Velike nade ugasila turistička ‘rupa’ na jadranskoj obali

Još prije samo nekoliko tjedana, dok su se polako redali prvi dani proljeća, često su se mogle čuti optimistične najave o turističkoj godini koja dolazi. Rezervacije hotela i apartmana ukazivale su kako je pred Hrvatskom vrlo vjerojatno rekordna turistička godina koja će premašiti i rezultate iz pretpandemijske 2019. godine, koja je bila rekordna. U prilog tome nisu samo govorile rezervacije hotela i apartmana, nego i činjenica kako je hrvatski turizam prošle godine, koja je bila prva poslije pandemije, ostvario odlične rezultate.

„U Hrvatskoj je tijekom 2022. godine ostvareno 18,9 milijuna dolazaka i 104,8 milijuna noćenja, tj. 37 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na 2021. godinu. Pri tome su strani turisti ostvarili 92,3 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 12,5 milijuna noćenja. Ostvareno je 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja ostvarenih u 2019. godini“, objavila je uoči nove sezone Hrvatska turistička zajednica.

I posljednji podaci o turističkim dolascima u Hrvatsku, a koji se odnose na svibanj, donose rezultate koji pokazuju rast prometa u svim turističkim regijama Hrvatske. Prema podacima sustava eVisitor, koji su obrađeni sredinom lipnja, u svibnju je zabilježeno 1.449.121 dolazak stranih turista te 260.841 dolazak domaćih turista. Navode i kako je broj noćenja stranih turista u svibnju iznosio 5.636.837, dok su u istom mjesecu domaći turisti ostvarili 668.412 noćenja. Ukupno je u prošlom mjesecu zabilježeno 1.709.962 dolazaka i 6.305.249 noćenja. Podaci iz sustava kažu i kako je najviše komercijalnih noćenja ostvareno u hotelskom smještaju, oko 40 posto, dok se 26 posto odnosi na obiteljski smještaj, 25 posto na kamping kapacitete i devet posto na ostale vrste smještaja.

A onda je došao početak ljeta… s njim i prvi strahovi da sve ne ide onako kako je planirano i kako se očekivalo.

Rezultati ispod očekivanih

Iz brojnih turističkih odredišta na Jadranskom moru vlasnici apartmana, hotela i restorana govore o „lipanjskoj turističkoj rupi“ i rezultatima koji su ispod očekivanih. Sve se češće može čuti kako su mnoge plaže na srednjem i južnom Jadranu prazne, kao i da je turista osjetno manje nego prošle godine. Hoteli nisu popunjeni, a još gora situacija je s privatnim smještajem. Turistički djelatnici tvrde i kako je potrošnja osjetno pala, da nema gostiju po restoranima, ne kupuje se… Da se nešto događa vidi se i po tome što nema prometnih gužvi kakve se događaju tijekom turističke sezone.

Pri tome se često ističe primjer Makarske koja je jedna od turističkih perjanica Hrvatske. Prema službenim podacima tijekom lipnja je u Makarskoj bilo za četvrtinu turista manje nego prošle godine. Potvrđuju to i sami vlasnici apartmana i restorana koji se žale na manjak gostiju, a isto tako ovoga lipnja nije bilo potrebe za postavljanjem ručnika u zoru na plaže kako bi se uhvatilo željeno mjesto ili hladovina.

I Primošten, koji je jedan od prepoznatljivih turističkih bisera Jadrana, u lipnju bilježi osjetno lošije rezultate. Slični primjeri se redaju na većem djelu Jadrana, a pogođeni su i otoci, pa su vlasnici apartmana pokušali nastalu rupu koliko toliko zakrpati snižavanjem cijena apartmana za 20 do 30 posto.

U isto vrijeme Istra i Kvarner su puni gostiju. To se pojašnjava i činjenicom da je taj dio Jadrana najbliži za goste i turiste iz Zagreba i Hrvatske, ali i turiste iz drugih država. Tu je svakako i prepoznatljiva ponuda toga dijela Jadrana.

Pozitivni rezultati Istre

Puno govore i službeni podaci prema kojima je sveukupno Hrvatsku od početka godine do današnjeg dana posjetilo 17 posto više turista nego u istom dijelu prethodne godine. Međutim, isto tako ti podaci kažu i da bolje lipanjske rezultate od lanjskih imaju tek tri priobalne županije: Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Splitsko-dalmatinska. U Istri je za 11 posto ovaj lipanj po broju turista slabiji od lanjskog. Ipak, Istra je gledano od početka godine u plusu osam posto te su već imali milijun i pol turista.

„Prvih deset dana mjeseca lipnja bili su iznad 2022. godine dok su drugih deset dana bili tu negdje, odnosno možda 2-3 posto ispod prošle godine. Tijekom posljednjih deset dana lipnja očekujemo bitno značajniji i veći turistički dolazak i promet u Hrvatskoj s obzirom jer nekima počinju školski praznici, primjerice u susjednoj Sloveniji. Tada očekujemo prvi veći priliv turista kada ćemo ih premašiti pola milijuna na dnevnoj bazi“, rekao je Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Kada govore o očekivanjima od ove godine, i iznajmljivači apartmana kažu kako će vjerojatno srpanj i kolovoz biti maksimalno popunjeni, ali isto tako i da će teško biti pokriti „turističku rupu“ iz mjeseca lipnja.

