Hrvatska sela ostaju pusta: Mladima dosta ‘prevrtanja’ jednog eura po cijeli dan

Rezultati popisa stanovništva provedenoga 2021. godine pokazali su kako se broj stanovnika Hrvatske iz godine u godinu smanjuje. Prema tim rezultatima Republika Hratska je tada imala 3.871.833 stanovnika što je u odnosu na popis koji je proveden 2011. godine smanjenje za 413.056 osoba ili 9,64 posto.

Između dva popisa Hrvatska je ostvarila neke svoje strateške ciljeve, pa je tako od 1. srpnja 2013. godine punopravna članica Europske unije. Deset godina kasnije Hrvatska je postala i dio šengena, a i euro je postao službena valuta.

Međutim, sve to vrijeme Hrvatska se suočava i sa kontinuranim iseljavanjem koje se nastavlja i dalje. Iako je pogođena cijela Hrvatska, tako da su mnogi gradovi u međuvremenu po broju stanovnika prepolovljeni, iseljavanje se najviše osjeti u ruralnim područjima koja su ostala gotovo prazna. O tome svjedoči i sve veći broj praznih kuća, prazna gospodarska imanja, zatvorene škole…

Na tu temu istraživanje je proveo i Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na uzorku od 366 mladih u dobi 18 do 30 godina, koji su odgovarali na pitanja o životnim uvjetima i prilikama za mlade u ruralnim i udaljenim područjima Hrvatske. Savjet je imao cilj ispitati mišljenja i stavove mladih o kvaliteti života u ruralnim i udaljenim područjima, s naglaskom na migracijske namjere i razvojne perspektive.

Rezultati istraživanja trebali bi dodatno zabrinuti premijera i ministre jer je pokazalo kako se više od trećine mladih iz ruralnih i udaljenih krajeva namjerava iseliti u iduće tri godine, dok se gotovo 80 posto onih koji žive izvan mjesta prebivališta ne namjerava vratiti u kraj u kojem su rođeni ili nisu sigurni u povratak. Kako se navodi u istraživanju mladi su u svojim sredinama najzadovoljniji sigurnošću, osnovnom infrastrukturom, školama i stanjem okoliša dok su najmanje zadovoljni društveno-kulturnim sadržajima, financijskim uslugama, javnim prijevozom i ponudom poslova. Među ispitanicima njih 73,6 posto živi u mjestu prebivališta od kojih se njih 34,5 posto namjerava iseliti u iduće tri godine pri čemu njih 42,8 posto u drugu županiju, 30,8 posto u drugo naselje iste županije, a 26,4 posto u inozemstvo. Kao glavne razloge navode poboljšanje životnog standarda (31,9 posto) i bolje mogućnosti zapošljavanja (29,5 posto). U rješavanju problema mladih podjednako smatraju da ključnu ulogu imaju lokalna zajednica (26,2 posto) i država (22,1 posto), a u nešto manjoj mjeri Europska unija (16,4 posto), njihova osobna inicijativa (13,6 posto) i lokalna vlast (12 posto).

Želim normalan život

“Iz godine u godinu čitam i slušam o tome kako će biti bolje, kako se otvara ovo ili ono… Međutim, ja sada već imam 29 godina i više nemam vremena da čekam to uskoro. Želim za sebe i svoju obitelj osigurati lijep život. Ne mislim tu na nikakav veliki luksuz, ali ne želim da svaki euro prevrćem sto puta prije nego ga potrošim. Mladi, a tu još nekako ubrajam i sebe iako sam oženjen i imam dvoje djece, žele posao sa sigurnim primanjima koja nisu minimalac. Želimo i da imamo više sadržaja da ne moram za sve, pa i ono najmanje, sjesti u automobil i voziti se do Vukovara ili Osijeka”, kaže Goran P. iz Iloka koji kaže kako će već ove godine ili najkasnije slijedećeg proljeća odseliti za Njemačku.

Jedino ga u tome spriječiti može da se nešto ubrzo i veliko dogodi te stvari pokrenu nabolje, a kako kaže, on trenutno ne vidi mogućnosti za to. Želi odseliti za Njemačku i tamo se “skućiti”, prije nego što mu djeca budu trebala krenuti u školu.

“Hoću li se ikada vratiti? Iskreno ne znam. Možda se i vratim ali ako se tamo uklopim, a ne vidim razloga da tako ne bude, ne vjerujem. Tamo imam članove obitelji, prijatelje, a i posao me već čeka tako da su neki preduvjeti već osigurani. Ipak, uvijek ćemo rado doći u Hrvatsku na godišnji. Nadam se, prije svega radi mlađih, da će se neke stvari u Hrvatskoj riješiti na bolje. Nama je dosta priča o partizanima, ustašama, četnicima, Srbima, Hrvatima, ratu… Smeta i ta korupcija na svakom koraku i činjenica da ništa ne možeš napraviti ako nemaš vezu. Smeta i taj kriminal. Mnogi su otišli samo zato što je u drugim državama život nekako uređeniji i sigurniji”, rekao je Goran P.

