Rusija rasporedila zloglasnu čečensku jedinicu u gradu sa nuklearkom Zaporožje

Svih devet nabildanih muškaraca u videu imaju brade, kape i kaki uniforme bez pločica s imenom.

Jedan ima walkie-talkie, drugi pištolj, a iza njih su džipovi i srebrni minibusevi. Većina muškaraca se sprema otići. Čovjek se želi fotografirati.

“Slikaj umjesto da snimaš”, kaže snimatelju koji pokušava ostati pritajen na čečenskom.

Kamera se okreće prema drugom čovjeku koji provjerava svoj pametni telefon. Snimatelj kaže: “Ovaj drug ostaje.”

Čovjek s telefonom izgleda kao da je glavni. Namigne, nasmiješi se i odgovori: “Odlazim kasnije.”

Izgledaju opušteno kao da su ponovo u Čečeniji, većinski muslimanskoj pokrajini od 1,5 miliona stanovnika u ruskom sjevernom Kavkazu, gdje im je šef Ramzan Kadirov, bivši separatistički moćnik koji sebe sada naziva “vojnikom” ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Muškarci su, međutim, snimljeni nekih 1.200 kilometara sjeverozapadno od kuće, pored blokova 3, 4 i 5 nuklearne elektrane Zaporožje, najveće nuklearne elektrane u Evropi, u dijelu jugoistočne Ukrajine pod ruskom okupacijom.

Video je Al Jazeeri stavila na raspolaganje ukrajinska agencija za provođenje zakona, koja je identificirala čovjeka s telefonom kao pukovnika Makhmuda Khusiyeva, 43-godišnjeg bivšeg hrvača.

Snimka datira od 7. januara, ali je moguće da je snimljena ranije.

Agencija je potvrdila njegov identitet korištenjem softvera za prepoznavanje lica kako bi usporedila njegove fotografije i videozapise visoke rezolucije s medijskim izvještajima koji ga prikazuju.

Khusiyev se drži povučeno.

Pregršt čečenskih novinskih članaka spominje njegovo učešće u hrvačkim takmičenjima.

Khusiyev je sada jedan od nekoliko viših oficira jedinice Akhmat Grozny, čete specijalnih snaga sa sjedištem u Groznom, administrativnom glavnom gradu Čečenije.

Na videu koji je dobila i provjerila Al Jazeera, lijevo rame Khusiyevljeve uniforme krasi stilizirana slika orla koji ispaljuje zrake iz njegovih očiju, jedan od logotipa kompanije.

Al Jazeera je također potvrdila njegov identitet, pronašavši sada izbrisane profile na stranicama za upoznavanje, koji su izgleda pripadali njemu, sa starim fotografijama na kojima nosi uniformu čečenske interventne policije.

Akhmat Grozny posluje u Enerhodaru, gradu kompanije čije je prijeratno stanovništvo iznosilo 51.000, a od tada se više nego prepolovilo.

Prema onima koji žive u okupiranom ukrajinskom nuklearnom gradu, jedinica dolazi i odlazi, radi u višesedmičnim smjenama, i odgovorna je za nadzor grada i njegovih stanovnika, i uživa viši status od etničkih ruskih trupa.

Iako su čečenske snage viđene u blizini nuklearne elektrane, čini se da nisu uključene u strateške odluke o stanici.

Čečenske vlasti ne promoviraju prisutnost Akhmata Groznog u tom području.

“Službeni kanali Kadirovljevog režima bili su relativno tihi o tom dijelu fronte”, rekao je za Al Jazeeru Harold Chambers, američki stručnjak za Kavkaz.

Kadirov bi njihovo raspoređivanje mogao vidjeti kao adut koji jača njegov položaj u hijerarhiji u Kremlju, dodao je.

“Govoreći općenito, nije iznenađujuće da bi bili dodijeljeni tako važnom području, s raspoređivanjem navodno unutar same stanice, ali oni nesumnjivo mogu izvršiti bilo koji poseban važan zadatak koji im je dan”, rekao je Chambers.

