Dok Zapad osuđuje izbore, Kina i Rusija prigrlile Bangladeš

Nekoliko sati nakon što je vladajuća Awami liga u Bangladešu proglašena uvjerljivim pobjednikom na nedjeljnim izborima, koje je opozicija bojkotirala, premijerka Sheikh Hasina ugostila je niz stranih diplomata, a svaki joj je došao čestitati.

Predstavnici Indije, Filipina, Singapura i drugih nacija bili su tamo. U posjeti premijerki bili su i ambasadori Rusije i Kine.

U međuvremenu su u Washingtonu i Londonu vlade Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država kritizirale izbore kao nelegitimne. Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller je rekao kako Washington vjeruje da proces glasanja “nije bio slobodan i pošten”, te je izrazio žaljenje “što nisu sve stranke učestvovale” [na izborima]. Velika Britanija je tokom izbora kritizirala ono što je opisala kao “činove zastrašivanja i nasilja”.

Odgovor Bangladeša?

“Ne smetaju nam”, rekao je ministar vanjskih poslova AK Abdul Momen, upitan o komentarima iz SAD-a i UK-a.

Taj kontrast između osude Zapada i zagrljaja dobrodošlice Kine i Rusije je prozor u potencijalno dramatične vanjskopolitičke posljedice Hasininog povratka na vlast, kažu politički analitičari i ekonomisti. Za Zapad, rastuće veze Hasine s Kinom i Rusijom, uz odbacivanje zabrinutosti oko izbora u Bangladešu, mogle bi zatrovati veze s Dhakom. To bi zauzvrat moglo dovesti Dhaku još bliže Pekingu i Moskvi.

Politički analitičar iz Dhake Zahed Ur Rahman vjeruje da postoji vjerovatnost da će SAD uvesti vizna ograničenja i ciljane sankcije protiv pojedinaca koji su igrali ključne uloge u provođenju izbora, a koje su nezavisni posmatrači kritizirali zbog nasilja i zastrašivanja vladajuće stranke političkih protivnika. U augustu je SAD objavio prvi set ograničenja za vize za neke bangladeške dužnosnike.

Ali to bi, rekao je, moglo ugroziti planove SAD-a da uključe Bangladeš u svoju strategiju uravnoteženja uspona Kine, posebno s produbljivanjem ekonomskih veza između Dhake i Pekinga. Kina je bila glavni trgovački partner Bangladeša više od desetljeća, perioda tokom kojeg je Hasina vladala bez prekida.

“Novoj će vladi biti vrlo izazovno duboko sarađivati s američkom indopacifičkom strategijom koja je zapravo politika obuzdavanja Kine”, rekao je Rahman.

Rusija preuzima ulogu

Rusija je u međuvremenu podržala Bangladeš u otvaranju prve nuklearne elektrane u zemlji. Dhaka je primila prvu isporuku uranija iz Moskve u oktobru. Rusija je također glavni snabdjevač tri osnovne robe – goriva, prehrambenih žitarica i gnojiva – Bangladešu po relativno pristupačnim cijenama.

“Ako Zapad pod vodstvom SAD-a bude vrlo nasilan s novom vladom, veze Bangladeša s Rusijom brzo će jačati”, rekao je Rahman.

Ta geopolitička računica predstavlja izazove za Zapad, rekli su stručnjaci. Bit će teško za SAD i njegove saveznike nastaviti s Bangladešom kao i obično. Ali nije jasno koliko daleko bi mogli ići u pokušaju da povrijede Hasinu vladu.

Zapad će se “suočiti s ozbiljnom dilemom”, rekao je Ali Riaz, profesor i politolog na Univerzitetu Illinois State.

Ipak, i Bangladeš se suočava s teškim izborima.

Industrija odjeće u zemlji, koja zapošljava četiri miliona radnika, ostvarila je izvoz vrijedan 47 milijardi dolara prošle godine, što je 84 posto ukupnog izvoza zemlje. SAD je najveća izvozna destinacija bangladeške odjeće.

Međutim, nedavno je osam članova Kongresa SAD-a pisalo Američkom udruženju za odjeću i obuću kako bi izvršili pritisak na Dhaku u pogledu poštenih plata i radničkih prava u Bangladešu. Nekoliko radnika ubijeno je u sukobima sa snagama sigurnosti tokom uličnih protesta tražeći povećanje minimalnih plata. Ambasada Bangladeša u Washingtonu upozorila je svoju vladu u Dhaki da bi sektor konfekcijske odjeće u zemlji mogao postati meta zapadnih mjera.

To je zabrinutost koju dijeli i ekonomist Mustafizur Rahman.

“Ako SAD i EU poduzmu bilo kakvu kaznenu mjeru u obliku dodatnih carina ili sankcija, tada će naravno doći do negativnog utjecaja”, rekao je Rahman, istaknuti saradnik Centra za politički dijalog sa sjedištem u Dhaki, za Al Jazeeru. Zavisnost Bangladeša o izvozu odjeće čini ga posebno ranjivim na bilo kakvo takvo ciljanje, dodao je.

A sva ekonomska previranja koja bi nastala samo bi gurnula Bangladeš još više prema Kini.

“Nije to zato što bi zapadne zemlje mogle izvršiti veći pritisak ili rekalibrirati svoju politiku, već zato što će tekuća ekonomska kriza zahtijevati podršku dubokog džepa i postojat će sve veća ideološka srodnost između vodstva ovih dviju zemalja”, rekao je Riaz.

Pritisak na opoziciju

U Dhaki, glasnogovornik Awami lige Mahbubul Alam Hanif insistirao na tome da izbori neće utjecati na odnose vlade sa Zapadom.

“Imamo razvojne partnere i oni često daju prijedloge, uključujući i jačanje demokratije, ali ne mislim da će izbori utjecati na veze SAD-a i Bangladeša”, rekao je Hanif.

Način na koji će se reizabrana vlada Awami koalicije baviti politikom nakon izbora također bi mogao odrediti pritisak na SAD i njegove saveznike da djeluju protiv Bangladeša.

Od sredine augusta prošle godine, više od 27.200 članova glavne opozicione Bangladeške nacionalističke stranke (BNP) zatvoreno je, a najmanje 104.000 je tuženo pod različitim optužbama, prema podacima BNP-a. Najmanje 27 pripadnika BNP-a također je ubijeno u političkom nasilju od oktobra.

S velikom većinom u parlamentu, Awami League osvojila je 222 od 300 mjesta, a mnogi od više od 60 nezavisnih kandidata koji su osvojili mandate, bivši su članovi vladajuće stranke od kojih je navodno zatraženo da se izađu na izbore kako bi dali izgled političke borbe.

Opozicioni čelnici očekuju da će ih vlada još više proganjati. Čelnik BNP-a Kayser Kamal rekao je da će “nelegitimna” vlada intenzivirati svoj obračun s protivnicima kako bi skrenula pažnju s “lažnih” izbora.

“Bangladeš de facto postaje jednostranačka država”, složio se Riaz. Vlada će, kazao je, “donijeti represivnije mjere, pokušati zakonskim i izvanzakonskim mjerama desetkovati svaku vrstu opozicije”.