Stvaranje preduvjeta

Na istu temu razgovarali smo i s Antom Gutićem, načelnikom Općine Gunja u Posavini, koja se i sama već godinama suočava s problemom iseljavanja. U prilog tome govore i službeni podaci prema kojima je Gunja 1991. godine imala 5.176 stanovnika, da bi popis 2021. godine pokazao da je ta brojka pala na 3.732. Val iseljavanja nastavljen je i u proteklih deset godina tako da Gunja, prema popisu iz 2021. godine, sada ima 2.600 stanovnika. Dodatno zabrinjava činjenica da je među stanovništvom koje i dalje živi u Gunji dosta samačkih i staračkih domaćinstava jer su mladi otišli “trbuhom za kruhom”. Govoreći o iseljavanju Gutić kaže kako ga posebno zabrinjava odlazak mladih ljudi, odnosno onih koji bi trebali Gunju voditi idućih godina i desetljeća. Prema njegovim riječima, Gunja je proteklih godina, kao i mnoge druge općine u Hrvatskoj, brojčano devastirana.

“Kao Općina mi stvaramo preduvjete za ostanak mladih, a onda možda i povratak barem dijela onih koji su odselili. Imamo niz sadržaja koji su važni mladima za normalan i kvalitetan život. Mislim tu na školu, narodnu knjižnicu i čitaonicu, Dom zdravlja, internet… Uskoro ćemo završiti i vrtić. U tijeku su radovi i na završetku poslovne zone tako da očekujemo nova ulaganja i otvaranje radnih mjesta. Mi kao općina nemamo mogućnost otvaranja radnih mjesta, ali zato činimo maksimalno koliko možemo na stvaranju preduvjeta za bolji i kvalitetniji život”, rekao je Gutić.

Dodaje i kako su dosadašnja iskustva zemalja članica EU pokazala kako poslije deset godina članstva dolazi do obrnutog procesa, odnosno da se ljudi koji iselili počinju vraćati.

“Mislim da iseljavanja više neće biti i da su otišli svi koji su željeli. U međuvremenu je u Hrvatskoj sve više posla, otvaraju se radna mjesta, plaće su porasle i još će rasti, a i na snazi je niz poticaja. Mislim kako će sve to pomoći u odluci nekih da se vrate nazad, a prije svega mislim na one koji u inozemstvu žive kao samci”, istakao je Gutić.

O iseljavanju je govorio i osječko-baranjski župan Ivan Anušić koji smatra kako u svemu tome zapravo nedostaje veća inicijativa s nacionalne razine.

“Ne mogu lokalne i regionalne samouprave učiti ništa puno za demografiju, nemamo tu snagu, nemamo te zakone i poluge, moramo se sustavno početi baviti demografijom kao najvećim problemom danas”, istaknuo je Anušić.

U isto vrijeme premijer i njegovi ministri svaku priliku koriste kako bi istaknuli neke od uspjeha Vlade pri čemu se redovito govori o smanjenju stope nezaposlenosti, rastu plaća, ulaganjima…

Kada pak govore o razlozima iseljavanja kažu kako je to proces kroz koji su prošle sve nove države članice EU te da danas građani Hrvatske, kao državljani Unije, mogu raditi bilo gdje u Europskoj uniji. Pri tome nikada ne spominju razloge poput nepotizma, korupcije, bezbroj afera o kojima su pisali mediji, neuređeno društvo, skupoću, inflaciju… Zato o tome govori demograf Stjepan Šterc.

“Razlozi iseljavanja su neuređenost hrvatskog društva, nesigurnost u budućnosti posebno za djecu i način upravljanja Hrvatskom. Najgori podatak nam je prirodni nestanak Hrvatske jer ovi koji su nam se odselili kad bi mi prema njima postavili poticajni model povratka mi bi imali povratak”, rekao je Šterc.

Hrvatska demografski propada

Demograf Dražen Živić kaže kako su rezultati istraživanja Savjeta mladih zapravo očekivani i da tu zapravo nema nikakvog iznenađenja. Podsjeća i na istraživanje Instituta Ivo Pilar, u kojem je pomoćnik ravnatelja, koje je provedeno među učenicima 3. i 4. razreda srednjih škola u Vukovarsko-srijemskoj županiji i koje je pokazalo kako trećina učenika namjerava ostati živjeti u mjestima prebivališta, trećina tada nije znala što će dalje dok ih je trećina rekla kako sigurno odlaze.

“To su sve više nego zabrinjavajući podaci ali i podaci koji su očekivani za sve koji se bave ovom temom. Potrošili smo silne godine na razvoj države, izgradnju sustava, ekonomski napredak i slično, a imamo toliki bazen mladih ljudi koji ne žele ostati živjeti u Hrvatskoj. Međutim, kada sve vidim što se i kako radi da imam 30 godina manje i sam bih isto razmišljao. Zaboravlja se da mladi putem društvenih mreža prate sve što se događa, znaju puno toga, a uz to imaju gotovo neograničene mogućnosti i da samim tim jako dobro znaju sve što se događa u Hrvatskoj. Zbog svega toga ne odlaze samo oni koji nemaju posla nego i oni koji imaju dobre poslove. Vladajući govore o milijardama ulaganja, svijetloj sadašnjosti i još svjetlijoj budućnosti, a očigledno je da u mnogo toga kaskamo i ne radimo kako treba jer Hrvatska demografski propada”, rekao je Živić.

Dodaje i kako je zapravo najlošija stvar činjenica da kada ljudi napuste Hrvatsku da se ništa ne čini da se potakne njihov povratak, odnosno da se ništa ne pomiče i sve je prepušteno nekakvoj stihiji. Ne vidi niti ohrabrenje u tome što u Hrvatsku doseljava sve veći broj stranaca jer ističe kako će i oni, kada vide da ne postoji neka sustavna politika, otići dalje u potrazi za državama koje su uređenije i gdje će imati više plaće, mogućnost dalje integracije u društvo kao i dolazak obitelji.