‘U Čečeniji poznati po svojim zločinima’

Akhmat Grozni sada je dio Nacionalne garde Rusije i nominalno je odgovoran svom šefu, generalu Viktoru Zolotovu, Putinovom bivšem tjelohranitelju.

Ali posmatrači insistiraju na tome da je kompanija, kao i gotovo svaka vojna i policijska jedinica u Čečeniji, uporno odana Kadirovu i slijepo slijedi njegove naredbe, bez obzira na njihovu zakonitost.

“U Čečeniji je ova policijska struktura poznata po svojim zločinima”, rekao je za Al Jazeeru Tumso Abdurakhmanov, odbjegli čečenski video bloger i jedan od najotvorenijih kritičara Kadirova.

Abdurakhmanov je 2019. ustvrdio da je Magomed Daudov, poznat kao “Gospodar”, objavio osvetu blogeru nakon što je kritizirao Akhmada Kadirova, Ramzanovog oca. Stariji Kadirov bio je separatistički muslimanski vođa koji je objavio “sveti rat” Rusiji i pozvao svakog Čečena da “ubije po 150 Rusa”, ali je kasnije promijenio stranu.

Godine 2020, Čečen je napao Abdurahmanova, koji je živio u Švedskoj u egzilu, u njegovom stanu čekićem. Nakon što ga je Abdurakhmanov razoružao, napadač, koji sada služi zatvorsku kaznu u toj nordijskoj zemlji, priznao je da je “poslan iz Groznog”.

Ramzan Kadirov, čečenski čelnik, odbacio je optužbe o umiješanosti.

Čovjek za kojeg se vjeruje da je član Akhmat Groznog također je navodno umiješan u jedan od najstrašnijih zločina trenutnog rusko-ukrajinskog rata.

U junu 2022, proruski Telegram kanal objavio je video koji navodno prikazuje ukrajinskog vojnika, vezanog dok leži na zemlji, kako ga tuku i kastriraju nožem.

Čini se da mučitelj puca Ukrajincu u potiljak, vezuje tijelo za auto i vuče ga.

The Insider, nezavisna ruska publikacija, zajedno s Bellingcatom tvrdi da se ubistvo dogodilo u dijelu jugoistočne ukrajinske regije Lugansk pod okupacijom Rusije i da je počinitelj jedan od rijetkih članova Akhmat Groznog koji nisu etnički Čečeni.

Navodni počinitelj je negirao svoju ulogu u ubistvu.

Al Jazeera nije uspjela nezavisno provjeriti video.

Jedinica Akhmat Grozni datira iz drugog rusko-čečenskog rata koji je započeo 1999. godine. Osnovali su je ljudi lojalni Akhmadu Kadirovu.

Isprva nazvana Terek po rijeci koja teče kroz Čečeniju, kompanija je angažirala mnoge bivše pobunjenike koji su često bili prisiljeni promijeniti strane zbog mučenja i zastrašivanja njihovih porodica.

Godine 2004, snage su preimenovane po Akhmadu Kadirovu nakon njegove smrti 2004. u eksploziji bombe.

Okupirana nuklearna elektrana Zaporožje

Prvi put u historiji vojno je zauzeta nuklearna elektrana koja radi.

Ruske snage zauzele su nuklearnu elektranu Zaporožje, koja je nekada proizvodila do 20 posto električne energije u Ukrajini, početkom marta 2022, nekoliko dana nakon što su moskovske trupe pokrenule sveobuhvatni rat protiv Ukrajine.

Stanica se nalazi na obali sada srušene brane Nova Kahovka, samo 200 km sjeverno od Krima, poluotoka na Crnom moru, koji je Moskva anektirala 2014. godine.

Usred rata, svih šest njegovih reaktora stavljeno je u hladno gašenje kako bi se smanjio rizik od eksplozije.

Mještani čečensku jedinicu posprdno zovu “Ahmad Tea”, prema britanskom brendu koji je bio popularan u bivšem Sovjetskom Savezu.

