‘Može biti gore’: Dok Modi otvara hram Ram, indijski muslimani strahuju za budućnost

Piše: Sanjay Kapoor

Noseći hidžab, Yusra Hussain stajala je u redu za ulazak u improvizirani hram hinduističkog boga Rama u Ayodhyi, gradu na sjeveru Indije za koji se vjeruje da je njegovo rodno mjesto. Ono što je uslijedilo urezalo joj se u sjećanje.

“Izrugivali su mi se i provocirali su me”, kaže ova 32-godišnjakinja. “I ljudi su počeli pjevati ‘Jai Shree Ram’ [Pobjeda Gospodaru Ramu]. Imala sam osjećaj agresivnog trijumfalizma.”

To je bilo prije osam godina. Premijer Narendra Modi u ponedjeljak je inaugurirao nedovršeni hram Ram izgrađen na mjestu improviziranog svetišta koje je Hussain posjetila, usred euforije širom države zbog posvećenja koje je zemlju od 1,4 milijarde ljudi i privredu od gotovo 4.000 milijardi dolara dovelo u stanje virtualne paralize.

Berza je zatvorena, Vladini uredi radili su samo pola dana, a kina su nudila projekcije uživo vjerskog obreda za koji Modijevi protivnici kažu da ga je preoteo uoči nacionalnih izbora koji se očekuju u martu. Velike javne bolnice najavile su smanjene usluge za ovaj dan kako bi osoblje moglo uživati u slavlju, iako su neke od tada povukle te najave.

Na kanalima vijesti i generalnoj priči nedostaje bilo kakva referenca na činjenicu da se hram gradi na samom mjestu gdje je džamiju Babri iz 16. stoljeća srušilo hinduističko nacionalističko mnoštvo jednog sivog zimskog jutra decembra 1992. godine.

Hussain, novinarka iz grada Lucknow koji se nalazi 120 kilometara istočno od Ayodhye, rekla je kako se boji da bi se “trijumfalizam” kojem je svjedočila tokom svoje prve posjete gradu hramu “mogao samo pogoršati u budućim danima”.

“Zapravo, nakon Ayodhye, moglo bi doći do jakog utjecaja na druga sporna mjesta kao što su Mathura i Kashi”, rekla je. Mathura i Varanasi – Modijeva parlamentarna izborna jedinica lokalno poznata i kao Kashi – također su dom historijskih džamija za koje premijerova stranka Bharatiya Janata (BJP) i njeni hinduistički saveznici kažu da su izgrađene na srušenim hramovima.

Za mnoge od 200 miliona indijskih muslimana, državno sponzorirana pompa i ceremonija oko otvaranja hrama posljednja je u nizu bolnih spoznaja da se čini – naročito otkako je Modi preuzeo dužnost 2014. godine – da demokratija koju oni nazivaju domom više ne mari za njih.

Povećana vjerska polarizacija u državi utječe ne samo na njihovu sigurnost, već i na njihov politički utjecaj na predstojećim nacionalnim izborima. Muslimani čine više od 20 posto stanovništva u 101 od 543 parlamentarnih izbornih jedinica u Indiji. Indijski sekularizam se zasniva na tome da hindusi i muslimani, kao dvije najveće zajednice u zemlji, prvenstveno glasaju fokusirajući se na ekonomska ili nereligijska pitanja.

Vjera u politici

To je značilo da je, iako indijski muslimani nisu homogen glasački blok, zajednica imala ograničenu, ali definitivnu sposobnost utjecati na izborne ishode tokom najvećeg dijela 77-godišnjeg postojanja nezavisne Indije. To je naročito istinito u sjevernim državama Uttar Pradesh – gdje se nalaze Ayodhya, Varanasi, Mathura i Lucknow – i Biharu, kao i istočnim državama Zapadnom Bengalu i Assamu, domovima nekih od najvećih muslimanskih populacija u Indiji.

Uz visoki nivo vjerskih osjećaja i ako se većina hinduističkih glasova konsolidira iza stranke poput BJP-a, kao što se često događalo na nedavnim izborima, ova jednačina više ne vrijedi.

