Grčki neonacista isključen iz politike traži način da se vrati

Grčki fašista osuđen na 14 godina zatvora za organizirani kriminal kaže kako je njegova kandidatura na ovomjesečnim općim izborima demokratski lakmus test za njegovu državu.

Ilias Kasidiaris je bio glasnogovornik rasformirane stranke Zlatna zora, koja je ušla u parlament 2012. godine, na vrhuncu grčkih ekonomskih problema nakon finansijske krize 2008.

Godinu kasnije, njenih 20 zastupnika odvedeno je u zatvor. Tužitelj Vrhovnog suda vidio je ubistvo ljevičarskog repera, koje je počinio funkcioner Zlatne zore, kao dio obrasca nasilja protiv imigranata, LGBTQ zajednice i ljevičara te uspješno procesuirao Zlatnu zoru kao kriminalnu organizaciju.

Kasidiaris je uložio žalbu na presudu i bio je aktivan u zatvoru, objavljujući na Twitteru poruke pristalicama.

Ove godine je kandidovao svoju stranku pod nazivom Grci – Nacionalna stranka (Greeks-National party), na općim izborima 21. maja. Ankete mu daju gotovo 3,5 posto podrške birača, dovoljno za ulazak u parlament.

Ipak, Prvi odjel Vrhovnog suda, koji provjerava stranke prije izbora, diskvalifikovao je tu stranku.

„Demokratski sistem je ukinut i pola miliona Grka lišeno je temeljnog prava da glasa za stranku po svom izboru“, izjavila je Kasidiarisova advokatica ispred Vrhovnog suda nakon odluke, čitajući pisanu poruku svog klijenta.

„Grci – Nacionalna stranka je poslana u ilegalu jer je najčistija i najpoštenija stranka na domaćoj političkoj sceni. Očekivali smo ovo ometanje bez presedana i sasvim smo spremni za naredni dan“, pisalo je u izjavi.

Kada je stvorena, Zlatna zora se predstavila kao finansijski poštena stranka, sa ciljem da napravi kontrast sa vodećom političkom scenom koja je odvela državu u bankrot.

Nakon što je podignuta optužnica protiv Zlatne zore i nakon što joj je parlament ukinuo dotok državnog novca, njeni zastupnici su svoje plate usmjerili u stranačku blagajnu kako bi ona mogla i dalje funkcionisati. Kasidiaris usvaja taj politički profil.

Vladajući konzervativci iz Nove demokratije tražili su da se ukloni neonacizam iz parlamenta jednom zauvijek. U državi koja je pretrpjela nacističku okupaciju i u kojoj je ubijeno gotovo milion ljudi tokom Drugog svjetskog rata, ponovno pojavljivanje fašizma mnogi vide kao nacionalnu sramotu.

Vlada je prije dvije godine usvojila amandman kojim je zabranila prijestupnicima osuđenim za organizovani kriminal da predvode političke stranke, potez osmišljen da isključi članove Zlatne zore iz političkog procesa.

U februaru, nakon što je Kasidiaris postavio penzionisanog oficira na čelo svoje stranke, vlada je proširila taj amandman i zabranila prijestupnicima da budu članovi stranke ili njeni zakulisni čelnici.

U aprilu je uslijedio treći amandman koji kaže da Prvi odjel Vrhovnog suda mora provjeriti stranke na plenarnoj sjednici kako bi svojim odlukama dao transparentnost i legitimnost.

Dva dana kasnije, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Christos Tzanerikos podnio je ostavku rekavši da mu je prišao viši član vlade i rekao da će biti imenovan za čelnika nezavisnog tijela ako usmjeri Prvi odjel u pravom smjeru u vezi Kasidiarisovog pitanja – ukazujući na to da vlada ne smatra kako su njena tri amandmana neprikosnovena.

Vlada je negirala ovu optužbu.

Pokušaji stranke Nova demokratija da zaustavi fašizam sada su pokrenuli pravnu i političku oluju.

Od početka stoljeća, četiri otcijepljene stranke desno od Nove demokratije osvojile su zastupnička mjesta. Opozicione stranke optužuju premijera Kyriakosa Mitsotakisa da radi na lišavanju prava novih konkurenata.

„Gledao je rezultate anketa i vagao to pitanje“, rekao je socijalistički lider Nikos Androulakis u toku kampanje.