Njegovi vojnici patroliraju gradom, prema dvojici inženjera koji su pobjegli iz Enerhodara krajem maja. Dvojicu su prepoznali sa snimka do kojeg je došla Al Jazeera, ali im nisu znali imena.

Rekli su da se Čečeni, koji čine oko jednu petinu okupacijskih snaga u Enerhodaru, ne miješaju profesionalno ili društveno s drugim ruskim vojnicima.

Čečeni su daleko bolje obučeni, opremljeni i naoružani, a izgledaju posebno besprijekorno u usporedbi sa separatistima iz Donjecka i Luganska koje podržava Rusija i koji podsjećaju na “hrpu skitnica”, rekao je jedan od inženjera za Al Jazeeru.

“Čečeni su uvijek sami, oni su elita, neka viša kasta”, rekao je jedan od inženjera. “Enerhodar je za njih izletište.”

Osim etničkih Slavena, u redovima ruskih vojnika često se nalaze i druge manjine, budistički Kalmici i Burjati, te muslimani Srednje Azije, između ostalih.

Navodno su stacionirani izvan Enerhodara, ali žive u daleko gorim uslovima, upravnim zgradama, šatorima ili rovovima. U Enerhodaru, Čečeni drže vlast.

“Nijedan ruski vojnik nije vidio niti jednog Čečena u rovu pored sebe. Zašto nisu ljuti?” pita se jedan od inženjera.

Privilegirani položaj pripadnika Akmat Groznog oslikava visok status Kadirova unutar Kremljovog poretka, i njegovu reputaciju.

Ljubitelj borilačkih vještina vlada Čečenijom od 2007. godine

Kao rezultat toga, “sva ljudska prava koja možete zamisliti se krše, zakoni se ne donose, a ako se neke stvari odvijaju u skladu s ruskim zakonodavstvom, to je samo zato što je tako rekao Kadirov”, kaže za Al Jazeeru Lev Ponomaryov, čelnik organizacije Za ljudska prava, jedne od najstarijih u Rusiji.

Kadirov je povremeno prijetio ruskim državnim dužnosnicima, a najmanje desetak njegovih političkih suparnika i kritičara, uključujući dvije žene, ubijeno je u Čečeniji, Moskvi, Austriji i Dubaiju od 2006. godine. On negira odgovornost za njihova ubistva.

Sredinom jula, rođak Kadirova, Jakub Zakriev, koji već služi kao zamjenik premijera Čečenije, postao je šef ruske podružnice Danonea, francuske multinacionalne prehrambene kompanije koja je protjerana iz Rusije. Podružnica je imala 7.500 zaposlenika koji su radili na 13 lokacija, a Putin je naredio državi da “preuzme privremenu kontrolu” nad njom.

Čečeni u patroli

Čečeni su stalno prisutni na ulicama i cestama Enerhodara, rekli su inženjeri.

Prolaze gradom u “Patriotama”, ruskim vozilima koja su im postala zaštitni znak.

“Enerhodar će mrziti ove automobile idućih 20 godina jer svaku minutu i po, gdje god se nalazili, pojavi se jedan od ovih Patriota”, rekao je jedan od inženjera.

Tokom ophodnje provjeravaju lična dokumenta i pomno pregledavaju pametne telefone ljudi, navodno gledajući bankovne transakcije kako bi provjerili ima li donacija ukrajinskim oružanim snagama, rekao je jedan od inženjera.

Kucaju na vrata svakog stana tražeći oružje i pitajući stanovnike za odsutne susjede. Ako se kuća čini praznom, zapečate joj vrata.

Prvo pitanje koje postavljaju je jesu li stanovnici promijenili državljanstvo. Pritisak da se dobiju crveni ruski pasoši pojačao se nakon što su “referendumi” koje je organizirao Kremlj u četiri potpuno ili djelimično okupirane ukrajinske regije u septembru “učinili” dijelom Rusije. Glasovi nisu priznati ni u Kijevu ni u međunarodnoj zajednici.

“Ako neko ima ruski pasoš, sve je u redu, dobar posao, hvala, doviđenja. Ako je pasoš ukrajinski, sve se mora okrenuti naopako u stanu“, rekao je jedan od inženjera.

