Dan kada su saborski zastupnici izgubili ljudskost

U više od tri desetljeća hrvatske neovisnosti Hrvatski sabor donio je bezbroj važnih i manje važnih odluka i zakona, ali malo koji zakon je izazvao toliko rasprave i komentara kao prijedlog izmjena Zakona o socijalnoj skrbi. Prema prijedlogu saborske zastupnice Anke Mrak Taritaš (Glas) izmjenama toga zakona bi se roditeljima njegovateljima nakon smrti bolesnog djeteta puna naknada produljila još šest mjeseci kako bi roditelj mogao ožalovati smrt djeteta umjesto da odmah moraju ići na burzu rada.

„Nakon što im umre dijete, koje su njegovali cijeli život, roditeljima treba produljiti pravo na naknadu i omogućiti da gubitak ožaluju u miru. Vlada Andreja Plenkovića se kune da je Hrvatska socijalna država. Ovo je prilika da Vlada izađe iz ormara i pokaže što hoće, jer je riječ o prijedlogu koji nije svjetonazorski, a u financijskom pogledu riječ je o 260.000 eura iz proračuna godišnje“, rekla je Mrak Taritaš pojašnjavajući svoj prijedlog izmjena zakona.

Unatoč svemu saborska većina je odbila taj prijedlog što je kod brojnih građana ocijenjeno kao „dan kada je Hrvatski sabor izgubio ljudskost“. Koliko je to bilo nisko i nepotrebno od strane saborske većine govori i činjenica da su takvu odluku donijeli saborski zastupnici, odnosno ljudi koji imaju pravo nakon gubitka dužnosničkog mandata na 6+6 mjeseci plaće, dok se ne snađu i ne pronađu neki novi posao. Isto to pravo imaju i ministri i još neki dužnosnici. Još gore u svemu tome je što to pravo mogu ostvariti, i ostvaruju, i oni koji su, pod istragama Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), završili u pritvoru i slično.

Poziv za pokažu humanost

Oporbeni zastupnici redom su prozivali HDZ i koalicijske partnere tražeći da pokažu humanost. Peđa Grbin (SDP) rekao je kako to nije političko nego ljudsko pitanje, dok je Sandra Benčić (Možemo) poručila kako bi donošenje izmjena značilo ispunjenje elementarne humanosti i pravednosti. Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) poručio je vladajućima da ne žele podržati zakon samo zato jer dolazi iz oporbe te im poručio da će ostati upamćeni da su bili i ostali na krivoj strani povijesti. Davor Dretar (Domovinski pokret) podsjetio je kako „uhićeni ministri i župani koriste pravo šest plus šest“, a da „obitelj koja se vraća s groblja gdje je ostavila mali bijeli kovčežić to pravo nema“. Sve to pak nije dalo rezultata jer su HDZ i koalicijski partneri odlučili reći „ne“ tom prijedlogu zakona.

Saborska zastupnica Nada Murganić (HDZ), nekadašnja ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, rekla je kako je cilj izmjena koje očekuju od Vlade da se cjelovito i temeljitije riješe prava osoba s invaliditetom, posebno najranjivijih skupina, djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja.

„Radi se o produljenju korištenja naknade za status roditelja njegovatelja i nakon smrti djeteta. To pravo je nešto što ćemo svakako podržati. Ovim zaključkom na neki način dajemo garanciju da će to u zakonu biti predviđeno. Roditelji njegovatelji nam trebaju vjerovati. U čestim kontaktima smo s njima raspravljali smo o mnogim njihovim pravima i potrebama“, rekla je Murganić.

‘Može vas biti sram’

Međutim, u Udruzi „Sjena“, baš kao i ostali roditelji njegovatelji koji su došli na Markov trg kada se donosila odluka u Hrvatskom saboru, ostali su potpuno shrvani nakon te odluke. Bilo je i onih koji su plakali. Nitko nije skrivao svoje ogorčenje odlukom većine u Saboru kojima su poručili da ih „može biti sram“.

„U ime Udruge ‘Sjena’ i svih roditelja njegovatelja i njegovatelja, izražavam veliko zgražanje na 77 ruku koje su glasale protiv prijedloga da Zakon o socijalnoj skrbi ide u hitne izmjene i da se ovo pitanje, koje se pretvorilo u trakavicu, riješi odmah. Mene je danas sram jer sam dijete rodila u ovakvoj državi. Sram me svih onih koji su digli ruku da se nama roditeljima onemogući dostojanstven život. Pitam se jesu li imali hrabrosti pogledati svom djetetu u oči kada dođu doma“, rekla je Suzana Rešetar, predsjednica Udruge „Sjena“.

Ne skrivajući svoje ogorčenje, pozvala je premijera Andreja Plenkovića da, kako je rekla, napravi reda u svojoj stranci i poduzme mjere jer je on taj koji može reći da se ovo pitanje već jednom okonča. Istaknula je kako čekaju sedam godina.

