.