„Činjenica je da imam manje gostiju nego prošle godine tijekom lipnja, a zašto je to tako ne znam. S istim problemom se suočavaju svi iznajmljivači koje znam. Početkom godine, pa sve tamo do kraja travnja, imao sam svakodnevne pozive i upite za smještaj. Bilo je puno poziva, a dio njih je i rezervirao apartmane još u ožujku i travnju. Mislio sam da će sve biti puno i tijekom lipnja, ali prevario sam se. Nekako je interes za lipanj prestao, a imao sam i dva slučaja otkazivanja rezervacije stalnih gostiju. Mislim kako ćemo teško pokriti tu rupu i da nas dobri rezultati iz sedmog i osmog mjeseca ne mogu izvući. Sada dizati dodatno cijene bilo bi nekorektno. Moje mišljenje je da nam tu rupu iz lipnja može pokriti samo podsezona u devetom mjesecu“, kaže Filip M. iz Makarske.

Ulaz rezervacija usporen

Sve to što govore ljudi na terenu ukazuje da i glavna turistička sezona ove godine donosi puno veću neizvjesnost nego lanjska. Tome je više razloga. Jedan su svakako vremenske neprilike koje nisu išle u korist turizmu. Drugi su cijene smještaja i ugostiteljskih usluga koje su ove godine u odnosu na prošlu godinu porasle i za 30 posto, a negdje i više. I dio blagdana se prelio u mjesec svibanj, pa je i tu „nestao“ dio turista koji bi inače došli kasnije na more. Ne smije se zaboraviti niti ekonomska kriza koja je pogodila neke najvjernije goste poput Nijemaca što svakako ne ide u korist turizmu. Tu su i zemlje konkurencije koje su tijekom pandemije bile izuzetno pogođene i koje su se ponovno maksimalno otvorile prema turističkom tržištu. Neke od njih su cijenama prihvatljivije nego Hrvatska, a i nude razne akcije kako bi privukli što veći broj turista.

Predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Boris Žgomba rekao je kako se od polovice svibnja vidi da je ulaz novih rezervacija bitno usporen kao i da ima dosta otkazivanja.

„Evidentno je da druga polovica lipnja i prva polovica srpnja u određenoj mjeri zapinju u broju rezervacija, a to se najviše osjeti na apartmanskom smještaju. Isto tako ako se uspoređujemo s 2019. godinom, koja je bila rekordna, moramo znati da danas imamo značajno više apartmana tako da je veći broj njih u odnosu na tu 2019. godinu prazan. Taj se trend više osjeti u Dalmaciji, a manje na sjevernom Jadranu zbog njegove blizine određenim tržištima. To nije ništa dramatično i te su oscilacije postojale i prije“, rekao je Žgomba.

Previsoke cijene

Jedan od razloga zašto je manje turista je ne samo činjenica da osim prelijepe obale i mora turisti često traže i bogate popratne sadržaje i zabavu koja često izostaje. Tu su svakako i cijene koje su iz godine u godinu sve više, pa su postale visoke i gostima iz bogatih država. Zbog toga je Hrvatska tijekom nekoliko godina od tražene destinacije postala skupa turistička destinacija. Tako je austrijski Krone Zeitung prenio iskustva Brigitte koja je tijekom lipnja bila na Jadranu te je ostala šokirana cijenama navodeći kako su cijene nekih djela dosegnule nenormalne visine.

„Pizza za 18 eura, steak za 38 eura. Ni u trgovinama nije ništa bolje. Maslac im košta 4,5 eura“, riječi su Brigitte.

Kada je riječ o cijenama na Jadranu govori dovoljno i to da je cijena kugle sladoleda narasla na 3,5 eura. U pritužbama turista, koje su preplavile internet i društvene mreže, moglo se pročitati i da kugla sladoleda u nekim destinacijama ide i do nevjerojatnih pet eura.

U rastu cijena problem je i činjenica što je euro od 1. siječnja službena valuta za plaćanje u EU kao i u većini drugih država odakle dolaze turisti. Samim tim nema niti mijenjanja eura u kune tako da turisti vrlo lako mogu cijene na moru usporediti sa cijenama u svojim gradovima i državama. Drugim riječima, prodavci turiste više neće moći tek tako prevariti i neki proizvod naplatiti višestruko više nego što bi ga platili u svome gradu.

Cijene na Jadranu komentirao je i ministar financija u Vladi Hrvatske, Marko Primorac koji je rekao kako nastavak takvih trendova može ozbiljno ugroziti i turističku sezonu i općenito gospodarstvo.

„Kada čujete koliko te cijene rastu to je nešto što je u svakom slučaju neprihvatljivo i moram priznati da me na neki način to i plaši. Strahujem od dugoročnih učinaka takvog porasta cijena. Kada je riječ o turističkoj sezoni imam jednu bojazan u smislu ostvarenja dobrih rezultata, a s obzirom na najave. Ima li za to opravdanja, osobno sumnjam. Ne želim ulaziti u pojedine sektore. Kratkoročno neopravdano povećanje cijena i kratkoročna korist i zarada mogli bi dugoročno imati vrlo nepoželjne učinke”, zaključio je Primorac.