„Jedno dijete je u teškom zdravstvenom stanju. Čeka se da to dijete premine. I što ćemo reći toj majci? Što ćemo reći danas-sutra bilo kojem roditelju koje se nađe u situaciji da ide pokopati svoje dijete? Poručujem Klubu HDZ-a i svim njegovim pridruženim članovima da ih može biti sram“, poručila je Rešetar.

Jedna od onih koja je sadašnje odredbe zakona osjetila na svojoj koži je Lucija Balažić iz Knina kojoj je krajem prošle godine preminuo sin Paulo koji je imao nepune četiri godine. Paulo je od rođenja bolovao od miotubularne miopatije, teške bolesti zbog koje je bio nepokretan i potpuno ovisan o 24-satnoj skrbi majke.

„U danu kad sam ostala bez svoga djeteta, ostala sam i bez ikakvih primanja i prava, bez trunke vremena da se oporavim. Suprug radi, ali to nam nije dovoljno za život, podstanari smo. Režije, stanarina, sve je tu, već sam sutradan morala sakupljati papire i javiti se na burzu“, rekla je Balažić.

‘Sramno, jadno i bijedno’

I Maja Prakaturović, predsjednica Udruge „Tko se boji sutra još?“ iz Vukovara, smatra kako je odluka saborske većine sramotna i bezosjećajna. Prema njenim riječima, kod ovoga prijedloga zakona se nije trebala birati strana nego je trebao prevladati zdrav razum i ljudskost što je izostalo. Pojasnila je kako cijeli taj prijedlog zakona košta kao otprilike jedan dobar auto kakve voze ministri i drugi vladini dužnosnici što, kako je rekla, samo govori kako se gleda na bolesnu djecu i njihove roditelje.

„Iskreno, poslije svega, sram me je što živim u ovakvoj državi koja nema niti malo osjećaja za bolesnu djecu i njihove roditelje. Da sam samo malo hrabrija, istog trenutka bih odselila iz Hrvatske jer mislim da nigdje ne može biti toliko loše kao u Hrvatskoj. Koliko netko mora biti bezosjećajan da roditeljima, koji su cijeli svoj život dali za skrb o djetetu i koji su sve žrtvovali radi toga, poslije gubitka djeteta kaže: u radu je spas, u radu je lijek. U isto vrijeme ta ista osoba mjesečno zarađuje oko 3.000 eura. To pravo mogu koristiti ministri, župani kao i svi oni koji su završavali po pritvorima radi raznih malverzacija, ali ne i roditelji. Sramno, jadno i bijedno“, rekla je Prakaturović.

Podsjetila je da su roditelji teško bolesne djece cijeli svoj život i karijere žrtvovali radi svoje djece i da se oni zbog toga ne žale. Prema njenim riječima, ti roditelji gotovo da nemaju privatnog života, ne mogu u izlaske, na izlete… Ističe i kako na papiru je puno toga dobro napisano i zamišljeno, ali da zato u stvarnosti gotovo ništa ne funkcionira kako treba te da su roditelji vrlo često prepušteni sami sebi i ostavljeni bez podrške sustava.

Obećanje Plenkovića

Čini se kako burne reakcije ipak dale rezultata, pa je predsjednik Vlade Andrej Plenković ubrzo nakon odluke Hrvatskog sabora najavio povećanje iznosa naknada kao i produljenje perioda prava na njih i nakon smrti djeteta.

„Čuli smo poruku Sabora kada je riječ o naknadi za roditelje njegovatelje. Obavio sam konzultacije s ministrom [rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marinom] Piletićem i dao sam mu nalog da se poveća naknada, koju će on predložiti u novom Zakonu o socijalnoj skrbi; i drugo, da se definira period kojim bi se naknada dala roditeljima njegovateljima dala za 10 mjeseci. To će biti okviri u kojima će ministar izaći s izmjenama, uz druge izmjene koje je pripremalo ministarstvo“, rekao je Plenković koji gotovo u pravilu građanima donosni samo pozitivne vijesti.

Kazao je i kako prijedlog izmjena zakona nije predlagala oporba, nego da se oporba tu stavila u funkciju jedne udruge. Prema njegovim riječima, ima puno ljudi koji se bave tom temom te da u Vladi i ministarstvima smatraju da tu temu treba na cjeloviti način obraditi i donijeti rješenja koja su dugoročno kvalitetna i dobra u sklopu širih zahvata u izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi. I dalje tvrdi kako reakcija HDZ-a i koalicijskih partnera u Saboru nije bila pogrešna te da je ministar Piletić rekao da ćemo donijeti cjelovito rješenje i to je u konačnici zaključak Sabora. Istaknuo je kako Vlada donosi cjelovita rješenja u okviru politike koja je socijalno osjetljiva i orijentirana da pomogne svima.

„Vidjela sam što je premijer rekao i obećao, ali iskreno poslije svega ne vjerujem ništa dok ne vidim to ne samo na papiru nego i kada vidim kako se to provodi. Puno puta je nešto obećano, a da na kraju od toga ništa nije bilo. Isto tako, potrebno je da se vidi i kako će se to provoditi u praksi jer smo kao država poznati da imamo dobre zakone koji se u praksi ne provode“, zaključila je Maja Prakaturović.