„U proteklim mjesecima je gledao kako raste Kasidiarisova popularnost, što otežava mogućnost jednopartijske vlade“, kazao je Androulakis misleći na činjenicu da što više stranaka uđe u zakonodavno tijelo od 300 mjesta, to je manji broj mjesta za raspodjelu među njima u odnosu na njihov udio u broju glasova.

„Tek je tada donio novi zakon protiv Zlatne zore“, zaključio je Androulakis.

Predviđa se da će Nova demokratija osvojiti 32 posto glasova – nedovoljno za 151 mjesto koliko je potrebno da samostalno oformi vladu, a Mitsotakis je nagovijestio da nije spreman na formiranje koalicije.

Politički motivi

Kasidiarisova advokatica Vaso Pantazi, složila se da su motivi stranke Nova Demokratija politički.

„Amandmani su usvojeni kada su se približili izbori“, kazala je ona Al Jazeeri. „Trebate ih donositi u neutralno vrijeme; inače neko osjeća da su usmjereni protiv njega lično.“

Nova demokratija je imala nekoliko opcija. Praktično je nemoguće zabraniti rad stranci u Grčkoj. Član 29 Ustava kaže da bilo koja stranka može ući na izbore „ako služi slobodnom funkcionisanju demokratskog sistema“.

Pod tom neodređenom formulom, čak je i Komunistička partija Grčke, koja slijedi staljinizam i smatra Nikitu Hruščova početkom kraja komunizma, bila prihvaćena u zakonodavstvu pola stoljeća.

Grčka je pokušala zabraniti Komunističku partiju nakon što su njeni lideri pokrenuli krvavi građanski rat od 1944. do 1949. Komunisti su potom upućivani u kažnjeničke kolonije tokom 1950-ih i 1960-ih.

Strah od oživljavanja komunizma uzrokovao je sedmogodišnju suspenziju demokratije kada je grupa pukovnika preuzela vlast. Nakon što su oni pali 1974, Grčka je obnovila Komunističku partiju i njen novi Ustav odmakao se od zabranjivanja bilo kome obnašanje javne funkcije na osnovu ideologije.

Čak ni Zlatna zora nije osuđena zbog svojih uvjerenja.

„Zlatna zora nije osuđena zato što je fašistička ili nacistička“, u parlamentu je kazao ministar unutrašnjih poslova Makis Voridis. „Zlatna zora je osuđena zato što je počinila krivična djela … Govorimo o kriminalcima, osuđenicima.“

Jedini način na koji je vlada mogla zabraniti Zlatnoj zori učešće u parlamentu jeste da ih goni kao pojedince.

Vladini pravni amandmani tvrde da je nesposobnost članova Zlatne zore da „podrže slobodno funkcionisanje demokratskog sistema“ zasnovana na njihovim kaznenim presudama.

Čak je i to neustavno, kazala je Pantazi.

„Grčki Ustav zahtijeva neopozivu sudsku presudu da bi se zabranilo nekom građaninu da se kandiduje za javnu funkciju, pa osoba mora biti proglašena krivom nakon žalbe Vrhovnom sudu“, kazala je. „Ovdje imamo jedinstvenu situaciju osobe  kojoj je nakon prve osuđujuće presude zabranjena kandidatura … iako još ima pravo na pretpostavku nevinosti.“

‘Ozbiljan test’

Advokat Yiannis Drossos, koji je stručnjak za ustavna pitanja, se slaže da vladin pristup ima slabosti.

„Ovo nije sudska presuda. Ovo je administrativna odluka koju su donijeli suci, što znači da će vjerovatno biti stavljena pod sudsku reviziju u kasnijoj fazi“, kazao je Drossos o diskvalifikaciji pomenute stranke.

On je kazao Al Jazeeri da su amandmani na kojima je ova odluka zasnovana stavili Ustav na „ozbiljan test“.

Kasidiaris je odlučio da je najbolje da se bori protiv sudstva i parlamenta koliko je moguće javno.

Pantazi vjeruje da će Kasidiaris biti oslobođen kada njegov slučaj iscrpi domaće žalbe i dospije na Evropski sud za ljudska prava.

„Grčka će biti osuđena zbog gaženja pretpostavke nevinosti kao što je osuđena za niz slučajeva kršenja prava“, kazala je. „Bit će potrebne godine, ali neke stvari se ne rade zbog krajnjeg rezultata. Rade se zbog historije.“