EU između prijema novih članica i rješavanja unutrašnjih problema

Evropska unija nalazi se u krizi, a podjele unutar zemalja članica nisu dugo bile značajnije. Mnogi politički analitičari smatraju da se EU mora ozbijno reformirati iznutra prije nego što primi nove članice.

„Primanjem zemalja istočne Evrope i Balkana zaokružio bi se evropski projekt. Ali prije daljnjeg proširenja, Unija mora osigurati vladavinu prava i sigurnost unutar bloka“, smatra Judy Dempsey iz Carnegie Europea.

U svom analitičkom tekstu za Carnegie Europe ona ističe kako je mamac Evropske unije nešto posebno, dok je za zemlje koje graniče s blokom, članstvo težnja koja se ne može potcijeniti.

“Oni koji su se omotali zastavom EU-a tokom velikih antirežimskih protesta u Kijevu prije deset godina i oni koji danas mašu evropskom zastavom u Moldaviji ili Gruziji čine to jer vjeruju da im ulazak u EU daje demokratsku budućnost. To ih dovodi u Evropu. Kao da im je Evropa konačno odredište“, kaže Dempsey.

Ipak, napominje ona, ako Brisel namjerava otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom, Moldavijom, Bosnom i Hercegovinom i dodijeliti Gruziji status zemlje kandidata, EU u sadašnjem obliku je nespremna. Ne može se braniti. I dvosmislena je u pogledu odbrane vladavine prava u svojim državama članicama.

Dugogodišnji problemi

Direktor Vanjskopolitičke inicijative Haris Ćutahija kaže za Al Jazeeru kako su podjele unutar Evropske unije o proširenju postojale i problem su još od ulaska Bugarske i Rumunije 2007. godine.

“Svjetski trend desnog populizma te podjele još više produbljuje i to je izazov s kojom se Evropska unija suočava. Proširenje ne treba miješati sa ubrzanim integracijskim procesima, odnosno dodjelom kandidatskog statusa i otvaranjem pregovora sa zemljama u procesu pristupanja. Tek nakon što neka država koja je u procesu pristupanja ispuni sve uslove, onda ćemo biti u prilici vidjeti kakvo je stvarno stanje Evropske unije kada je u pitanju proširenje i da li će Evropska unija održati kredibilitet koji je istinski poljuljan zadnjih par godina“, kaže on.

EU od zemalja kandidata traži ispunjavanje određenih uslova, dok istovremeno postoje ozbiljne optužbe na kršenje demokratskih standarda u nekim zemljama članicama poput Mađarske, Poljske, Slovačke… mnogi se pitaju, koliko je legitimno tražiti ispunjenje nekih kriterija od zemalja kandidata dok istovremeno unutar unije postoje države koje krše osnovne demokratske standarde.

„Uslovi za članstvo u Evropskoj uniji su jasni i mi ih moramo ispunjavati i o tome nema pregovora. S druge strane, postojeće članice EU koje ne poštuju standarde na koje su su obavezale pristupom u Evropsku uniji će snositi posljedice eventualno, čak u nekim krugovima EU se govori i o sankcijama, koje idu od blokiranja pristupa određenim fondovima do one najradikalnije, mogućnosti izbacivanja iz članstva. Međutim, trebamo biti svjesni da je Evropska unija relativno nova tvorevina, tako da dosta toga još uvijek nije definisano, što nije lako s obzirom na kompleksnost donošenja odluka e EU i veliki broj aktera uključenim u proces“, kaže Ćutahija.

Ruska agresija na Ukrajinu natjerala je mnoge da razmišljaju na način kako bi ubrzani prijem zemalja u kojima postoji ozbiljan ruski utjecaj poput Ukrajine, BiH, Moldavije, Gruzije spasio ove zemlje od „ruske čizme“

Ćutahija ističe kako je Evropska unija dovedena u situaciju da se mora ponašati kao svjetski geopolitički igrač, a u svijetu se danas crtaju nove geopolitičke mape.

“Na djelu je najveća polarizacija svijeta još od perioda hladnog rata i Evropska unija pod svoje okrilje pokušava staviti donedavnu tampon zonu između Zapada i Rusije. Naravno, Rusija to pokušava spriječiti, u Ukrajini ratom, a na Zapadnom Balkanu političkim i ekonomskim uticajem koji ima za cilj usporiti ili zaustaviti integraciju država regije u EU i NATO. Sve zemlje Zapadnog Balkana su opredijeljene za članstvo u EU i samim tim imaju obavezu da prate vanjsku politiku EU, ukljujući i politiku prema Rusiji, što podrazumijeva sankcije“.

Ćutahija zaključuje kako Evropska unija ima interes da zemlje Zapadnog Balkana i Istočne Evrope koje su u procesu budu što prije članice kako bi se zaustavio ruski uticaj, a istovremeno ima i odgovornost prema ovim zemljama da ih zaštiti od Rusije.

“Sada je samo pitanje da li će u EU pobijediti glasovi odgovornosti ili desni populizam euro skeptika“, naglašava Ćutahija.

EU je nedovršen projekt

Kada je 8. novembra objavila Paket proširenja 2023, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izbjegla je bilo kakav spomen da se EU mora suočiti sa svojim nedostacima prije nego što proširi svoje granice.

„Moguće je da će preporuke Komisije naići na otpor nekih država članica na samitu Evropskog vijeća sljedećeg mjeseca. Bez obzira na ishod, realnost je da projekt Evropske unije nije dovršen. Buduće proširenje treba biti katalizator koji će ga dovršiti“, smatra Judy Dempsey.

Pored vanjske politike, drugi izazov s kojim se suočava EU dok razmatra daljnje proširenje je kako se nositi sa svojim unutarnjim nedostacima kada su u pitanju vladavina prava i korupcija.

Dempsey kaže da način na koji su Mađarska i Poljska potkopale vladavinu prava i pravosuđe, polarizirale svoja društva, a da ne spominjemo korupciju i zlouporabu fondova EU, posebno u slučaju Mađarske, donijele su proširenju loš glas.

„Nedostatak političke volje, sposobnost zemalja članica da iskoriste svoj veto za blokiranje odluka i, što je još gore, korištenje ucjena, Mađarska prijeti da će uskratiti još jedan finansijski paket EU-a za Ukrajinu ako EU ne oslobodi milijarde eura za post-COVID sredstva za oporavak Budimpešti, potkopala je predanost EU-a održavanju demokratskih vrijednosti u vlastitoj kući“, napominje ona.

Sada, dodaje Dempsey, kada je novo proširenje na dnevnom redu, EU mora biti dosljedna, dosljedna i hrabra u odnosima sa sadašnjim državama članicama, a potom i s novima.

„Strogi uvjeti trebali bi se primijeniti na nove članice kako bi se izbjegle pogreške koje je EU napravila u odnosu na svoje članice. O uvjetovanosti se ne bi trebalo pregovarati. A institucije se ne mogu prepustiti ucjenama“.

Ukratko, EU ima nedovršena posla, i to sada. Riječ je o odbrani, doslovno, mirovnog projekta i očuvanju demokratije unutar bloka. To je ono za što su Ukrajinci na Majdanu demonstrirali prije desetak godina, a za što se danas bore, zaključuje Judy Dempsey.