Čečeni također pitaju stanovnike da li su im rođaci u ukrajinskim oružanim snagama ili na strani pod kontrolom Kijeva.

Zaustavljaju se i pregledavaju automobile, ali se lako umore i žure u teretane kako bi satima vježbali, rekli su inženjeri.

Rijetka televizijska reportaža televizijske mreže Russia 24 potvrdila je ulogu Akhmata Groznog u Enerhodaru, i pokazala kako vojnici pokušavaju zaštititi svoj identitet.

U izvještaju objavljenom na internetu u februaru tvrdi se da su “spriječili nekoliko terorističkih napada” koje su navodno planirali proukrajinski aktivisti, i prikazuje Čečene kako prolaze ulicama, provjeravaju prtljažnike automobila i razbijaju vrata garaže čiji je vlasnik napustio Enerhodar.

“Lokalci su nas se plašili. Sada više ne, prilaze nam, komuniciraju, znaju da smo došli čuvati njih, njihov grad”, rekao je na ruskom vojnik Akhmat Groznog s oružjem u ruci, obučen u maskirnu odjeću, identificiran kao “Metak”.

Ali čini se da Čečeni nisu uključeni u ispitivanja i mučenja u “podrumima”, kakvi su improvizirani pritvorski centri poznati u područjima pod okupacijom Rusije.

“Ovaj posao s mučenjem i ispitivanjem uglavnom obavljaju pripadnici FSB-a, obavještajci iz Rusije, pripadnici ruske nacionalne garde koji izgledaju kao Slaveni, a djelimično i naši lokalni policajci”, rekao je jedan od inženjera, koristeći pogrdni njemački izraz za policajce odmetnike iz Ukrajine.

Stotine ukrajinskih civila u područjima okupiranim od Rusije oteto je, zatvoreno sedmicama ili mjesecima, i mučeno, prema riječima preživjelih, dužnosnika i grupa za ljudska prava. Neki su ubijeni ili nestali.

Ignoriranje sigurnosti

Ukrajina i Rusija često se međusobno optužuju za ugrožavanje sigurnosti nuklearne elektrane, a suparničke strane optužuju jedna drugu za granatiranje u blizini i pripremaju se za organiziranje napada.

Međunarodna agencija za atomsku energiju dugo je pozivala na uspostavljanje demilitarizirane zone i veći pristup stanici. U redovnim izvještajima, agencija navodi da se ne poštuju sigurnosne procedure.

U julu su stručnjaci IAEA-e koji su bili u posjeti elektrani pronašli protupješačke mine na periferiji i rekli da su čuli “povremene detonacije; neke udaljenije od postrojenja, a neke prividno bliže”.

Osim potpuno novih uniformi, oružja i druge opreme, čini se da trupe Akhmat Groznog u Enerhodaru nisu teško naoružane opremom poput oklopnih vozila, tenkova ili artiljerije.

“Oni nemaju tešku opremu”, rekao je jedan od inženjera.

Čini se da oni nisu dio ruske vojske koja donosi odluke o Enerhodaru i nuklearnom postrojenju, koja često zanemaruje sigurnosne mjere, rekao je inženjer.

“Ovo je ključni problem za nuklearne elektrane jer vojska to vidi kao Azovstal, ogromnu tvornicu čelika u južnom gradu Mariupolju koja je izdržala gotovo tri mjeseca ruskih napada”, rekao je.

“Za njih je svaki blok samo velika betonska konstrukcija iza koje se može sakriti”, rekao je.

Vojska postavlja ograde, mitraljeze i drugu opremu na postrojenju, potpuno ignorirajući sigurnosne upute, rekao je.

“Sigurnosni sistem, tehnološki, vatrootporni, kontrola radijacije, izgrađivan je desetljećima, a sve je sada nestalo”, rekao je.

Mnogi zaposlenici, posebno oni koji su stručni za rukovanje reaktorima, pobjegli su, a postrojenje nema dovoljno osoblja.

