Kako Izrael kontroliše 188 miliona dolara palestinskog novca svakog mjeseca

Izrael je u nedjelju odobrio plan za slanje poreza namijenjenih za Gazu u Norvešku, umjesto Palestinskoj samoupravi (PA) koja ima ograničenu samoupravu na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael.

Od novembra, izraelska vlada je zamrznula poreze koji bi se obično slali u Gazu.

Prema uslovima sporazuma postignutog 1990-ih, Izrael prikuplja porez u ime Palestinaca i vrši mjesečne transfere PA-u dok ne dobije odobrenje Ministarstva finansija.

I dok je PA otjeran iz Pojasa Gaze 2007. godine, mnogi njeni zaposlenici u javnom sektoru u enklavi zadržali su svoja radna mjesta i nastavili su primati plate transferisanim poreznim prihodima.

Nekoliko sedmica nakon napada Hamasa na južni Izrael 7. oktobra, Izrael je donio odluku da obustavi isplate namijenjene tim zaposlenima u Pojasu Gaze s obrazloženjem da bi mogli pasti u ruke Hamasa.

Sada, Izrael kaže da će umjesto toga poslati zamrznuta sredstva u Norvešku. “Zamrznuta sredstva neće biti prebačena Palestinskoj samoupravi, već će ostati u rukama treće zemlje”, navodi se u saopštenju ureda izraelskog premijera objavljenom u nedjelju.

Zašto Izrael kontroliše palestinske poreske prihode?

Sistem po kojem Izrael prikuplja poreze i carine uime PA i mjesečno ih prenosi vlastima dogovoren je sporazumom iz 1994. godine.

Poznat kao Pariški protokol, sporazum je trebao upravljati ekonomskim odnosima između Izraela i palestinskih teritorija koje je okupirao dok se ne postigne konačno mirovno rješenje između dvije države.

Odobren u svjetlu optimizma koji je stvorio sporazum iz Osla, kojeg su javno ratifikovali izraelski premijer Yitzhak Rabin i palestinski lider Yasser Arafat u Bijeloj kući u septembru 1993. godine, ovaj protokol je trebao biti okončan u roku od pet godina.

Međutim, 30 godina kasnije, finansijska nagodba nastavlja da daje izraelskoj državi nešto što je Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) nazvala „neproporcionalnim utjecajem na prikupljanje palestinskih fiskalnih prihoda, što dovodi do nedostataka u strukturi i prikupljanju carine koje proizlaze iz direktnog i indirektnog uvoza u Palestinu”.

Koliko novca Izrael zadržava?

Porezni prihodi koje Izrael prikuplja u ime PA iznose oko 188 miliona dolara svaki mjesec i čine 64 posto ukupnih prihoda palestinskih vlasti.

Velik dio toga koristi se za isplatu plata za procijenjenih 150.000 zaposlenika PA koji rade na Zapadnoj obali i u Gazi, iako nema jurisdikciju nad Pojasom.

Dana 3. novembra, izraelski sigurnosni kabinet izglasao je uskraćivanje ukupno 275 miliona dolara palestinskih poreznih prihoda, uključujući gotovinu prikupljenu za prethodne mjesece koja je još bila u Tel Avivu.

“Palestinska samouprava nije jasna oko toga koliko poreznih prihoda ide u Gazu – to je crna kutija”, rekao je za Al Jazeeru Rabeh Morrar, direktor istraživanja na Institutu za istraživanje ekonomske politike Palestine-MAS. “Nekad kažu 30 posto, nekad 40, nekad 50.”

Prema uslovima koje je u nedjelju odredio izraelski kabinet, mjesečni prihod od poreza koji je prethodno bio dodijeljen osoblju PA u Gazi umjesto toga će biti prebačen na norveški povjerenički račun. Međutim, taj novac fond ne može osloboditi za plaćanje radnika u Gazi bez dopuštenja Izraela.

Jedini član izraelske vlade koji se suprotstavio planovima da se sredstva pošalju u Norvešku bio je krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, koji je insistirao da inicijativa “ne garantuje da novac neće stići nacistima iz Gaze”.

Kako Izrael vrši ‘nesrazmjeran utjecaj’ na PA?

Izraelska država je često koristila svoju kontrolu nad poreskim prihodima PA kao sredstvo za ucjenu i kažnjavanje vlasti.

U januaru 2023, na primjer, novoformirana izraelska vlada – koja se smatra najekstremnijom desničarskom koalicionom vladom u historiji zemlje – odlučila je zadržati 39 miliona dolara poreskih prihoda od PA nakon odluke palestinskih vlasti da zatraži od Međunarodnog suda pravde (ICJ) da donese odluku o legalnosti izraelske višedecenijske okupacije.

“Izraelsko ucjenjivanje naših poreskih prihoda neće nas spriječiti da nastavimo našu političku i diplomatsku borbu”, rekao je tada palestinski premijer Mohammad Shtayyeh, nakon što je izraelski sigurnosni kabinet ranije opisao potez Palestinske samouprave prema Međunarodnom sudu kao “odluku da se vodi politički i pravni rat protiv države Izrael”.

Kakav je efekat izraelsko povlačenje javnog novca imalo na Palestinu?

“PA duguje milijarde internog duga lokalnim bankama, bolnicama, medicinskim kompanijama i privatnom sektoru”, kaže Morrar. „Postoje i dugovanja, naprimjer, za zgrade u privatnom vlasništvu koje iznajmljuje vlada. Nisu bili u mogućnosti da ih vrate.”

Godine 2021, finansijska kriza PA, pogoršana periodičnim odbijanjem Izraela da plati udio u ukupnom poreznom prihodu PA prije 7. oktobra, potaknula ga je da smanji sve plate za 25 posto.

Od novembra, kada je Izrael odlučio da zamrzne sredstva namijenjena Gazi, PA odbija da prihvati bilo kakav novac u znak protesta.

U kontekstu kontinuiranog izraelskog bombardovanja Pojasa Gaze, u kojem je od 7. oktobra poginulo više od 25.000 Palestinaca, i kao rezultat svoje odluke da odbije uslove Izraela, PA nije bila u mogućnosti isplatiti plate zaposlenicima mjesec i po dana.

Dok su se pojavili neki izvještaji da bi PA možda bila spremna popustiti i pristati da primi djelomične isplate od Izraela, što bi oslobodilo prijeko potrebna sredstva mnogim njenim zaposlenicima bez novca, okupirana Zapadna obala ostaje na milosti i nemilosti izraelskog diktata.

I zaista, Izrael je nakon početka rata suspendovao radne dozvole za oko 130.000 radnika s okupirane Zapadne obale. A izraelske snage i doseljenici su od 7. oktobra ubili ukupno 355 Palestinaca na tom prostoru, uključujući okupirani Istočni Jerusalem.