“Izbori 2024. mogli bi biti jednostrana afera u korist BJP-a”, rekao je Hussain Afsar, Yusrin otac i također novinar iz Lucknowa.

U središtu Modijeve vjerske tematike je hram Ram, koji je otvoren dok je još u izgradnji, uprkos protivljenju nekih od vodećih hinduističkih lidera koji su optužili premijera da je iskoristio vrijeme kako bi povećao izborne dobitke.

“Hindusi i muslimani koegzistiraju jedni s drugima stotinama godina zajedno sa džamijama i hramovima u Indiji. Obje bogomolje su kulturno i historijski važne za sve Indijce”, rekla je aktivistica Tahira Hasan iz Lucknowa. “Ne mislim da bilo koji musliman ima problema s hramom. Problem nastaje kada se religija i mjesta bogoslužja koriste za polarizaciju društva, stvaranje animoziteta i korištenje religije za stvaranje napetosti.”

Od 12. januara Modi je postio i posjećivao niz hramova odjeven u haljine boje šafrana, brišući granice između premijera i redovnika. U ponedjeljak se Modi pridružio svećenicima i odabranim zvaničnicima u 30-minutnoj ceremoniji u hramu. Najveća opoziciona stranka u zemlji, Kongres, preskače događaj.

“Ljude brine korištenje vjere u politici”, rekao je Hasan.

Hram se gradi uz procijenjenu cijenu od 11,8 milijardi indijskih rupija (142 miliona dolara).

“Ovo će biti novi Vatikan za hinduse”, rekao je Vijay Mishra, astrolog i svećenik koji vozi između Ayodhye i Lucknowa.

Ali to je samo središte šireg oživljavanja i proširenja grada Ayodhya, gdje je Modi u decembru svečano otvorio novi aerodrom i željezničku stanicu. Grad se sve više širi prema susjednom grad Faizabadu, koji je dobio ime po muslimanskom dvorjaninu.

Stara i nova džamija

Također, pored Ayodhye nalazi se selo Dhannipur, gdje je indijski Vrhovni sud presudom iz 2019. godine zatražio od Vlade da muslimanskoj zajednici ustupi zemlju za izgradnju džamije. Bila je to ista presuda kojom je jedan hektar sporne zemlje dodijeljen fondaciji za izgradnju hrama Ram na mjestu gdje je nekada stajala džamija Babri.

Athar Hussain, koji je koordinator trusta zaduženog za izgradnju džamije u Dhannipuru, rekao je da je “plan izgraditi bolnicu i džamiju”.

“Možda još nemamo sredstava, ali ćemo ih na kraju prikupiti”, rekao je. Hussain, koji nije u srodstvu s Yumnom i njenim ocem, priznao je da su presuda Vrhovnog suda i kasnija brza izgradnja Ramskog hrama mnoge muslimane ostavile malodušnima. No, dodao je: “Ne možemo puno učiniti u vezi s tim.”

Taj osjećaj rezignacije proteže se na mnoge muslimane, a neki, poput Yumne, također smatraju odgovornima vođe zajednice.

“Pomirili smo se s izgradnjom hinduističkog hrama u Ayodhyi, ali je muslimansko vodstvo počelo gajiti nadu da će se sekularni ustav pobrinuti za interese manjina i vratiti spornu zemlju”, rekla je.

Očekivanja su dosegla vrhunac, rekla je, kada je 2018. Vrhovni sud pokušao arbitražu između predstavnika zajednica. Ti su napori propali.

Ipak, Hussain, koordinator projekta džamije u Dhannipuru, i dalje se nada da indijsko pravosuđe neće dopustiti ponavljanje Ayodhyinog primjera u Mathuri i Varanasiju.

Prošle je sedmice Vrhovni sud stavio na čekanje presudu Visokog suda kojom se nalaže istraživanje džamije Shahi Idgah iz 17. stoljeća u Mathuri kako bi se vidjelo je li izgrađena na ostacima hrama.

“Nadamo se da će tako i ostati”, rekao je Hussain.