Ako se jedan od reaktora ili skladišta istrošenog goriva ošteti, radioaktivni oblak mogao bi se proširiti preko Ukrajine i nekih evropskih zemalja.

“Ako ga pogodi nešto ozbiljno kao što je kasetna municija lansirana iz Uragan lansera, ili se postavi eksploziv, mogla bi nastati opasnost jednaka ‘prljavoj’ radioaktivnoj bombi”, rekao je jedan od inženjera.

Prokremaljski Čečeni bore se za Rusiju

Pripadnici Akhmat Groznog pridružili su se stotinama čečenskih vojnika i policajaca koji su izvršili invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.

Prije rata kompanija je snimila nešto što se čini kao promotivni video koji nije objavljen, ali ga je Al Jazeera dobila od ukrajinske agencije za provođenje zakona.

Na snimci, koju Al Jazeera nije mogla nezavisno provjeriti, vide se deseci vojnika koji nose oružje i pancirne prsluke ukrašene natpisom “U Kijev”. Video je ispunjen scenama Ramzana i Akhmat Kadirova, te Putina.

Tu je i vjerska simbolika – krupni planovi džamije, “Assalamu alejkum” koji govori jedan od oficira i uzvikivanje “Allahu akbar!” od strane cijele jedinice.

U maju 2022. ukrajinska obavještajna služba objavila je popis od 2.425 “kadirovaca”, ili prokremaljskih Čečena koji su se “dobrovoljno prijavili” da se bore za Rusiju u Ukrajini. Četrnaest ih je bilo na spisku “terorista” u Rusiji prije nego što su se pridružili čečenskim snagama, otkrio je Verstka, nezavisni ukrajinski časopis.

Jedan od njih bio je Isa Dukajev, kojeg je Verstka opisala kao “ličnog krvnika” Šamila Basajeva, nekadašnjeg čečenskog pobunjenika poznatog po poticanju naoružanih boraca na opsadu škole u Beslanu 2004, u kojoj je umrlo 186 djece.

Kada je sukob u Ukrajini izbio krajem februara prošle godine, tokom njihovog neuspjelog marša na Kijev, deseci čečenskih vojnika, ne nužno dio Akhmat Groznog, viđeni su kako pjevaju sufijske himne dok se voze na desetinama oklopnih vozila.

“Čuo sam ih. A ja sam ih ubijao”, rekao je vojnik Bogdan Javorski za Al Jazeeru prošlog augusta.

Dana 27. februara 2022, on i grupa Ukrajinaca napali su vozila iz zasjede u Buči, gradu sjeverno od Kijeva čije se ime sada čvrsto povezuje s navodnim ruskim ratnim zločinima.

Ukrajinci su imobilizirali kolonu zasuvši je molotovljevim koktelima, dok su ih borbeni avioni bombardirali.

Nakon niza sličnih incidenata i teških gubitaka, Kadirov je navodno naredio svojim ljudima, uključujući borce Akhmat Groznog, da se povuku s prvih linija.

Oni su, međutim, snimili desetke videa koji su mnogi smatrali namještenima. Jedan je pokazao kako su “napali” vojnu bazu koju su ukrajinske snage zapravo napustile.

Ukrajinci s omalovažavanjem nazivaju prokremaljske Čečene “TikTok vojskom”.

Izraz je u suprotnosti s imidžom koji su Čečeni stekli boreći se za nezavisnost od Rusije, i sredinom 1990-ih i u prvoj polovici 19. stoljeća, kada su carske vojske provele desetljeća pokoravajući Sjeverni Kavkaz.

“Gorka je ironija da su reputaciju koju Čečeni imaju kao posebno sposobnih i strašnih boraca stekli tokom godina kada se regija borila za nezavisnost od Rusije, kao i tokom velikog Kavkaskog rata 1800-ih”, rekao je za Al Jazeeru Ivar Dale, viši politički savjetnik Norveškog helsinškog odbora za ljudska prava.

“Međutim, danas je čečenska vojska pokorena i pod komandom onih kojima su se njihovi preci nekada pokušavali oduprijeti”, rekao je.